Vlada prihvatila Memorandum za lakšu otplatu "minusa" po tekućim računima građana

Vlada je na današnjoj, 134. sjednici, u kontekstu pomoći građanima, donijela zaključak o prihvaćanju Memoranduma o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu, kojim u suradnji s HNB-om i bankama želi građanima financijski olakšati troškove tog oblika zaduživanja i otplatu "minusa".

Njime je predviđeno da će se od 1. kolovoza propisati granični iznos prekoračenja za izračun efektivne kamatne stope, u visini deset tisuća kuna. Iznosi niži od graničnog moći će imati istu nominalnu kamatnu stopu kao za granični iznos.
 
Prema memorandumu, primjena ograničenja efektivne kamatne stope na prešutna prekoračenja uvodi se od 1. rujna, a najkasnije do kraja lipnja 2023. godine banke će ponuditi prelazak na dopušteno prekoračenje svim potrošačima kojima je odobreno prešutno prekoračenje.
 
Do prelaska na dopušteno prekoračenje, a najkasnije do isteka 12 mjeseci od trenutka ponude za prelazak na dopušteno prekoračenje, potrošaču se samo u iznimnim slučajevima smije mijenjati ili ukinuti iznos postojećeg prešutnog prekoračenja, a dok potrošačima ne omoguće prelazak na dopušteno prekoračenje odnosno do isteka roka za prihvat ponude za prelazak na dopušteno prekoračenje, banke neće moći prodavati potraživanja po osnovi prekoračenja, piše u memorandumu.
 
U slučaju izmjene ili ukidanja prešutno prihvaćenog prekoračenja banke će omogućiti potrošaču obročnu otplatu u najmanje 12 mjesečnih obroka i uz primjenu kamatne stope koja nije viša od one koja se primjenjuje na dopuštena prekoračenja, odnosno kamatne stope koja se primjenjivala na prešutno prihvaćeno prekoračenje ako je ta kamatna stopa niža, odnosno u manje obroka, ako to zatraži potrošač.
 
Za nova prekoračenja postojat će obveza da se potrošaču prvo nudi na korištenje iznos odobrenog dopuštenog prekoračenja dok će se banke obvezati da potrošaču koji koristi dopušteno prekoračenje i prešutno prihvaćeno prekoračenje provode otplatu tih prekoračenja, tako da se prvo otplaćuje iznos iskorištenog prešutno prihvaćenog prekoračenja.
 
Uz navedeno, banke se obvezuju da iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja koje će se odobravati ubuduće neće biti viši od iznosa prosječnog redovnog mjesečnog priljeva potrošača.
 
Odluka o objavi uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj
 
Danas je usvojena i Odluka o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Njome se 1. siječnja 2023. godine određuje danom uvođenja eura, a utvrđuje se i fiksni tečaj konverzije od 7,53450 kuna, kao i dani početka i završetka dvojnog optjecaja te dvojnog iskazivanja cijena.
 
"Euro će postati službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj na dan 1. siječnja 2023. godine", kaže se u Odluci koju je predstavio ministar financija Marko Primorac.
 
Fiksni tečaj konverzije određen je na 7,53450 kuna za jedan euro. Razdoblje dvojnog optjecaja počinje 1. siječnja 2023. i traje do 14. siječnja 2023. Razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja je od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023.
 
U razdoblju dvojnog iskazivanja, poslovni subjekti bit će obvezni cijenu iskazivati u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije. Zakonom o uvođenju eura su predviđene određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima.
 
Što se tiče zamjene, krajnji rok za zamjenu novčanica neće biti utvrđen jer će građani i nakon isteka prvih 12 mjeseci od uvođenja eura, novčanice kuna moći zamijeniti za eure kod Hrvatske narodne banke u bilo kojem trenutku u budućnosti.
 
Zamjena kovanog novca kuna kod Hrvatske narodne banke bit će moguća još tri godine nakon što se gotov novac kune prestane mijenjati u bankama, poslovnicama Financije agencije i Hrvatske pošte.
 
Vlada očekuje da će zamjena gotovog novca kune biti osobito intenzivna tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura, dakle tijekom razdoblja dvojnog optjecaja.
 
Preračunavanje kunskih sredstava koja se nalaze na tekućim, žiroračunima, štednim i ostalim računima kod banaka provest će se u cijelosti na dan uvođenja eura prema fiksnom tečaju konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura.
 
