Plenković: Zadaća svih nadležnih resora je ubrzati sve procese koji se odnose na obnovu nakon potresa

Premijer Plenković istaknuo je danas, otvarajući sjednicu Vlade, da je zadaća svih nadležnih resora ubrzati proces obnove nakon potresa kako bi se onima koji još uvijek nisu u svojim domovima ili u zamjenskim objektima što prije omogućilo da dostojanstveno žive svoj život unatoč nedaći koja nas je zadesila prošle godine. Osvrnuo se i na istragu o padu bespilotne letjelice, kazavši kako je dosada utvrđeno da je ona bila naoružana, a da će se svi ostali detalji čuti u sljedećim danima kada se istraga dovrši. 

Na početku današnje, 109. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Još je jednom izrazio tugu i žaljenje zbog smrti dr. Vesne Bosanac, ravnateljica vukovarske bolnice u vrijeme agresije na Hrvatsku.

"Bila je zaista simbol i obrane i otpora Vukovara i nesebičnosti i humanosti u najtežim trenucima", poručio je.

Osvrnuo se potom na drugu godišnjicu potresa u Zagrebu, koja je obilježena jučer.

"Prisjetili smo se u tim trenucima ne samo velikoga razaranja grada nego i svih naših sugrađana koji su nastradali u tom potresu, a osobito tragično preminule djevojčice Anamarije Carević", kazao je predsjednik Vlade.

"Na nama je da ubrzamo sve procese koji se odnose na obnovu zgrada, kuća i javnih institucija", istaknuo je.

Dodao je kako su sredstva za obnovu tu te da je zadaća i novog ministra Paladine, i Fonda za obnovu, Grada Zagreba, ali i svih drugih resora da te procese ubrzaju kako bi se onima koji još uvijek nisu u svojim domovima ili u zamjenskim objektima što prije omogućilo da dostojanstveno žive svoj život unatoč nedaći koja nas je zadesila prošle godine.

Očekuje se veći dolazak i dulji ostanak raseljenih osoba iz Ukrajine

Ranije danas održan je sastanak sa svim županima, predstavnicima gradova i općina te resornim timom koji se bavi aktivnostima za prihvat i zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine.

Premijer je istaknuo da je pripremljen dobar sustav i uspostavljena kvalitetna komunikacija između središnje vlasti i jedinica lokalne i područne samouprave.

Kazao je da je ukupno više od 3 milijuna ljudi napustilo Ukrajinu, a u Hrvatskoj ih je u ovom trenutku preko 9 tisuća.

Dodao je kako se očekuje i veći broj dolazaka i dulji ostanak, s obzirom na okolnosti ruske agresije na Ukrajinu.

Hrvatska, istaknuo je, želi intenzivirati sve aktivnosti koje se odnose na zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb, integraciju na tržište rada, uključivanje u predškolski i školski sustav te tako dati mogućnost tim ljudima da žive dostojanstveno, istovremeno im osiguravajući i smještaj.

Danas će Vlada, najavio je u tom kontekstu, donijeti odluku o financiranju troškova stambenog zbrinjavanja.

Prije nekoliko dana, podsjetio je premijer Plenković, potpisan je ugovor između Vlade i Caritasa Katoličke crkve.

"Važan ugovor koji će pridonijeti da Vlada podupire humanitarne karitativne aktivnosti Caritasa, s godišnjim iznosom od 15 milijuna kuna", kazao je.

Kreditna agencija Standard&Poor's zadržala investicijsku razinu hrvatskog rejtinga

Prošloga tjedna jedna od tri agencije za kreditni rejting, Standard&Poor's zadržala je Hrvatskoj investicijsku razinu BBB-, uz stabilne izglede.

Premijer Plenković istaknuo je pritom Vladinu konzistentnu politiku odgovornoga upravljanja javnim financijama poručivši da Hrvatska uživa reputaciju prema agencijama i međunarodnim financijskim tržištima.

Podsjetio je i na potpisivanje Okvirnog sporazuma između Vlade i pravnih fakulteta i Akademije pravnih znanosti, temeljem kojega će svi resori uspostaviti sustavnu suradnju s pravnim stručnjacima prigodom izrada zakonskih tekstova i akata.

"Želimo na najkvalitetniji mogući način iskoristiti znanje koje naši ljudi u akademskoj zajednici imaju, a osobito komparativna znanja kako bi naša zakonska rješenja bila što bolja i što prilagođenija društvenim potrebama našega vremena", poručio je premijer Plenković.

U Strateški kompas EU uvrštena konstitutivnost naroda u BiH

Od vanjskopolitičkih aktivnosti, premijer Plenković izdvojio je usvajanje Strateškog kompasa – dokumenta Europske unije iz područja sigurnosti i obrane.

