Razvoj Istre prioritet je Vlade! Nastavljamo ulaganja u promet, zdravstvo, turizam i vodoopskrbu.

Premijer je danas obišao gradilište te istaknuo da je izgradnja druge cijevi tunela Učka vrijedna 200 milijuna eura te je to važan projekt za propulzivnost prometa iz Istre prema Rijeci i dalje prema Zagrebu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je posjet Istarskoj županiji započeo sastankom s predstavnicima tvrtke Bina Istra i obilaskom gradilišta druge cijevi tunela Učka.

„Radovi sjajno napreduju“, kazao je premijer zahvalivši svima koji daju svoj doprinos da se dovrši projekt Istarskoga ipsilona.

Premijer je kazao da je izgradnja druge cijevi tunela Učka vrijedna 200 milijuna eura te je to važan projekt za propulzivnost prometa iz Istre prema Rijeci i dalje prema Zagrebu.

Istaknuo je da je na projektu angažirano puno podizvođača, a većina radnika koji su na gradilištima su iz hrvatskih građevinskih tvrtki, njih oko petstotinjak.

„Cijeli model i suradnje i financiranja sa Bina Istrom zaista je jako dobar i koristan“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da će do lipnja 2024. biti spojeni tuneli s istarske i kvarnerske strane.

„Izrazito je važan i drugi dio sa kvarnerske strane, da se napravi de facto profil brze ceste do Matulja, čime se kompletno sa 4 trake vozi od mađarske granice do Pule“, kazao je Plenković.

Četvorotračni promet po najvišim standardima

Naglasio je da je to strateški važno za našu prometnu infrastrukturu, a kada se tome pridoda dodatna investiciju za vijadukti i most, što je vrijednost od još 175 milijuna eura, tada ćemo imati kompletiran Istarski ipsilon, četvorotračni promet po najvišim standardima.

Premijer je dodao da će se i postojeća cijev tunela Učka podići na sigurnosnu razinu regulative koja je danas važna za sigurnost prometa u ovako velikim tunelima.

„Time ćemo zaista zaokružiti ovaj projekt i to je ogroman doprinos ukupnim ulaganjima u prometnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj“, kazao j Plenković.

Napomenuo je i da će Istarski ipsilon doprinijeti gospodarskom razvoju i poboljšanju turizma, s obzirom da ga 90 posto turista koji dolaze u Istru koristi, a Istarska županija ima dva posto više dolazaka i dva posto više noćenja nego što je to bilo rekordne turističke 2019.

„Dovršetak ovog profila će samo unaprijediti ekonomski razvoj Istre“, zaključio je premijer.

Dosadašnji rezultati turističke sezone u Istri najbolji ikad
 
Nakon Istarskog ipsilona, predsjednik Vlade posjetio je Buzet i sastao se s gradonačelnikom Damirom Kajinom, obišao je Istarski vodovod te osjetio izvorište Sveti Ivan.
 
U izjavi za medije kazao je kako su razgovarali o razvoju projekata te izrazio zadovoljstvo što svi dogovoreni projekti dobro funkcioniraju.
 
Glavna tema bile su, kazao je, vode u Istri s obzirom na velike suše. Smatra da je župan Miletić donio dobre odluke o racionalnijem korištenju vode za sve ono što nije nužno. Pritom je istaknuo da je Vlada dala nalog Hrvatskim vodama da intenzivno pomažu vodovod u Istri kako bi se voda u Istri osigurala, prije svega za kućanstva te za gospodarstvo i poljoprivredu te turizam, koji u Istri predstavlja važnu granu industrije i doprinosa BDP-u.
 
Najavio je da će se višenamjenska akumulacija, koja je izvorno bila zamišljena za obranu od poplava i za navodnjavanje koristiti uravnoteženje s obzirom na situaciji s izvorištem Sveti Ivan.
 
U kontekstu turističke sezone naglasio je da se prema najnovijim podacima u 2022. godini bilježi 2 posto više i dolazak i noćenja u odnosu na rekordnu 2019., što taj rezultat u Istri čini najboljim ikad.
 
Premijer Plenković potom se u Puli sastao sa županom Istarske županije Borisom Miletićem i gradonačelnikom Pule Filipom Zoričićem, a obišao je i brodogradilište Uljanik te Opću bolnicu Pula.
 
Vlada investirala skoro 900 milijuna kuna u novu Opću bolnicu u Istri
 
Istaknuo je da je Vlada u proteklih nekoliko godina u Opću bolnicu investirala skoro 900 milijuna kuna, koja je i najveći poslodavac u Istri s obzirom da u njoj radi preko 1350 ljudi.
 
Nova moderna zdravstvena ustanova, dodao je, ne samo da predstavlja središnju točku kojoj gravitira gotovo 250 tisuća ljudi, nego u sezoni i preko pola milijuna ljudi koji borave u Istri.
 
