„Krize ugrožavaju normalan način poslovanja gospodarstva, utječu na standard građana i egzistencije obitelji. Važno je da proces koji smo vodili bude sidro stabilnosti za suočavanje s krizama i ublažavanje posljedica“, rekao je Plenković.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas 16. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Na početku je kazao da smo sada, nakon što je i formalno pravno donesen niz pravnih akata na razini EU kojima je potvrđeno da Hrvatska 1. siječnja 2023. godine postaje 20. članica europodručja, ispunili jedan do dva strateška cilja dublje integracije Republike Hrvatske u EU.
„Te ciljeve smo jasno istaknuli u programu Vlade u prvom i drugom mandatu. To je veliko postignuće koje će se dogoditi točno 9 i pol godina nakon članstva u EU“, istaknuo je premijer.
Podsjetio je na posjet Hrvatskoj kovnici novca prilikom obilježavanja početka kovanja eura te da će se iskovati 420 milijuna eurokovanica.
Predsjednik Vlade naglasio je da je ovaj cilj ostvaren u izazovnim okolnostima, ne samo na nacionalnoj razini, nego u kompleksnim globalnim okolnostima, koje su u ove protekle dvije godine karakterizirane preklapajućim globalnim krizama od najveće pandemije pa do energetske krize, sigurnosne krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, prehrambene krize, klimatskih promjena, svih konkretnih financijskih i ekonomskih posljedica poput inflatornih pritisaka na sve ekonomije i države u Europi i svijetu.
„Sve te krize ugrožavaju normalan način poslovanja našeg gospodarstva, utječu na socijalni standard naših građana, utječu na egzistencije obitelji i zato je važno da proces koji smo vodili bude jedno od onih sidara stabilnosti za suočavanje s krizama i ublažavanje posljedica“, rekao je Plenković.
Ulaskom u eurozonu i Schengenski prostor ulazimo u najrazvijenije zemlje svijeta
Dodao je da je uvođenje eura na razini Hrvatske višeznačno, i za državu i gospodarstvo i društvo u cjelini.
„Za državu to je uz ulazak u Schengenski prostor, na kojem također intenzivno radimo i očekujemo sličan proces donošenja odluka tijekom jeseni i koincidirajuće članstvo 1. siječnja“, kazao je dodajući da će to značiti da uzlazimo u zaista najrazvijenije zemlje EU i svijeta, a to je „onaj dio Europe kojem smo cijelo vrijeme govorili da pripadamo“.
Podsjetio je i da hrvatska kuna postaje jedan od motiva hrvatskog eura i ostati će prepoznatljiva uz hrvatske novčarske tradicije.
Istaknuo je da je za gospodarstvo uvođenje druge svjetske valute koju koristi preko 350 milijuna ljudi euro sidro koje nas čini otpornijim, zaštićenijim od svih vanjskih šokova i kriza i daje nam bolje polazište za razvoj ulagačke klime, što će naši poduzetnici, inovatori i izvoznici sigurno iskoristiti.
„Za društvo ovo je važan iskorak, u ekonomskom i financijskom smislu, ali isto tako i signal potpune strukturirane pripadnosti onome što se zove današnja Europska unija, sa svim svojim evolutivnim procesima“, rekao je Plenković.
Proces uvođenja eura jedan od najtransparentnijih i najstrukturiranijih procesa
O radu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, naglasio je da zasjeda već 4 godine i dva mjeseca:
„U cijelom ovom procesu učinili smo sve korake na vrijeme, u potpunosti, detaljno, strukturirano, sustavno i ozbiljno, i sve to što smo radili je dalo rezultata“, rekao je premijer.
Kazao je da je to bio jedan od najtransparentnijih i najstrukturiranijih procesa, u kojem je Hrvatska provela najmanje vremena u „čekaonici“ EU od svih drugih zemalja te da je takva vrsta pripreme primijećena od onih koji su nas pratili.
Najbolje reakcije su triju agencija za kreditni rejting, istaknuo je premijer podsjetivši da Hrvatska danas ima najveći investicijski kreditni rejting ikada.
„Fiksiran je tečaj konverzije kune u euro, jedan euro je 7,53450 kuna, i sada možemo krenuti u dvojno isticanje cijena“, rekao je Plenković.
Ponovio je da Hrvatska ima najeuriziranije gospodarstvo od svih zemalja van eurozone.
U bankama imamo 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u eurima, 47 posto kredita u kunama su s valutnom klauzulom u eurima, 53 posto robnog izvoza, a 59 posto uvoza obavljamo sa zemljama EU, dvije trećine ukupne trgovinske razmjene je sa zemljama eurozone, također i dvije trećine turista je iz europodručja.
Podsjetio je i na Etički kodeks i kazao je da je Vlada svim mehanizmima koje ima radila na tome da stvori sigurno okruženje za potrošače, a to znači da poslovni subjekti pristupe Etičkom kodeksu, da u ovim okolnostima inflatorne krize ne povlače profiterske poteze koji nisu u skladu s društvenom odgovornošću.
„Svi akteri u krizi moraju pokazati element društvene odgovornosti, jer krizu trebamo premostiti zajednički“, zaključio je.
Niz zakonskih izmjena zbog uvođenja eura
Ministar financija Marko Primora kazao je da se zbog uvođenja eura uvodi niz zakonskih izmjena, koje se mogu razdvojiti u dvije skupine.
Kazao je da su u prvoj skupini zakoni koji se mijenjaju isključivo zbog uvođenja eura i takvih ima šezdesetak, a u drugoj su zakoni koji se moraju izmijeniti zbog uvođenja eura, ali i prilagoditi neke dodatne segmente. Takvih je dvadesetak.
Guverner HNB-a Boris Vujčić govorio je o daljnjim koracima pri procesu uvođenja eura.
Kazao je da su zaposleni novi ljudi zbog procesa kovanja 420 milijuna eurokovanica.
'Nabavit ćemo i 350 milijuna komada euro novčanica. Riječ je o tržišnom procesu. Cijene rastu, da, to svi vidimo, ali ne zbog uvođenja eura', dodao je.
Isplata eura bez naknade od 15. prosinca do 15. siječnja
Rekao je i da će se na svim bankomatima, neovisno o tome čijoj banci pripada, euri moći isplatiti bez posebne naknade između 15.prosinca i 15.siječnja.
„To je pogotovo važno za manje sredine gdje nema puno bankomata. Primjerice, dođete u šoping-centar i vidite sedam bankomata različitih banaka. Pitanje je koliko je i to efikasno i na tome se radi. Hrvatska je jedna od zemalja koja ima najviše bankomata po osobi u Europi“, istaknuo je.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović kazao je da Etički kodeks treba pridonijeti sigurnom okruženju za potrošače od neopravdanog dizanja cijena.
''Pozvao bih sve poslovne subjekte da se pridruže Etičkom kodeksu, istaknu logotip i slogan na vidljivom mjestu i tako pošalju poruku. Lista će biti javna'', rekao je te dodao kako se sutra potpisuje ugovor s civilnim udrugama kako bi se pojačao nadzor nad subjektima u razdoblju koje je ispred nas.
Pisane vijesti
