Na našu inicijativu EU se na najvišoj razini bavi temom položaja Hrvata u BiH

''Imate bivšu vlast u Splitu koja ničim izazvana samu sebe sruši, ruga se s građanima Splita s izvanrednim izborima, pa sve što smo vidjeli u posljednje vrijeme, od prijetnji novinarima pa do ovog užasnog skupa informacija kojeg uopće ne želim komentirati. Mislim da su ljudi dolje svjesni da tu sramotu za Split više ne treba tolerirati,'' kazao je Plenković.

 

Komentirao je i sastanak predstavnika BiH u Bruxellesu rekavši da su razgovori s predstavnicima parlamentarnih političkih stranaka i s trojicom članova Predsjedništva BiH, koji su također bili pozvani na sastanak, trajali cijelu nedjelju popodne.

 

 

Podsjetio je pritom da se cijeli proces uključivanja predsjednika Europskog vijeća događa na inicijativu Hrvatske.

 

''Tražili smo najvišu razinu EU da se krene baviti temom BiH jer je angažman bio na srednjoj razini angažmana službe za vanjske poslove Europske komisije i američke administracije. Ti razgovori koje su vodili nekoliko mjeseci, nažalost, nisu doveli do konsenzusa izmjene izbornoga zakona. Naša inicijativa je bila da emancipiramo i stavimo pitanje Hrvata u BiH kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda na najvišu razinu i da se angažira najveća moguća razina EU'', kazao je premijer te naglasio da je jučerašnji sastanak plod inicijative Hrvatske, osobnog angažmana predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjske poslove Borrella.

 

''Na razini EU unutar institucija koje su u Bruxellesu, više razine od ove nemamo. Napravili smo sve i svi ti ljudi se bave Bosnom i Hercegovinom prije svega radi pitanja Hrvata i radi europskoga puta BiH'', naglasio je.

 

 

Za jučer usvojenu izjavu ocijenio je da je svom sadržaju izrazito dobra za Hrvate u BiH.

 

''Vidjeli ste da je netko od sudionika sastanka cirkulirao neki raniji tekst u kojem nije bilo konstitutivnog naroda, spominjanja Hrvata… Kad gledate tekst koji je prihvaćen, Hrvati se spominju izrijekom, konstitutivni narodi se spominju izrijekom, za izbore se kaže da treba pristupiti reformi izbornog zakona urgentno. To se nije dogodilo zato što je to nekome tamo slučajno palo na pamet, nego je netko radio na tome da se to tako dogodi'', rekao je Plenković.

 

Što se tiče prisutnosti ili ne prisutnosti Dragana Čovića na jučerašnjem sastanku, poručio je da je njemu prepreka bilo sudjelovanje gospodina Komšića koji je, kako je rekao, po tom lošem izbornom sustavu izabran kao predstavnik Hrvata 2006., 2010. i 2018., a da tijekom tog vremena nikad nije posjetio Hrvatsku službeno.

 

''Sve što se dogodilo sveo bih na nekoliko elemenata. Ono što je Hrvatima neprihvatljivo je nama jasno, razumljivo i možemo to argumentirati. Kad se maknete iz okvira Hrvata s Hrvatima o hrvatskom pitanju i dođete pred forum u kojem su i drugi akteri, njima je to manje razumljivo i ne mogu uloviti nijanse tko se s kim može naći ili ne može ili može biti u istoj sobi. Format koji je tamo bio nije odgovarao Draganu Čoviću. Međutim, kad gledam s aspekta interesa hrvatskog naroda u BiH, ova izjava je jako dobra i ona je zalog nastavka razgovora o hrvatskom pitanju u BiH na način koji se ne bi dogodio da se nismo angažirali", kazao je.

 

Poručio je da se pitanje Hrvata u BiH može riješiti jedino dogovorom te da se tom temom svi akteri moraju baviti na ozbiljan, odgovoran, argumentiran i artikuliran način.

 

"U izbornoj kampanji Dragan Čović je imao stav da ne želi biti doveden u vezu s Komšićem koji umjesto nekoga tko je legitimni hrvatski zastupnik, u smislu da ga biraju Hrvati u BiH, bez kompleksa sjedi 12 godina na mjestu hrvatskog člana Predsjedništva, normalno je da ne želi to", rekao je.