Govoreći o Uljaniku podsjetio je da je Vlada prije četiri godine isplatila 4,5 milijarde kuna za pogrešne odluke različitih uprava za jamstva za brodove koji se nisu izgradili.
 
Međutim, od tada vrlo racionalno i kontrolirano podupire aktivnosti 3. maja i Uljanika, ali ne na način da se dođe u istu vrstu nedozvoljenoga položaja kao ranije, nego se podržavaju oni projekti koji su financijski rentabilni i omogućavaju zaposlenost i dobre poslovne rezultate.
 
Dobra suradnja s tvornicom duhana BAT

Na kraju današnjeg cjelodnevnog boravka u Istarskoj županiji predsjednik Vlade obišao je tvornicu duhana BAT u Kanfanaru te vodnjansku IT kompaniju Infobip, ocijenivši ih vrlo uspješnim poslovnim pričama i u pogledu zaposlenih i u pogledu ulaganja.
 
Kako je istaknuo, Plenkoviću je ovo treći posjet kanfanarskoj tvornici u zadnje tri godine.
 
"Ostvarili smo dobru suradnju, pozdravljamo ulaganja koja su se dogodila nakon našeg zadnjeg susreta", kazao je premijer, napomenuvši da je riječ o više od 600 milijuna kuna, a kada se zbroje sve investicije dolazi se do brojke od više od 100 milijuna eura.
 
"Ono što je posebno važno je da ima 1200 zaposlenih što je dodatna vrijednost za Istru. Prije posjeta Kanfanaru bili smo u Vodnjanu gdje smo razgovarali sa vlasnicima i upravom Infobipa, našim unicornom o nizu aktivnosti koje oni poduzimaju", rekao je predsjednik Vlade.
 
Smanjenjem PDV-a na ogrjevna drva i toplinsku energiju dodatno rasterećujemo građane
 
Iskoristio je prigodu da najavi smanjenje PDV-a na ogrjevna drva, pelete, sječke i brikete te toplinsku energiju iz toplinskih stanica.
 
"U sklopu ovog paketa zakona, koje mijenjamo zbog uvođenja eura u Hrvatsku, odlučili smo u kontekstu novih izazova, a to je poskupljenje energenata. napraviti još jedan dodatni iskorak u vidu poreznog rasterećenja. Tako da će Ministarstvo financija i ministar Marko Primorac i u dogovoru sa mnom i ministrom gospodarstva  pustiti u javno savjetovanje izmjene Zakona o PDV-u gdje ćemo smanjiti stopu PDV-a, koja je sada na 13 posto, na stopu od 5 posto za ogrjevna drva, za pelete, sječke i brikete te toplinsku energiju iz toplinskih stanica. Time dodatno rasterećujemo naše građane. Država radi još jedan iskorak u pogledu poreznih rasterećenja, a u cilju suočavanja s energetskom krizom i rastom cijena energenta s kojima smo svi suočeni, globalno, na razini Europe i mi u Hrvatskoj", kazao je Plenković koji vjeruje da će Hrvatski sabor, kada se sastane nakon stanke, vrlo brzo usvojiti ovaj prijedlog.
 
Infobip – perjanica hrvatske ICT industrije
 
Suosnivač i operativni direktor Infobipa Roberto Kutić izrazio je zadovoljstvo današnjim posjetom, istaknuvši da im je cilj što više zapošljavati u Hrvatsku, privući ljude da se vrate iz inozemstva i dovesti što više stručnjaka da rade kod njih.
 
Ministar gospodarstva Davor Filipović, koji je s predsjednikom Vlade posjetio Infobip, izrazio je zadovoljstvo obilaskom poduzeća s kojim, kako je rekao, svi možemo biti ponosni.
 
"Oni su predvodnici promjena, osvajaju nova tržišta, bore se na svjetskoj razini. Saslušali smo njihova iskustva i savjete kako digitalno transformirati Hrvatsku", kazao je ministar, dodavši da će Vlada učiniti sve kako bi im dali punu podršku u njihovom daljnjem radu.
 
Svatko na svom primjeru treba dati doprinos smanjenju potrošnje plina u uvjetima globalne energetske krize
 
Odgovarajući na pitanja novinara predsjednik Vlade osvrnuo se na smjernice o energetskoj štednji. Kazao je da su one dane na vrijeme, a radi se o zajedničkom europskom naporu da se smanji potrošnja plina za 15 posto.
 
Smjernice nisu obavezne, naglasio je, ali očekuje da u ovako velikoj globalnoj krizi svatko i na svom osobnom primjeru da određeni doprinos.
 
Upitan o temama sastanka s gradonačelnikom Pule, premijer Plenković izvijestio je da su razgovarali o projektima važnim za taj grad, projektima državne imovine, energetskim, zdravstvenim i kulturnim projektima.
 