Most koji spaja kopno s Pelješcem i krajnjim jugom zvat će se "Pelješki most"
 
Most između mjesta Komarna na kopnenoj strani i mjesta Brijest na poluotoku Pelješcu koji spaja krajnji jug s ostatkom države, a prelazi preko morskog tjesnaca širine 2140 metara, zvat će se "Pelješki most" ("Pelješac Bridge" na engleskom), odlučila je Vlada na današnjoj sjednici.
 
"Pelješki most preko morskog tjesnaca – Kanala Malog Stona, dug je 2404 metra, a samo ime Pelješki most već se tijekom priprema i izgradnje uvriježilo među građanima Hrvatske, povezujući naziv lokacije, odnosno poluotoka, s prometnom građevinom koja je ključna za povezivanje krajnjeg juga Hrvatske", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković obrazlažući odluku.
 
Ime je jednostavno, lako pamtljivo, jednoznačno i praktički je postalo simbol jedne iznimne vizure i čitavog projekta koji nosi ime Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, istaknuo je.
 
Pelješki most, naglasio je Butković, fascinantna je građevina koja predstavlja ostvarenje vizije o povezanoj Hrvatskoj, a njegova izgradnja označila je važan korak ne samo na putu boljeg prometnog povezivanja već i novog razvojnog uzleta Dubrovačko-neretvanske županije.
 
"Pelješki most je u tehničkom smislu najveći most u Hrvatskoj, a zahvaljujući originalnoj koncepciji i oblikovnoj vrijednosti koja se stapa sa zaštićenim krajolikom, naći će mjesto među najznačajnijim europskim graditeljskim postignućima našeg vremena", istaknuo je.
 
Za Dubrovnik, dodao je, most znači bolju prometnu povezanost, za turizam Pelješca, Korčule i cijelog juga Županije znači novu kvalitetu koja je nezamjenjiva.
 
Ovim projektom ostvaren je značajan iskorak u pogledu razvoja hrvatske infrastrukture, čiji je simbol već više od desetljeća prepoznat upravo pod nazivom Pelješki most, zaključio je Butković.
 
Osnovan Organizaciji odbor obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti
 
Na sjednici je donesena i odluka o osnivanju Organizacijskog odbora za središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja koje će se u organizaciji Vlade RH održati 5. kolovoza u Kninu.
 
Za koordinatora Organizacijskog odbora određen je državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić, a u Odboru su još i predstavnik Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika Republike, Ureda predsjednika Vlade, Ministarstva obrane, Glavnog stožera Oružanih snaga RH, MUP-a, Ravnateljstva policije, gradonačelnik Knina te predstavnik HRT-a.
 
Organizacijski odbor treba izraditi program te pripremiti i organizirati središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.
 
Izmjenama zakona do bržeg spajanja djeteta bez pratnje s obitelji
 
Izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti pripisuje se, u dijelu koji se odnosi na tražitelje međunarodne zaštite odnosno one koji su još u postupku, da je poseban skrbnik dužan što prije moguće poduzeti sve radnje za spajanje djeteta bez pratnje s obitelji.
 
Vlada je izmjene, kojima se postojeći zakon usklađuje s direktivama EU, sa sjednice uputila u saborsku proceduru, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naveo je da je dosadašnja praksa ukazala na nužnost prilagodbe zakonskog okvira.
 
"Odredbe o ograničenju slobode kretanja dodatno se usklađuju u pogledu podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu tijekom postupka prisilnog udaljenja, kao i preciznije definiranje razloga za ograničenje kretanja koji se odnose na zaštitu nacionalne sigurnosti i javnog poretka", naveo je Božinović.
 
Sredstva za projekte bosanskohercegovačkih Hrvata i za ublažavanje posljedica potresa u BiH
 
Odlukom o raspodjeli sredstava za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu izdvojeno je 32, 5 milijuna kuna, dok će se 13, 5 milijuna kuna izdvojiti za dovršetak Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, jedinog profesionalnog hrvatskog kazališta u BiH.
 
Pritom je 7,92 milijuna kuna namijenjeno programima i projektima iz područja zdravstva, 7,37 milijuna za područje obrazovanja i znanosti, 6, 536 milijuna za područje kulture, 4, 243 milijuna za programe i projekte iz područja poljoprivrede, a 6,42 milijuna kuna za ostala područja.
 