 

Dodao je kako je inicijativa Charlesa Michela dobra, izjava je dobra, a to što Čović nije želio biti na sastanku na kojem je bio Komšić, potpuno razumije.

 

Komentirao je i izjavu Milanovića da se Čović svojim potezom zamjerio premijeru.

 

"Milanović sve radi iz čiste pakosti. Cilj mu je napakostiti HDZ-u u Hrvatskoj i BiH, unijeti razdor, zrnce sumnje. Netko tko je toliko destruktivan, njega uopće nije briga za Hrvate u BiH, jedina mu je briga da načini štetu, meni, HDZ-u i Vladi. To je jasno po svim mogućim temama, u svim mogućim politikama", kazao je.

 

Da je Milanović kao predsjednik Republike učinio nešto za pitanje Hrvate u BiH, poručio je Plenković, danas bi se možda  manje čudio što njegov finski kolega ne zna isto što i on o pitanju Hrvata u BiH. Dodao je da lažno optužuje i dezinformira hrvatsku javnost da je odgovornost hrvatske Vlade to što netko nešto o Hrvatima u BiH ne zna.

 

''Upravo obrnuto. Zahvaljujući meni, Charlesu Michel je tamo, zahvaljujući ministru Grliću Radmanu Borrell je tamo, zahvaljujući našem angažmanu tekst izjave je ovakav kakav je – dobar za Hrvate u BiH. Zahvaljujući njemu niti bi Hrvatska imala ikakve koristi, a još manje Hrvati u BiH. On svoju priču o brizi za Hrvate u BiH može prodati jedino onima koji nemaju nikakvih međunarodnih kontakata, koji su jednako kao i mi frustrirani s položajem Hrvata u BiH i misle da će im netko bukanjem, prijetnjama i sijanjem razdora među hrvatskim političkim strankama u BiH pomoći. Pa moraš biti naivan da ti to govori netko tko je išao Komšiću u kampanje, dok je bio premijer nije zucnuo o pitanju Hrvata u BiH i sada kao predsjednik RH nije o tome govorio apsolutno ni s kim relevantnim. To je jedna obijest, jal, pakost i zlo samo da se napravi šteta Vladi. Nikakve koristi od njega Hrvati u BiH, a ni u Hrvatskoj neće imati", kazao je premijer.

 

Premijer je komentirao i postoji li šansa da se izborni zakon prilagodi prije izbornog roka.

 

"To piše u izjavi. Usporedite tekst koji je navodno Komšić cirkulirao tijekom popodneva i tekst objavljen sinoć oko 22 sata, čitajte pažljivo tu rečenicu pa ćete vidjeti", rekao je.

 

Kazao je i kako se ne radi o mrtvom slovu na papiru te da su svi na sastanku na to pristali.

 

Premijer je upitan vjeruju li čelnici u EU da se Izetbegović i bošnjačka strana iskreno zalažu za europsku perspektivu.

 

"To morate njih pitati. Nisam ničiji glasnogovornik, borim se za Hrvatsku i interese Hrvata u BiH, manjina svugdje i Hrvata izvan Hrvatske", odgovorio je.

 

 

Odgovarajući na pitanje da li je moguće da se cijena električne energije izjednači za kućanstva i poduzetnike koji su šokirani visokim računima, premijer je podsjetio na već donesene mjere za pomoć i građanima i privatnom sektoru u kontekstu energetske krize.

 

''Vlada je donijela paket od 5 milijardi kuna za kućanstva, za mikro, male i srednje poduzetnike, za poljoprivrednike, ribare, umirovljenike, snizila stope PDV-a za najrasprostranjenije robe široke potrošnje… Mi smo isplatili plaće radnicima u privatnom sektoru za 700 tisuća ljudi u vremenu pandemije COVID-19, 130 tisuća kompanija je ostalo na nogama zahvaljujući našim subvencijama i potporama. Kada okolnosti bude takve i ako budu takve da će biti potreban novi paket mjera, mi ćemo ga donijeti. U međuvremenu ministri će slušati sve što akteri na tržištu imaju za kazati. Vodit ćemo razgovore o svemu jer naša je odgovornost raditi dobro za naše građane i poduzetnike. To je cijeli okvir naše politike”, zaključio je Plenković.