Najviši investicijski rejting dosad poruka je povjerenja i važan signal ulagačima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je danas da je kreditni rejting kojeg su nam podigle sve tri agencije za njegovu dodjelu, posljedica članstva u eurozoni koje pruža sigurnost hrvatskim građanima u krizi te je poruka povjerenja i važan signal ulagačima.

"Podizanje kreditnog rejtinga od agencija Standard & Poor's, Fitch i Moody's posljedica je članstva u eurozoni, koje pruža sigurnost hrvatskim građanima u krizi. Najviši investicijski rejting dosad poruka je povjerenja i važan signal ulagačima! Smjer kojim idemo donosi rezultate za Hrvatsku", napisao je Plenković na svom Twitteru. 
 
Agencija Moody's podigla je u petak rejting Hrvatske za dvije razine, na 'Baa2', uvrstivši ga u investicijsku kategoriju, uz stabilne izglede, zbog formalnog završetka postupka ulaska u eurozonu. U srijedu je to učinila agencija Fitch, koja je investicijski kreditni rejting Hrvatske podigla za jednu razinu, na 'BBB+', uz stabilne izglede, a u četvrtak Standard&Poor's, podigavši rejting  na 'BBB+/A-2', uz stabilne izglede.
 
Rast rejtinga rezultat je prihvaćanja eura kao službene valute
 
Ministar financija Marko Primorac danas je na konferenciji za medije u povodu najnovijeg podizanja kreditnog rejtinga Hrvatske agencije Moody's također izjavio kako je to dominanto rezultat ulaska Hrvatske u eurozonu, odnosno prihvaćanja eura kao službene valute.
 
"Na taj način će doći do eliminacije tečajnog odnosno valutnog rizika i do eliminacije likvidnosnog rizika u kontekstu našeg javnog duga, koji je dominantno denominiran u eurima", izjavio je Primorac.
 
Apostrofirao je kako agencije kao pozitivne efekte ističu političku i stabilnost institucija, posebno u okviru ulaska u eurozonu i rekordno kratkog zadržavanja u tečajnom mehanizmu ERM II, dodavši da su se sve ostale zemlje koje su prihvaćale euro znatno dulje zadržale u tom mehanizmu.
 
Hrvatska ima bolji kreditni rejting od sedam EU zemalja
 
Istaknuo je i da sada u EU sedam članica ima kreditni rejting po Fitchu i Standard&Poor'su niži od Hrvatske i to Italija, Portugal, Grčka, Cipar, Mađarska, Bugarska i Rumunjska.
 
"Svjedočimo lijepim vijestima, koje će se svakako odraziti i na troškove zaduživanja", ocijenio je ministar financija.
 
Osvrnuvši se na stabilne izglede, Primorac je naglasio da najavljuju povećanje rejtinga ukoliko Hrvatska nastavi ostvarivati dobre makroekonomske rezultate te smanjivati udjel javnog duga u BDP-u, kao i iskorištavati sredstva iz fondova EU te provoditi reforme i investicije iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO).
 
"Ministarstvo financija je zaduženo za operativnu provedbu NPOO-a, do sada smo ispunjavali sve ciljeve i to ćemo činiti i dalje. Iz EK smo dobili pohvale, a Hrvatska je istaknuta kao dobar primjer ostvarivanja reformi, svih ciljeva i provedbe tih programa", naveo je Primorac.
 
Vlada spremna na sve izazove
 
Na novinarski upit što će se napraviti kako bi se ublažili inflatorni udarci građanima i gospodarstvu, Primorac je rekao kako je Vlada spremna na sve izazove koje ih očekuju.
 
Što se tiče proračunskih prihoda, naveo je da se oni pune dinamikom koja je u ovom trenutku pozitivna, no "moramo biti svjesni činjenice da su pred nama izazovi u smislu apetita za državnim rashodima".
 
O paketima mjera: "Ići ćemo u smjeru socijalnih naknada"
 
Kada je riječ o paketu mjera pomoći, Primorac je kazao kako će se ići u smjeru socijalnih naknada, odnosno identificiranja skupina građana kojima je pomoć najpotrebnija i na taj način će se distribuirati taj dio paketa potpora. Razgovarat će se također i o mjerama pomoći gospodarstvenicima.
 
"No, morate biti svjesni da taj fiskalni prostor koji postoji nećemo sigurno ispucati odjednom, bit ćemo oprezni na obaraču s obzirom na najave i mogućnosti usporavanja gospodarskog rasta i onda možda prelijevanja krize. Moramo ostaviti neki fiskalni prostor i za daljnje mjere, nećemo sigurno sve ispucati odjednom. Ostavit ćemo nešto manevarskog prostora za eventualne teže posljedice do kojih, nadamo se, neće doći", istaknuo je.
 
Dodao je i kako fiskalna politika ne može biti borac protiv inflacije, međutim u okviru fiskalne politike može se pomoći ugroženim skupinama građana i gospodarstvu da što jednostavnije prebrodi negativne posljedice inflacije.
 
Cijene u turizmu određuje ponuda i potražnja
 
Na pitanje novinara je li rast cijena u turizmu opravdan ili se kao i kod trgovaca može vidjeti ''lov u mutnom'', Primorac je rekao da ne može u potpunosti odgovoriti na to pitanje.
 
"Hrvatska je demokratska država, imamo otvoreno tržište, cijene se na tržištu formiraju putem ponude i potražnje. Povećanja cijena u sektoru turizma očito su rezultat činjenice što su pojedini poduzetnici prepoznali trenutak kada zbog značajnog priljeva gostiju, posebno onih s višom kupovnom moći, mogu istaknuti takve cijene koje je netko spreman platiti. I ja tu ne vidim ništa sporno", kazao je.
 
Mišljenja je i kako je raznolikost turističke ponude u Hrvatskoj dovoljno široka da se svi mogu prilagoditi.
 
Što se tiče visokih cijena hrane, Primorac je rekao da je u nekoliko navrata bilo riječi da bi se možda trebalo razmisliti o njihovom ograničavanju, no za sada ne vidi tu bojazan, a ako se inflacija drastično poveća, sve mogućnosti su otvorene.
 
O gubitku spora protiv MOL-a: "Spremni smo i na jednokratnu i na obročnu otplatu ako do toga dođe"

Što se tiče arbitražnog postupka oko Ine koji je Hrvatska izgubila protiv MOL-a, Primorac je rekao da, ako će biti potrebno platiti taj iznos, to apsolutno neće značajnije ugroziti stabilnost javnih financija u Hrvatskoj.
 
''Dakle, spremni smo to platiti'', poručio je.
 
Rekao je da nije meritoran da daje izjave u pogledu pravnih aspekata jer nije uključen izravno u te razgovore, dodavši da postoji tim stručnjaka s kojima se Vlada savjetuje i to vodi.
 
''Ali financijski, s aspekta Ministarstva financija i našega proračuna, ako takvu obavezu budemo morali preuzeti, mi smo u Ministarstvu financija već radili određene projekcije, i mi smo spremni i na jednokratnu i na obročnu otplatu ako do toga dođe'', poručio je Primorac.
 
Izvor: Hina / HRT / Vlada



Pisane vijesti