"On je važan za okvire politike Europske unije u toj domeni u sljedećim godinama, a posebno je bitno što je, na prijedlog Hrvatske, uvrštena i konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini, što je snažna poruka uoči, po nama, još uvijek mogućeg dogovora o promjeni izbornoga zakona u Bosni i Hercegovini, koji bi trebao biti pravedan i uvažavati prava svih građana, ali i konstitutivnih naroda, na temelju Ustava Bosne i Hercegovine", istaknuo je.

Bespilotna letjelica bila je naoružana

Što se tiče istrage u vezi pada bespilotne letjelice u Zagrebu, premijer je kazao da ona traje te naglasio da je važno da sva vještačenja koja provode stručne službe budu dovršena i precizna.

"Ono što je u ovom trenutku potvrđeno i od strane Državnog odvjetništva jest da je na toj besposadnoj letjelici, umjesto one namjere, a to je izviđačka, bila postavljena jedna vrsta avio-bombe i da je ta letjelica bila naoružana", naglasio je.

Svi će se ostali detalji, dodao je, čuti u sljedećim danima kada se dovrši istraga. 

Medved: Dosad utrošeno preko 93,52 milijuna kuna na sanaciju prometnica na potresom pogođenom području

Nakon uvodnog izlaganja premijera Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktivnostima u procesu obnove Banovine.

Do sada je nekonstrukcijski obnovljeno 1887 obiteljskih kuća, a na njih 950 izvode se radovi.

Uz to, rekao je, Medved, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odobrilo je povrat sredstava u iznosu od 2,76 milijuna kuna za vlasnike 149 obiteljskih kuća po provedenoj samoobnovi nekonstrukcijskih elemenata.
 
"S vlasnicima su potpisana ukupno 43 ugovora za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća, a ukupno je ugovorena izgradnja 138 zamjenskih obiteljskih kuća s deset izvođača radova u iznosu od 115,09 milijuna kuna", naveo je potpredsjednik Vlade.

U tijeku su, dodao je, ocijene ponuda za izgradnju dodatnih 78 zamjenskih obiteljskih kuća.

Medved je podsjetio da je dosad utrošeno preko 93,52 milijuna kuna na sanaciju prometnica na potresom pogođenom području.

Isto tako, rekao je, uslijed velikih oštećenja vodoopskrbnog sustava za obranu od poplava i vodoopskrbe utrošeno je 97 milijuna kuna.

U postupku je proces sanacije vodovodnih nasipa u iznosu preko 115 milijuna kuna. 

Izgrađeno je ili obnovljeno više od 150 trafostanica, 20 niskonaponskih mreža te 15  srednjenaponskih vodova, a radovi su i dalje u tijeku.

Medved je izvijestio da je obnovljeno i 20 škola. Za dokumentaciju radova i opremanje utrošeno je oko 10 milijuna kuna, a za dodatni prijevoz oko 5 milijuna kuna.  

Radi poboljšanja komunikacijsko-informatičke strukture postavljeno je 7 GSM baznih postaja.

"Za sljedeći tjedan predviđen je početak radova cjelovite obnove Doma za starije u Glini u vrijednosti 9,3 milijuna kuna", najavio je Medved.

Beroš: Pad broja novozaraženih za 17 posto

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o padu broja novozaraženih koronavirusom za 17 posto, no bez obzira na "zatišje epidemije" pozvao je građane na daljnje odgovorno ponašanje i nužan oprez.

U protekla 24 sata zabilježeno je 2077 PCR te 977 pozitivnih antigenskih testova, a pad novozaraženih, u odnosu na prošlu srijedu, iznosi 17,53 posto, izvijestio je Beroš na sjednici Vlade.

Blagi pad novozaraženih u proteklom razdoblju objasnio je pojavom BA.2 podvarijante omikrona, čija je prisutnost u Hrvatskoj u porastu te prema posljednjim podacima iznosi 25 posto.

Od početka veljače značajno pada broj umrlih, a broj hospitalizacija u istom se razdoblju prepolovio s 1400 na manje od 700.

Prema mišljenju epidemiološke struke, očekuju se dalje ublažavanje kliničke slike, manja smrtnost i manji broj hospitalizacija, rekao je ministar.

Poručio je da se kontinuirano prati kretanje svih relevantnih epidemioloških parametara i sukladno tome prilagođava epidemiološki okvir.

"Ulaskom u treću godinu epidemije, iako smo trenutno u fazi zatišja, moramo biti svjesni da je neophodno odgovorno ponašanje i nužan oprez", istaknuo je te podsjetio da još uvijek postoji niz neodgovorenih pitanja o mogućnosti pojava novih mutacija virusa i s tim u vezi trajanja imuniteta stečenog preboljenjem ili cijepljenjem.

