Na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura predstavljen dizajn kovanice od 1 eura s motivom kune

„Cjelovit pristup koji smo dosad napravili, sa pravnim pretpostavkama koje su u tijeku, omogućit će da se i na razini Europske unije i na razini europodručja provedu sve ključne konačne odluke za naše članstvo“, kazao je premijer Plenković na sjednici.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je 15. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Podsjetio je na širi financijski i ekonomski kontekst u Europi i svijetu s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu, rast cijena energenata koji je posljedično doveo do rasta cijena sirovina, hrane i općenito inflatornih pritisaka.

„Vlada na njih reagira i nastoji suzbiti i smanjiti udar na standard naših građana i gospodarstva“, naglasio je.

Premijer je napomenuo da je Hrvatska 10. srpnja 2020. ušla u Europski tečajni mehanizam II. Te dvije i pol godine radila na ispunjavanju Akcijskog plana , čije smo kriterije „vrlo jasno ispunili“.

„Vlada je usvojila na sjednici 31. ožujka Izvješće o u potpunosti ispunjenom Akcijskom planu, a isto tako ćemo danas čuti nešto i o provedbi Nacionalnoga plana za zamjenu hrvatske kune eurom. To je vrlo zahtjevna logistička operacija , koja zahtjeva i puno novaca, a i puno koordiniranoga rada i aktivnosti“, kazao je predsjednik Vlade.

Hrvatska najeuriziranije gospodarstvo od svih članica EU izvan europodručja

Premijer je rekao da je uvođenje eura, uz članstvo u Schengenu, jedan od dva strateška cilja dublje integracije u Europsku uniju.

„Željeli smo to kad smo podnijeli zahtjev za članstvom 2003., tu obavezu smo i preuzeli kada smo u Hrvatskom saboru potvrdili Ugovor o pristupanju, kada smo na referendumu bili za članstvo u EU. Zato smo vrlo postupno od 2017. sustavno radili na ispunjavanju ovih kriterija i sada dolazimo u fazu zaista zadnjih nekoliko mjeseci gdje se taj cilj i realizira“, istaknuo je.

Napomenuo je da je Hrvatska najeuriziranije gospodarstvo od svih članica EU izvan europodručja:

„To je vrlo bitna činjenica i treba je imati na umu kad govorimo o logici našeg pristupa“, kazao je i naveo da depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kredita u kunama su s valutnom klauzulom u eurima, a 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza obavljamo sa zemljama europodručja.

Očekivani rast 3 posto

Predsjednik Vlade je naglasio da je zbog promijenjenih okolnosti izmijenjene procjene rasta, te se očekuje da će ove godine biti 3 posto, iduće 4,4 posto, 2,7 posto 2024. godine i 2,5 posto 2025.

„Mi ponovno očekujemo smanjivanje proračunskoga manjka i to s 2,8 posto u ovoj godini na 1,6 posto u 2023. i 1,2 posto u 2024. Istodobno će se javni dug smanjivati, sa 79,8 posto 2021., na 76,2 u ovoj godini, 2023. godine na 71,7 posto te ispod 69 posto u 2024. i ispod 67 posto u 2025.

Napomenuo je da sve to treba gledati u kontekstu promijenjenih okolnosti, rasta cijene energenata, što utječe na sve globalne procese, na procese u EU i na procese u Hrvatskoj.

„Mi smo prošle godine imali prosječan rast cijena od 2,6 posto, on je bio nešto niži od prosjeka u EU, koji je bio 2,8 posto, a ove godine procjenjujemo da će inflacija biti 7,8 posto“, zaključio je.

„Kako bi se cjelokupan proces uvođenja eura učinio jasnim i reguliranim“, istaknuo je, „Vlada je 17. siječnja usvojila smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune.“ Napomenuo je da je sutra u Saboru drugo čitanje Zakona o euru te da se očekuje izglasavanje krajem idućeg tjedna.

„Cjelovit pristup koji smo dosad napravili, sa pravnim pretpostavkama koje su u tijeku,  omogućit će da se i na razini Europske unije i na razini europodručja tijekom lipnja i srpnja provedu sve one ključne konačne odluke za naše članstvo“, kazao je i dodao da će se konačni tečaj definirati u srpnju, a 5. rujna isticat cijene i u eurima i kunama.

„U konačnici usvajanje eura trebalo bi nastupiti 1. siječnja, s rokom od dva tjedna kad će se moći plaćati u kunama i eurima“.

Marić: Hrvatska dugi niz godina ispunjava fiskalne kriterije

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da se Zakon o euru, koji sutra ide na drugo čitanje u Sabor, unaprijedio na način da su dodatno precizirane odredbe u dvojnom iskazivanju cijena.

„U zakonu su specificirane određene iznimke., npr. kiosci i štandovi, gdje je prostor ograničen pa ne mogu biti iskazane sve cijene, ili prostori gdje bi iskazivanje cijena zahtijevalo nerazmjerne troškove, poput benzinskih postaja. Isto tako, iznimke će biti  već otisnuti biljezi ili takse, to će se mijenjati nakon isteka zaliha“, rekao je ministar.

Podsjetio je da fiskalne projekcije potvrđuju da Hrvatska već dugi niz godina ispunjavanja i ispunjavat će fiskalne kriterije.

„Jedina iznimka je „covid godina“ kad smo imali jednokratni porast udjela javnog duga u BDP-u za gotovo 17 posto, sve ostale godine od 2016 dosad, smanjivali smo javni dug čak i više od traženog“, rekao je ministar financija.

Što se tiče inflacije, ministar Marić istaknuo je da, prema podacima za prva tri mjeseca  u ovoj godini,  Hrvatska ima prosječnu inflaciju od 6,3 posto, što je na razini prosjeka eurozone.

Kazao je da smatra da u EU „u potpunosti razumiju da inflacija i ubrzavanje inflacije koju vidimo u Hrvatskoj po ničemu ne odskače od onoga što je vidljivo u svim ostalim zemljama članicama EU“.

„Duboko vjerujemo da će Hrvatska ispuniti i taj ostali kriterij“, zaključio je.

Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je da je Hrvatska čvrsto na putu u eurozonu te će joj stoga biti lakše u ovoj krizi.

''U trenutku krize pokazuje se važnost sudjelovanja u eurozoni, odnosno monetarnoj politici eurozone i to Hrvatskoj omogućava da ima manje negativne posljedice", kazao je.

Naglasio je i da su započeli s pripremama za tiskanje novca.

"Čim se donese odluka, u sedmom mjesecu bit ćemo spremni za punu proizvodnju. Radit ćemo tri smjene, dakle 24 sata", ustvrdio je Vujčić.

Predstavljeno rješenje za dizajn kovanice od 1 eura

Na sjednici je predstavljeno rješenje za dizajn kovanice od 1 eura s motivom kune.

Rješenje je odabrano kao prvorangirano na otvorenom natječaju za izbor dizajna, a autor idejnog rješenja je student Jagor Šunde, kojem je pripala nagrada od 70 tisuća kuna.

Koautorima izvedbenog rješenja, Davidu Čemeljiću i Franu Zekanu, pripalo je 30 tisuća kuna.

Premijer je čestitao i zahvalio autoru idejnog rješenja, te autorima izvedbenog rješenja te istaknuo da smatra kako su dizajni svih kovanica jako dobro izabrani te će po njima Hrvatska biti prepoznatljiva.

Pisane vijesti