Što se tiče željezničkih projekata, kazao je da je HDZ-ov zastupnik iz Istre gospodin Kliman jedan od glavnih predvodnika revitalizacije željezničkoga prometa u tome dijelu Hrvatske, a podsjetio je da će cijelo ovo desetljeće u pogledu prometne infrastrukture biti posvećeno upravo ulaganju u željeznicama. 
 
Svi oni inače jako artikulirani sada šute na Milanovićeve uvrede
 
Upitan o najnovijim izjavama predsjednika Milanovića vezanim uz vrijeđanje Roma, premijer Plenković kazao je kako se njegova politika jako dobro vidi i na primjeru uvreda na račun visokog predstavnika Christiana Schmidta.
 
Pritom ističe kako su hrvatski političari i komentatori već oguglali na primitivizam, divljaštvo, grubosti, uvrede i snižavanje političke kulture na razinu koja je primjerenija "pijancima u kavani".
 
Upozorio je i na katastrofalne reakcije na te uvrede nekih koji to prate u Hrvatskoj, primjerice gospođa Ahmetović iz SDP-a koja, upozorio je, sada šuti i ne osjeća se prozvanom da zaštiti gospodina Kajtazija, dok je neki dan napadala Vladu zbog Pelješkoga mosta, koji je, ističe bio svehrvatski i nadstranački događaj.
 
"Svi oni koji su inače jako vokalni i artikulirani šute u ovakvim situacijama, kao što primjerice u Splitu nisu reagirali na Ivoševićev antisemitizam, divljaštvo prema vašim kolegama iz Slobodne Dalmacije, internetsko koketiranje s maloljetnicama iz Srbije", kazao je ilustrirajući različite aršine u reakcijama na pojedine događaje.
 
Milanovićev isključivi cilj je da nanese štetu Vladi bilo kojim potezom
 
Istaknuo je kako se gospodin Schmidt zbog Milanovićevih napada našao uvrijeđenim, jer ga je namjerno i svjesno vrijeđao kada je postao svjestan da postoji mogućnost da Schmidt zaista nešto napravi za Hrvate u BiH. Rezultat toga je da Schmidt u ovome trenutku nije napravio iskorak za Hrvate.
 
"Milanović vodi politiku, u biti to i nije politika, to je samo jedno kontinuirano javno nastupanje, s isključivim ciljem da nanese štetu Vladi bilo kojim svojim potezom", kazao je premijer Plenković podsjetivši da je u vrijeme korona krize tu bolest nazivao karijesom, pozivao na nenošenje maski, dok je to bila preporuka, a da se njega slušalo ne bi ušli ni u eurozonu ni u Schengen niti bi se pomoglo Hrvatima u BiH, a vjerojatno se ne bi izgradio ni Pelješki most.
 
"To je štetočinska politika s isključivim zlim namjerama koje Hrvatskoj donose samo negativu, štetu i snižavanje političke kulture", upozorio je.
 
Divljaštvo i primitivizam dovelo je razinu političkoga diskursa u Hrvatskoj na razinu da baš svatko svakome može reći najgore
 
Schmidt, dodao je, nenavikao na takav primitivizam, reagirao je onako kako je reagirao poručivši Milanoviću da ga je uvrijedio.
 
Takvo divljaštvo i primitivizam, smatra premijer Plenković dovelo je razinu političkoga diskursa u Hrvatskoj na razinu da baš svatko svakome može reći najgore i nikome ništa.
 
A ako se to, ističe Plenković, slučajno upućuje nekome iz HDZ-a onda će neki pisati da će uzeti kokice i s guštom gledati što se zbiva.
 
"To je jedna katastrofa za hrvatsku političku scenu, političku kulturu, politički dijalog. Ja sam očekivao da će barem gospođa Ahmetović, koja se javlja na sve i svašta, reagirati. Ili možda Grbin, kojemu se stranka raspala na dvije stranke i rejting mu je najniži, pa mora umjesto oštre reakcije na uvrede zastupnika iz Možemo svojoj zastupnici u Gradskoj skupštini Zagreba nazivati kolegom", dodao je opisujući situaciju na hrvatskoj političkoj sceni.
 
Na kraju se osvrnuo i na Milanovićeve izjave u vezi Agrokora, podsjetivši da je bivši vlasnik Agrokora kompaniju doveo u situaciju da se ruši svima pred očima i doveo u ugrozu 60 tisuća radnih mjesta.
 
Tada je Vlada intervenirala, spasila radna mjesta i poslovanje kompanija i dobavljača. Sve to napravljeno je, istaknuo je, bez troškova i štete za državni proračun i uz privolu bivšeg vlasnika.
 
"Vidim da je svašta govorio ovaj koji šteti Hrvatskoj svakom svojom izjavom, a osobito šteti Hrvatima u BiH, mislim na Milanovića, a govori očito neki narativ koji je dogovoren pretpostavljam s njim", kazao je poručivši da je za razliku od onih koji su doveli do problema, hrvatska Vlada dovela do rješenja.
 
 

Pisane vijesti