Ministar je također izvijestio da je od 25. veljače građanima Ukrajine u Hrvatskoj pruženo 2080 usluga zdravstvene zaštite. Njih 227 dobilo je uslugu zbrinjavanja u bolničkoj zaštiti, a hospitalizirano ih je 15. Evidentirano je i 13 covid pozitivnih Ukrajinaca.

Na prošlotjednom sastanku ministara zdravstva EU-a sedam država članica, uključujući Hrvatsku, preporučilo je Europskoj komisiji da osigura sredstva za zdravstveno zbrinjavanje izbjeglih Ukrajinaca, a Beroš je kazao da će to biti hrvatsko stajalište na izvanrednom sastanku EU-ova Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO) u utorak, 29. ožujka.

Izmjene zakona o kaznenom i parničnom postupku radi povećanja učinkovitosti

Hrvatskom saboru upućeni su prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku i Zakona o parničnom postupku.

Cilj je modernizirati, pojednostaviti i ubrzati sudske postupke, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica te istaknuo da su te promjene korak u jačanju povjerenja građana u pravosuđe.

Izmjenama zakona o parničnom postupku uvode se precizni rokovi za završetak postupka - tri godine za prvostupanjske postupke, jednu godinu za drugostupanjske (žalbene) postupke, a kod sporova male vrijednosti propisuje se rok od godinu dana u prvom stupnju i šest mjeseci za žalbeni postupak.

Uvodi se i rok za održavanje pripremnog ročišta - od sada će se ono morati održati u roku od tri mjeseca, a glavna rasprava najkasnije u roku od šest mjeseci.

Redefiniraju se i odredbe o reviziji te će se revizijski postupak pokretati prijedlogom za dopuštenje revizije neovisno o vrsti spora.

Važna novina je da se uvodi plan upravljanja postupkom, naglasio je ministar.

Sud će tako na prvom ročištu definirati hodogram aktivnosti u postupku s utvrđenim i spornim činjenicama i pravnim pitanjima.

"Cilj uvođenja tog procesnog kalendara je potaknuti proaktivniji pristup u rješavanju predmeta, a građanima omogućiti transparentan uvid u postupak i predvidivost daljnjih aktivnosti", rekao je Malenica.

Uvodi se i tonsko snimanje ročišta, a zapisnici će se voditi samo o najbitnijim radnjama poduzetim na ročištu što bi trebalo značajno skratiti trajanje samog ročišta.

Sporovi male vrijednosti propisuju se u pravilu kao pisani sporovi, a dodatno se proširuje krug obveznika sudionika e-komunikacije.

Izmjene Zakona o kaznenom postupku

Izmjenama Zakona o kaznenom postupku također se uvodi tonsko snimanje rasprava, s tim da prijepis rasprave neće biti obvezan, već će o tome odlučivati predsjednik vijeća kad za to postoje opravdani razlozi, sve kako bi se ubrzao postupak, lakše pratila rasprava i povećala učinkovitost.

Uvodi se elektronska komunikacija što će skratiti vrijeme i troškove postupka, a sudionicima olakšati komunikaciju sa sudom.

Proširuje se i mogućnost uporabe audio-vizualnog linka odnosno mogućnost održavanja rasprave na daljinu.

Vlada je u Sabor uputila i Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa.

Nacionalni planovi razvoja pravosuđa i javne uprave

Usvojeni su i Nacionalni plan razvoja pravosudnog sustava do 2027. te pripadajući Akcijski plan provedbe do 2024. godine, kao i Nacionalni plan razvoja javne uprave do 2027. godine i pripadajući Akcijski plan do 2024. godine.

Nacionalni plan razvoja pravosuđa predviđa modernizaciju i poboljšanje učinkovitosti pravosuđa što je, istaknuo je ministar, važno ne samo zbog osiguranja pravne sigurnosti u društvu već i zbog stvaranja novih mogućnosti za građane i poduzetnike.

Cilj je unaprjeđenje učinkovitosti pravosuđa kojem građani vjeruju i društvo u kojem svatko može biti siguran da će ostvariti svoja prava u brzom i učinkovitom postupku.

Posebni ciljevi Plana su unaprjeđenje učinkovitosti sudskih postupaka, osiguravanje transparentnosti, pravne sigurnosti, kvalitete i predvidivosti sudskih odluka, razvoj ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu.

Također se želi modernizirati infrastruktura te unaprijediti razinu i obuhvatnost korištenja informatičko-komunikacijske tehnologije radi automatizacije, digitalizacije i pružanja e-pravosudnih usluga, kao i unaprjeđenje kvalitete zatvorskog sustava i probacije.

Za provedbu je u idućih šest godina predviđeno više od 1,8 milijardi kuna, a za provedbu Akcijskog plana osigurano je više od 736 milijuna kuna.

