Premijer Andrej Plenković zahvalio je danas u Splitu pripadnicima Prvog hrvatskog redarstvenika na svemu što su dali za slobodu Hrvatske, uključivši se u obranu domovine u trenucima kada još nije bilo ni balvana na cestama. "Ta činjenica da ste tada napravili taj korak pokazuje koliko ste bili spremni, koliko ste bili odvažni i koliko ste osjetili ključni trenutak u povijesti hrvatskoga naroda i stvaranja hrvatske države i hrvatske slobode" poručio im je. U Vladi znamo da su branitelji temelj hrvatske države i hrvatske slobode, vodimo o njima računa i uvijek ih poštovanjem i dignitetom stavljamo u hrvatskom društvu na ono mjesto na kojem trebaju biti, istaknuo je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Splitu na Svečanoj akademiji u povodu obilježavanja 32. godišnjice Prvog hrvatskog redarstvenika. Tom je prigodom premijer Plenković zahvalio pripadnicima Prvog hrvatskog redarstvenika i njihovim obiteljima na svemu što su učinili i dali za slobodu Hrvatske.
Današnja Svečana akademija, kazao je, prigoda je da se uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja spomenemo odvažnosti i hrabrosti pripadnika Prvog hrvatskog redarstvenika koji su se uključili u obranu domovine u trenucima kada još nije bilo ni balvana na cestama.
"Ta činjenica da ste tada napravili taj korak pokazuje koliko ste bili spremni, koliko ste bili odvažni i koliko ste osjetili ključni trenutak u povijesti hrvatskoga naroda i stvaranja hrvatske države i hrvatske slobode" poručio im je premijer Plenković istaknuvši zadovoljstvo ranije izrečenim – da im je motiv za to bio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.
Vizija predsjednika Tuđmana je ostvarena, ali nažalost ne mirnim putem, nego pobjedom u nametnutom ratu
Pritom je podsjetio na viziju koju je, nakon prvih demokratskih izbora, 30. svibnja te godine u svom govoru pred Hrvatskim saborom iznio predsjednik Tuđman, kazavši što sve Hrvatska i hrvatski narod, u tim povijesnim i prijelomnim trenucima za cijeli europski kontinent, može i treba učiniti.
To se i dogodilo, kazao je premijer Plenković, ali nažalost ne mirnim putem kao u drugim zemljama srednje i istočne Europe, nego u kontekstu velikosrpske agresije Miloševićevog režima.
Stoga će upravo tih prvih pet godina pa do kraja mirne reintegracije Hrvatskoga Podunavljav biti jedinstvene u povijesti hrvatskoga naroda – od demokratskih promjena, težnje za slobodom preko nametnutoga rata, agresije i enormnih žrtava do pobjede zahvaljujući hrvatskim braniteljima.
Istaknuo je kako je ta činjenica važna kako bi mladi bili svjesni kako ovo što imamo danas nije datost, nego je to ostvareno u jednom ključnom trenutku kada se otvorila mogućnost da Hrvatska bude samostalna i slobodna, pri čemu je doprinos hrvatskih branitelja bio zaista ključan i enorman.
Danas, 32 godine kasnije, rekao je premijer Plenković, posebno je važno imati na umu doprinos pripadnika Prvog hrvatskog redarstvenika, što je bilo važno i ministrima Božinoviću i Medvedu pri raspravi o tome kako da se i njima da status ratne postrojbe.
Ustrojili smo snažnu policiju i vojsku, a temelj toga je upravo doprinos hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu
To što se pripadnici Prvog hrvatskog redarstvenika svake godine sastaju u drugom hrvatskom gradu, dodao je, obilježava jedinstvenost Hrvatske i činjenicu da je efekt ratnih zbivanja, nažalost, bio zaista velik te da je ratom dotaknuta Hrvatska ona koja je iznijela bitku za slobodu i demokraciju.
Hrvatska policija danas se itekako sposobna nositi i sa drugim zadaćama, istaknuo je – sprječavanjem nezakonitih migracija, osiguravanjem reda i sigurnosti unutar zemlje, čuvanjem vanjske granice, ispunjavanjem kriterija za ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, sudjelovanjem u različitim policijskim misijama diljem svijeta.
"To govori da smo ustrojili snažnu policiju i da smo ustrojili snažnu Hrvatsku vojsku, a temelj toga je upravo doprinos hrvatskih branitelja, o kojima vodimo računa, koje uvijek s poštovanjem i dignitetom stavljamo u hrvatskom društvu na ono mjesto na kojem trebaju biti", poručio je premijer Plenković istaknuvši da je Vlada, osim poštovanja, učinila u svome mandatu puno toga konkretnog, od jedinstvenog Zakona o pravima hrvatskih branitelja, Zakona o nestalima, Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, do popunjavanja svih mogućih praznina i nedorečenosti u pozitivnim pravnim propisima.
