Nakon sastanka s predstavnicima Sustava domovinske sigurnosti u Divuljama i praćenja vježbe "Sigurnost 22", premijer Plenković ustvrdio je da sve službe djeluju odlično i reagiraju jedinstveno, brzo i učinkovito, a uz to imaju i snagu da pomognu drugim zemljama. "Pomoć koju je Hrvatska uputila Bosni i Hercegovini, Turskoj, Grčkoj i Sloveniji, samo su mali primjeri snage Sustava domovinske sigurnosti i želje Hrvatske da da doprinos u prevenciji požara i na svom teritoriju i drugdje", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je danas Državnu vatrogasnu intervencijsku postrojbu u Divuljama, u prigodi održavanja vježbe "Sigurnost 22".
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te ministar obrane Mario Banožić.
U izjavi za medije premijer Plenković istaknuo je da vježba Sigurnost 22, koja se odvija istovremeno u nekoliko različitih županija, od sjevera prema obali, uz angažman više od 300 vatrogasaca i 70-ak postrojbi, pokazuje koliko je funkcionalan Sustav domovinske sigurnosti i koliko je kvalitetna priprema za protupožarnu sezonu.
U proteklim su godinama, dodao je, napravljeni ogromni iskoraci za hrvatsko vatrogastvo - Hrvatska vatrogasna zajednica dignuta je na razinu središnjeg državnog ureda, donesen je novi zakon, izdvojena su znatno veća sredstva, nabavljaju se nova, kvalitetna vozila.
"Danas smo na razini ne samo da kvalitetno preveniramo požare, nego nažalost kada se i dogodi sve ove službe koordinirane odavde u Divuljama reagiraju jedinstveno, brzo i učinkovito. A uz to imamo snage da kada zatreba pomognemo i drugim zemljama", poručio je premijer Plenković.
Pomoć koju je Hrvatska uputila Bosni i Hercegovini, Turskoj, Grčkoj i Sloveniji, samo su mali primjeri snage Sustava domovinske sigurnosti i želje Hrvatske da da doprinos u prevenciji požara i na svom teritoriju i drugdje, dodao je zahvalivši vatrogascima, policiji, vojsci, civilnoj zaštiti i svim drugim službama koje sudjeluju u tom procesu.
Vlada je zbog nepredvidivih kriza u šest godina više puta morala intervenirati kako bi zaštitila građane i gospodarstvo
Odgovarajući na novinarska pitanja o drugim aktualnim temama, istaknuo je da je u šest godina dosadašnjega mandata njegove Vlade zbog okolnosti država više puta morala reagirati intervencionistički.
Vlada je donosila mjere kako bi pomogla građanima, radnicima i poduzetnicima – od krize u Agrokoru preko dvije pandemijske godine do ove zadnje krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu.
Uz sve je to Vlada smanjivala javni dug, deficit, izašla iz procedure proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža, digla Hrvatsku na investicijski kreditni rejting, a nakon pada gospodarstva u 2020. uslijed pandemije osigurala agilan i aktivan oporavak u 2021.
Sada smo, dodao je, dobili i pozitivne ocjene Europske komisije i Europske središnje banke za pristupanje europodručju.
"Sve je to okvir cjeline naše politike koju nadograđujemo, a to se odnosi i na toleranciju u društvu", poručio je.
U četvrtom desetljeću samostalnosti Hrvatske u razvojnom smislu lovimo korak s onim članicama Europske unije koje su razvijenije od nas i rješavamo svih temeljnih pitanja koja se tiču hrvatskoga gospodarstva, ravnomjernoga razvoja, članstva u europodručju, Schengenskom prostoru, OECD-u, jačanja obrambenih sposobnosti, jačanja pravosuđa i borbe protiv korupcije, dodao je.
Ne treba dizati paniku zbog očekivanih antiinflacijskih mjera EIB-a, građani ne moraju biti zabrinuti
Upitan o mjerama Europske središnje banke, odnosno što će one značiti za zaduživanje države i građana, premijer je istaknuo da su te mjere prije svega antiinflacijskoga karaktera.
Građani ne moraju biti zabrinuti zbog rasta kamata, dodao je te poručio da ne treba dizati paniku zbog mjere koja se očekivala i koja treba suzbiti inflaciju.
Što se tiče općeg trenda, premijer je kazao da su procjene rasta inflacije na razini Europske unije korigirane, a Hrvatska je tu u okvirima prosjeka.
Država će, dodao je, članstvom u eurozoni biti u poziciji da ima niže kamate nego što bi ih imala kada bi ostala izvan nje.
Procjene turističke sezone sjajne, već do sada sto posto više dolazak nego lani
Upitan kakve rezultate očekuje od turističke sezone, premijer Plenković kazao je da su procjene sjajne. Ministrica turizma izvijestila je članove Vlade jučer da su rezultati dolazaka i prometa 100 posto bolji ove godine već sada nego što su bili lani, a istovremeno su na 91 posto rekordne turističke sezone 2019.