Projekt dovršetka izgradnje HNK-a u Mostaru proglašen je projektom od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
 
Vlada je donijela i odluku o financijskoj potpori od po milijun kuna za obnovu i saniranje štete od potresa na području gradova Čapljine i Stoca nakon razornog potresa magnitude 6,1 prema Richteru s epicentrom u Strupićima kod Stoca 22. travnja 2022.
 
„Humanitarna pomoć koju sukladno našim mogućnostima kontinuirano dodjeljujemo BIH, nije samo uistinu izraz solidarnosti s Hrvatima, a i s pripadnicima drugih naroda, već i jasna potpora razvoju i prosperitetu nama susjedne i prijateljske zemlje", kazao je na ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
 
Državno jamstvo HEP-u za kredite za kupnju plina
 
Vlada je odobrila državno jamstvo u visini od 880 milijuna eura za kreditno zaduženje Hrvatske elektroprivrede, radi financiranja kupnje plina i drugih energenata.
 
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović podsjetio je kako je Vlada početkom lipnja naložila HEP-u da zapuni podzemno skladište plina Okoli te da je za to trebalo zaduženje od 400 milijuna eura. Istaknuo je i da je na istoj sjednici Vlade donesena odluka koja se odnosi na to da se HEP-u također da  suglasnost za zaduženje od dodatnih 600 milijuna eura, od čega će 80 posto biti pod državnim jamstvom, kako bi se osigurala opskrba i drugim energentima.
 
Tim bi se novcem trebalo osigurati 270,83 milijuna kubnih metara plina.
 
Vlada je također donijela odluku o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje HEP-a radi osiguranja nabave dijela energenata u cilju pouzdane i sigurne opskrbe energijom na teritoriju RH u iznosu do 480 milijuna eura.
 
Jamstvo Republike Hrvatske pokriva 80 posto obveza po kreditu koji je ukupno vrijedan 600 milijuna eura. Novac će biti utrošen za financiranje nabave energenata (električna energija, plin, ugljen, toplinska energija).
 
Obnova potresom pogođenih područja
 
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina izvijestio je o aktualnom stanju obnove na potresom pogođenim područjima te naveo da su završeni radovi na šest zgrada neuropsihijatrijske bolnice u Popovači ukupne vrijednosti gotovo 2 milijuna kuna. U tijeku su radovi obnove na objektima doma za starije osobe i ispostave doma zdravlja u Glini.
 
Što se tiče nekonstrukcijske obnove privatnih obiteljskih kuća dosad su obnovljene 3052 obiteljske kuće, a u radovima je njih 647. Glede izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća, uz do sada ugovorenih 312, pokrenut je postupak za njih još 66. Radovi se izvode na 48 lokacija, a u tijeku su pripremne radnje za 31 lokaciju. U tijeku je i izgradnja osam višestambenih zgrada sa 128 stanova u Petrinji te dvije zgrade sa 26 stanova u Topuskom.
E-žalba u javnoj nabavi
 
Konačnim prijedlogom Zakona o javnoj nabavi, kojeg je Vlada danas usvojila, predlaže se uvođenje e-žalbe kao jedinog načina izjavljivanja žalbe s ciljem skraćivanja vremena potrebnog za provođenje žalbenog postupka te druga pitanja vezana uz žalbe u postupku javne nabave.
 
Vlada je u saborsku proceduru također uputila prijedlog Zakona o provedbi Uredbe o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu čiji je cilj dovođenje jedne nove vrste dobrovoljnog osobnog mirovinskog proizvoda na razini EU koji će biti dopuna postojećim nacionalnim oblicima mirovinske štednje kako bi se građanima EU omogućio veći izbor dobrovoljne mirovinske štednje.
 
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dobilo je suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2023. godini za sklapanje ugovora o izgradnji i isporuci brodice za traganje i spašavanje čija je namjena javna, te obuhvaća aktivnosti na moru vezane uz traganje i spašavanje, inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe, prijevoz bolesnika, te ostale aktivnosti vezane uz poslovanje Ministarstva.
 
Isto tako, prihvaćen je prijedlog uredbe o izmjeni i dopuni Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu kojom se predlaže uvećanje faktora za izračun cijene udžbenika zbog povećanih troškova na tržištu.
 
Pored toga, prihvaćena su dva izvješća:  Godišnje izvješće Savjeta za nacionalne manjine o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu i Izvještaj o radu Agencije za obalni linijski pomorski promet za 2021. godinu.



Pisane vijesti