"Važno je da smo kroz proteklih šest godina, od ljeta 2016. kada smo najavili projekt Slavonija, Baranja i Srijem, napravili vrlo kvalitetnu strukturu dijaloga, razumijevanja i komunikacije te, u konačnici, realizacije projekata", izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u Okučanima nakon održanog 13. Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
Ponovio je da je kroz današnje izlaganje ministara i ostalih sudionika vidljiv napredak u Slavoniji. "Mi želimo da ovakav pristup omogući i u idućem Višegodišnjem financijskom okviru koji će se početi konzumirati sredstva od jeseni ove godine da i kroz taj okvir pridonesemo i realizaciji ciljeva Nacionalne razvojne strategije, da ta sredstva kvalitetno kombiniramo s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti", dodao je, spomenuvši primjer Centra za distribuciju voća i povrća u Nemetinu vrijedan 75 milijuna kuna, kao izvanredan primjer stavljanja u funkciju svih sredstava koja su na raspolaganju.
Još jednom je spomenuo izmijenjenu Kartu regionalnih potpora, naglasivši da je konačno napravljena nijansirana trijaža. "Nije isto kad strani ulagač dolazi u zagrebački prsten ili kad dolazi u Ilok ili Okučane. Sve to mijenja sliku i povećava privlačnost za ulaganje u Slavoniju, Baranju i Srijem", rekao je.
Vlada će nastaviti pomagati kućanstvima i gospodarstvu
Komentirao je i inicijativu o usklađivanju plaća sa inflacijom, osvrnuvši se na tematsku sjednicu GSV-a održanu u ponedjeljak.
"Raspravljali smo o energetskoj krizi, nastojanjima da se iskoristi sva mogućnost iz mehanizma REPowerEU, da Vlada nastavi kalibrirati s paketima koji će pomagati kućanstvima i gospodarstvima i omogućiti funkcioniranje svih institucija", poručio je premijer.
Naglasio je da Hrvatska trenutno ima milijun i 640 tisuća zaposlenih, da je nezaposlenost tijekom sezone pala na 100 tisuća nezaposlenih, osigurali smo članstvo u europodručju i Schengenu te najavio uskoro otvaranje Pelješkog mosta i dovršetak koridora 5C dogodine.
"Najesen ćete vidjeti paket, Vlada ima puno drugih prioriteta", kazao je, spomenuvši Vladinu telefonsku sjednicu o ustavnim promjenama te sutrašnju ratifikaciju protokola ulaska Finske i Švedske u NATO.
Amandmanom na Zakon riješiti pitanje dužnosti obiteljskih liječnika
Rekao je da će sutra "obraniti" ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, čiji opoziv traži oporba, te predstaviti novog potpredsjednika Vlade Olega Butkovića i ministra financija Marka Primorca.
"Riješili smo, nakon što sam ja zaustavio glasanje u Saboru o ovom Zakonu o sigurnosti na cestama, ovo pitanje koje se odnosilo na obiteljske liječnike. Shvatio sam da postoje određene nejasnoće, određeni problemi, određeni teret odgovornosti. Tražio sam od ministra Božinovića da se revidira taj jedan članak o kojem se radi. On je sjeo s predstavnicima liječnika i našli su formulaciju koja je prihvatljiva svima", rekao je Plenković, dodajući da će Vlada sutra na sjednici predložiti amandman, nakon čega će se zakon usvojiti.
"Svi će biti zadovoljni, neće nitko biti nasekiran da neće moći voziti auto, a opet ćemo znati je li netko dobio ono što je najvažnije, stručni savjet liječnika da ne vozi ako je slučajno primio neku terapiju koja može smanjiti koncentraciju, sposobnost i ostalo", rekao je.
Dodao je da se radi o lijepom primjeru komunikacije, dijaloga i neforsiranja stihijskog stavljanja nečega na dnevni red glasanja.
Izmjenama Zakona o obrani precizirati nedorečene odredbe
Komentirao je i izmjene Zakona o obrani te smanjenje ovlasti predsjedniku Republike.
"To je tema koja traje jako dugo. Tema je preciziranje odredbi koje nisu precizne, tako je bilo i u njegovo vrijeme, nije to tema od jučer. Treba stvari gledati trezveno i bolje regulirati, ne treba dramatizirati", kazao je.
Govorio je o ustavnim promjenama kojima bi se reguliralo pitanje referenduma.
"Da bi se bolje reguliralo pitanje referenduma potrebno je izmijeniti tri akta: Ustav, Ustavni zakon i Zakon o referendumu. Cijeli smisao referendumskih inicijativa je sniziti potreban broj potpisa definirati potrebnu većinu za pojedine teme, omogućiti da Ustavni sud prije skupljanja potpisa verificira referendumsko pitanje, odredi je li u skladu s Ustavom i je li dopušteno", pojasnio je.
Zajedništvo svih konstruktivnih društvenih aktera
Osvrnuo se i na kamatne stope i HNB, kazavši da će hrvatska središnja banka biti još više naslonjen na politiku dizanja kamatnih stopa koje će provoditi Europska središnja banka.
"Svima je cilj da se smanji inflatorni pritisak i da se istodobno osigura gospodarski rast, to je najvažnije. U tom kontekstu sve mjere moraju biti dobro balansirane i izvedene. Kada se diže kamatna stopa, pravi efekti takvih poteza dolaze nakon nekoliko mjeseci", rekao je, dodavši da će Vlada za, otprilike, dva tjedna izići sa svojim prognozama za iduću godinu.
"Mi ih stalno revidiramo, ispada da smo zadnjih godina govorili da će biti manje, a na kraju je bilo više. Pokazali smo otpornost u svim krizama, stali iza građana i gospodarstva i to je ono što cijelo vrijeme govorim", poručio je Plenković.
"Mi ćemo pronalaziti mjere kroz pakete kao što smo činili i u vremenu COVID-a, u energetskoj krizi i u vremenu inflatornih pritisaka na dobroti građana. To je jedino temeljna zadaća Vlade i imamo alate na raspolaganju, imamo i komparativno iskustvo drugih i u konačnici i naše dobro prokušane aktivnosti do sada koje su se odnosile na porezno rasterećenje i smanjivanje stope poreza u ovoj krizi", kazao je premijer, naglasivši da svi konstruktivni akteri u društvu moraju biti zajedno, svjesni da je ovo horizontalna kriza, uzrokovana izvana, čiji se kraj ne može predvidjeti.
Pisane vijesti
.jpg?width=750&height=500)