To znači da će turizam ponovo biti važan aspekt i generator gospodarskoga rasta Hrvatske u ovim okolnostima, dodao je.
Naknade za roditelje s djecom s poteškoćama u razvoju izrazito važna tema, osigurat ćemo sredstva u proračunu
Upitan o naknadama za roditelje koji su na produljenom dopustu zbog poteškoća u razvoju djeteta, premijer Plenković kazao je da je danas razgovarao o toj temi s državnom tajnicom Središnjeg državnog ureda za demografiju, obitelj i mlade i dogovorio sastanak s predstavnicima roditelja u ponedjeljak.
Istaknuo je da je Vlada učinila ogromne iskorake u pitanju roditeljskih i rodiljnih naknada i potpora roditeljima i osobama s invaliditetom.
"Što se tiče njihovoga zahtjeva koji bi trebao povećati potporu roditeljima koji imaju djecu s određenim poteškoćama, tu govorimo o periodu nakon prve do osme godine života, možemo naći rješenje. To je za mene izrazito važna tema i volio bih da su došli najprije meni, nego što su išli bilo kome drugome. Naći ćemo rješenje koje će ići u prilog zahtjevu roditelja", poručio je.
Radi se o oko 5100 djece, dodao je, ustvrdivši da će kao premijer za njih osigurati da se nađu sredstva u proračunu za iduću godinu.
Govoreći o ostalim mjerama potpore građanima u proteklom razdoblju, premijer je izdvojio i jučerašnji ogroman iskorak glede obiteljskih mirovina – prvi puta u povijesti Hrvatske moguće je da netko može biti korisnik dviju mirovina, osobne i obiteljske.
Time se, dodao je, nastavlja Vladina politika rasta mirovina.
One koji ne prilagođavaju cijene realnom stanju treba staviti na stup srama i kupovati od drugoga
Upitan o poskupljenjima računa poduzetnika uslijed rasta cijene energenata, premijer je podsjetio da je Vlada usvojila mjere subvencije mikro, malim i srednjim poduzetnicima kada je riječ o cijenama električne energije. Pritom je Hrvatska elektroprivreda preuzela prilično velik teret.
Subvencijama građanima, poduzetnicima, poljoprivrednicima i ribarima, smanjivanjem poreznih opterećenja odnosno smanjivanjem stope PDV-a na brojne proizvode, napravljeni su ogromni iskoraci.
Vlada će, kada procijeni da je nužno izaći s novim mjerama, to činiti i dalje, poručio je premijer.
"Ovakve krize očekuju doprinos svih dionika", istaknuo je govoreći o činjenici da su unatoč smanjenju PDV-a poskupjeli proizvodi koji možda nisu trebali.
Zato postoje i mediji i udruge za zaštitu potrošača koji trebaju prozivati one koji u usporedbi s onim što bi trebala biti cijena nastoje profitirati u periodu u kojem je to i nemoralno.
"One koji ne prilagođavaju cijene realnom stanju treba prozvati, staviti na stup srama i kupovati od drugoga", dodao je.
Razgovarat ćemo sa svim klubovima u Saboru o izmjeni Ustava, ali samo po pitanju referenduma
Na kraju se osvrnuo na ustavne promjene u pogledu pitanja referenduma.
Istaknuo je da je postojeće pozitivno zakonodavstvo o referendumu nedostatno i puno praznina te ima nedostatke koji dovode do nesporazuma i manipulacija.
Sada je, dodao je, napravljen jako kvalitetan Zakon o referendumu, a treba promijeniti Ustavni zakon i Ustav.
Naglasio je da se prijedlog HDZ-a odnosi isključivo na ovu temu, ne dirajući bilo koju drugu temu, što je vrlo jasno iskomunicirano svim klubovima u Hrvatskom saboru.
Tko želi poboljšati okvir za referendum, priključit će se ovoj inicijativi. Tko želi to sada ponovo politikantski politizirati, taj neće, kazao je.
"Mi želimo kvalitetno regulirati referendum i omogućiti da se, prije nego što netko krene u sakupljanje potpisa, prethodno provjeri je li neko pitanje u skladu s Ustavom i je li uopće dopušteno da neko pitanje bude predmet referendumskih inicijativa. Mislim da je paket jako kvalitetan i dobar, na njemu se dugo radilo, postignuto je kompletno suglasje na razini parlamentarne većine. Za promjenu Ustava potreban je 101 glas, prema tome, razgovarat ćemo sa svima u Hrvatskom saboru. Oni koji budu htjeli sudjelovati u inicijativi – dapače, oni koji neće neka objašnjavaju svoje pozicije", poručio je.
Pisane vijesti
