Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić danas je u Hrvatskom saboru kazao kako će uvođenje eura donijeti niz benefita, naglasivši da je napravljeno puno toga kako bi se negativni efekti sveli na najmanju mjeru.
Čitav je niz odredbi kojima se na pozitivan i stimulativan način negativni efekti uvođenja eura za građane i poslodavce svode na najmanju mjeru, od stimuliranja zdrave konkurentnosti do uključivanja udruga civilnog društva, naglasio je Marić u raspravi o konačnoj verziji prijedloga da se euro uvede kao službena valuta.
Eliminiranje tečajnog i kamatnog rizika
„Smatramo da su koristi značajno veće od šteta, a učinili smo dovoljno da negativne efekte svedemo na najmanju mjeru”, rekao je Marić.
Glavni benefiti uvođenja eura su eliminiranje tečajnog i kamatnog rizika, euro će donijeti dvije stepenice viši kreditni rejting, što znači i manju premiju rizika, naveo je ministar.
Zastupnik Marijan Pavliček smatra da u vrijeme najveće financijske neizvjesnosti, energetske krize i visoke inflacije nije mudro ulaziti u eurozonu.
"I u normalnijim okolnostima teško je nešto egzaktno predviđati ili jamčiti", rekao je Marić.
Ne može se jamčiti da cijene neće rasti, a plaće padati
Da nije pravi trenutak kaže i Ružica Vukovac, koja smatra da prvo treba riješiti gospodarske probleme u državi.
Uvođenje eura podržavaju SDP i Socijaldemokrati. Boris Lalovac istaknuo je pozitivan utjecaj eura na transakcijske i valutne troškove, a Zvane Brumnić kaže da je „nama jedina šansa da netko drugi brine o nama”.
Uvođenje eura od 1. siječnja 2023.
Prednosti od uvođenja eura naglašava i Grozdana Perić. Tvrdi da će to omogućiti povoljnije i sigurnije poslovanje, veće investicije i gospodarski rast, te povećanje standarda.
Marić je podsjetio da nakon odluke Vijeća EU-a o usvajanju eura, koja se očekuje u srpnju, uvođenje eura planirano je od 1. siječnja 2023. ako smo ispunili sve uvjete.
„Smatramo da ćemo ispuniti kriterije”, rekao je Marić navodeći da je prošle godine deficit bio unutar tri posto, smanjen je udio javnog duga u BDP-a za sedam postotnih bodova, a inflacija ne odstupa od prosjeka EU-a.
Dvojno iskazivanje cijena kreće obvezno od 5. rujna ove godine, računi, mirovne, plaće i državni proračun bit će iskazani i u eurima.
Izvor: Hina/Vlada