Prioriteti Nacionalnog plana razvoja javne uprave su korisnički orijentirana javna uprava i učinkovito pružanje javnih usluga, digitalna transformacija, razvoj ljudskih potencijala, jačanje kapaciteta za oblikovanje i provedbu javnih politika te unaprjeđenje funkcionalnosti i održivosti lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U idućih šest godina za njegovu je provedbu predviđeno više od 2,5 milijarde kuna, a za Akcijski više od 1,3 milijardi kuna.

Do 3600 kuna mjesečno vlasnicima smještaja za izbjegle iz Ukrajine

Vlada je donijela Odluku o financiranju troškova stambenog zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju, po kojoj će država do najviše 3600 kuna mjesečno isplaćivati vlasnicima koji svoje nekretnine ustupe za smještaj izbjeglica.

Troškovi će se plaćati temeljem ugovora o najmu s MUP-om (Ravnateljstvom civilne zaštite) koji će se sklapati na rok od šest mjeseci, s mogućnošću produženja najviše do godinu dana.

Trošak korištenja stambene jedinice u pojedinačnom smještaju podmirivat će se vlasniku jednom mjesečno, a obuhvaćat će najam prostora i režije.

Za samca trošak će se podmirivati u iznosu od 50 kuna po danu, a za više osoba tako da će za prvog člana to biti 40 kuna, drugog člana 30, trećeg 20, a četvrtog i svakog sljedećeg člana po 10 kuna.

Stambena jedinica treba imati minimalno 30 metara četvornih površine stambenog prostora za jednu osobu, odnosno za svaku sljedeću osobu iz kućanstva po pet metara četvornih.

Prostor mora imati kuhinju i kupaonicu sa sanitarnim čvorom, treba biti opremljen potrebnim namještajem i aparatima te imati svu potrebnu komunalnu infrastrukturu.

Novac će se osigurati u državnom proračunu u glavi Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, na poziciji Ravnateljstva za robne zalihe, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Za provedbu ove odluke Vlada je zadužila MUP i ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a Ravnateljstvo civilne zaštite donijet će uputu za njezinu provedbu.

MUP će na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite objaviti javni poziv za ustupanje stambenih jedinica za pojedinačni smještaj na korištenje raseljenim osobama iz Ukrajine.

Izdvojeno 9,5 milijuna kuna za manjinske projekte izvan Hrvatske

Donesena je i Odluka o proglašenju projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Vlada je osigurala ukupni iznos od 9,5 milijuna kuna za ukupno šest projekata.

Riječ je o projektima „Potpora radu Sveučilišta u Mostaru“, te o dva projekta Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji - „Izgradnja Hrvatske kuće u Subotici“ i „Institucionalno osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji“.

U Mađarskoj će se financirati projekt  „Potpora radu Hrvatskog kazališta u Pečuhu“ tamošnje Hrvatske državne samouprave, u Crnoj Gori projekt „Potpora Radiju hrvatske nacionalne manjine – Radio Duxu“, Hrvatskog nacionalnog vijeća, a u Austriji projekt „Potpora Hrvatskim novinama iz Željeznog“ Hrvatskog štamparskog društva iz Gradišća.

Referendumske inicijative prikupile su dovoljno potpisa

Na sjednici je prihvaćeno i Izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ te Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“.

"Za obje referendumske inicijative utvrđen je dovoljan broj potpisa, dakle 10 posto od ukupnog broja birača", rekao je ministar Malenica.

Vlada je zadužila Ministarstvo pravosuđa i uprave da utvrdi broj pravovaljanih potpisa iz zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative "Odlučujmo zajedno!" te zahtjeva Građanske inicijative "Dosta je stožerokracije", a postupak je proveden od 25. veljače do 14. ožujka.
U postupku provjere potpisa za inicijativu "Dosta je stožerokracije" provjereni su svi potpisi iz 10.090 potpisnih knjiga i 41 kutije. Provjereno je 397.133 potpisa, od kojih je 372.635 pravovaljano, a 24.498 nepravovaljano.

Kod inicijative "Odlučujmo zajedno!" provjereni su svi potpisi iz 9990 potpisnih knjiga i 41 kutije. Provjereno je 394.447 potpisa birača, od kojih je 370.310 pravovaljano, a 24.137 nepravovaljano.

Postupak provjere potpisa birača proveden je na zakonit i maksimalno transparentan način, istaknuo je Malenica, dodavši da su predstavnici inicijativa bili prisutni u svim fazama postupka, od preuzimanja kutija, unosa podataka i provjere, do vraćanja kutija Hrvatskom saboru.

Prihvaćanjem izvješća Vlada je zadužena da izvijesti Hrvatski sabor o provedenim postupcima provjere potpisa birača. 

Izvor: Vlada/Hina



Pisane vijesti