Kada se pogleda cijela politika u kontinuitetu, dodao je, vidi se da u Vladi znaju tko je temelj hrvatske države i tko je temelj hrvatske slobode.
"Vi ste među onima koji su utkali sve što su imali u temelje hrvatske slobode bili prvi. Stoga vam od srca hrvala i čestitam vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja i 32. obljetnicu vašega osnivanja", kazao je na kraju svoga obraćanja premijer Plenković.
Nagrade srednjoškolcima za najbolju priču o Domovinskom ratu
U Veteranskom centru u Šibeniku predsjednik Vlade uručio je nagrade i pohvale srednjoškolcima koji su napisali najbolju kratku priču o Domovinskom ratu u sklopu natječaja Ministarstva hrvatskih branitelja.
Tom prilikom predstavljena je i zbirka najboljih radova "Priče iz Domovinskog rata" iz pera srednjoškolaca.
Premijer je kazao kako je posebna prigoda vidjeti knjigu u kojoj mladi danas, 27 godina od Vojno redarstvene operacije Oluja i praktički 31 godinu od početka rata, vide ključna povijesna zbivanja za hrvatski narod i državu.
„Uvijek je u povijesnim zbivanjima jako važan narativ, on pojašnjava onima koji nisu imali neposredno iskustvo, osobito mladima, zbog čega su mnogi očevi, prijatelji ili članovi obitelji dali život. Upravo u ovim pričama punim osjećaja i emocija, isprepletenim iz različitih krajeva Hrvatske, osjeća se veliko jedinstvo i ljubav“, rekao je Plenković.
Dodao je da je upravo tim javnim pozivom, fokusiranim na mlade, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved "uspio izvući ono što će ostati urezano u sjećanjima generacija koje pamte i one koje tek dolaze" te zahvalio srednjoškolcima na kreativnosti i vjeri koje su ostavili u tekstovima.
Skrb o dignitetu Domovinskog rata, temelju hrvatske države
Plenković je kazao da nedavno otvoreni šibenski Veteranski centar, uz ostale, svjedoči o tome koliko Vlada skrbi o dignitetu Domovinskog rata, koji je temelj hrvatske države i svega što danas uživamo.
Na svečanosti su, osim ministra Tome Medveda, bili i ministri: Davor Božinović, Davor Filipović, Vili Beroš, Mario Banožić, Goran Grlić-Radman, Radovan Fuchs te Nina Obuljen Koržinek.
"Slijedi nam do kraja godine završetak veteranskih centara u Sinju, pa u Petrinji i Daruvaru", najavio je ministar Medved, dodavši kako je ponosan na taj projekt Ministarstva hrvatskih branitelja, s kojim se čuva sjećanje i promiču vrijednosti Domovinskog rata kroz pisanu riječ srednjoškolaca.
"Projekt smo pokrenuli kako bi potaknuli mlade da na ovakav način razmišljaju domoljubne osjećaje i upoznaju nacionalnu povijest, poglavito noviju. Upravo je budućnost mladih braniteljima bila najveća motivacija i snaga. Veliki odaziv na natječaj pokazatelj je da su mladi itekako toga svjesni", kazao je ministar.
Mladi su pokazali da su zahvalni braniteljima i njihovoj žrtvi
Mladi su svojim pričama, nastavio je, pokazali da su na tome posebno zahvalni braniteljima i njihovoj žrtvi.
Autorima najboljih priča nagrade i priznanja uručili su Andrej Plenković i Tomo Medved.
Najbolju priču ‘Najvjerniji prijatelj’ napisala Marija Dubravac je iz Zagreba, inspirirana je stvarnim događajem s kraja listopada 1991. u Vukovaru. Unuka, pripovjedačica ove priče dobiva željenog psa i u potrazi za imenom otkriva lijepo i tužno sjećanje svoga djeda i na psa Dambu koji mu je spasio život.
Drugonagrađena priča je ‘Obećanje’, potresni unutarnji monolog branitelja u posljednjim trenucima života, autorice Emanuele Zlopaše iz Vrgorca.
Dobitnici treće nagrade su Emanuela Koretić iz Zagreba za priču ‘Kratka sudbina’ u kojoj se miješa ukrajinska stvarnost sa sjećanjima Domovinskog rata, priča ‘Dodirna točka’ u kojoj se izmjenjuju dvije paralelne priče Ane Delos iz Varaždina, ‘Krv i gnoj’ koja donosi priču o ergeli Lipicanaca u ratnim strahotama Kristijana Matinića iz Daruvara i ‘Krik djeteta koje nije moglo plakati’, pokušaj rekonstrukcije smrti trudne vojnikinje autorice Klare Jović iz Zagreba.
Izvor: Vlada / Hina
Pisane vijesti
.jpg?width=750&height=500)