Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izvijestio je na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, da je Etičkom kodeksu, kojem je cilj jamčiti transparentnu zamjenu kune eurom, dosad pristupilo 370 poslovnih subjekata.
Podsjetio je da je pristupanje Etičkom kodeksu svim poslovnim subjektima iz financijskog i nefinancijskog sektora koji imaju direktan odnos s potrošačima omogućeno od 16. kolovoza, pristupanje je dobrovoljno i besplatno, a cilj mu je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom.
Cilj kodeksa je poslati poruku da postoje poslovni subjekti kojima se u procesu prelaska na euro može vjerovati, rekao je Filipović.
Dodao je i da će udruge za zaštitu potrošača moći identificirati poslovne subjekte koji eventualno budu neopravdano povećavali cijene, koji ih neće dvojno iskazivati ili će ih neispravno preračunavali i zaokruživali, a na svojim će internetskim stranicama moći objaviti listu s popisom onih koji se ne ponašaju kako bi trebali, najavio je Filipović.
Podsjetio je da su u srpnju potpisani ugovori s pet udruga, koje će prve izvještaje o praćenju objaviti do 15. listopada.
Također, na stranici Etičkog kodeksa pohvale i kritike poslovnih subjektima će moći iznositi i građani, čime će se generirati svojevrsna lista "pozitivaca", kao i "crna lista", koja će samim time nositi reputacijski rizik za poslovne subjekte, rekao je ministar.
S obvezom dvojnog iskazivanja kreću i nadzorne aktivnosti
Ministar financija Marko Primorac podsjetio je da od 5. rujna počinje razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima, koje će trajati sve do kraja 2023. godine.
Od 5. rujna će i poslodavci na ispravama za isplatu plaća morati dvojno iskazati ukupni iznos isplaćen radniku, to jest plaću, otpremninu i druga materijalna prava, što bi se već moglo odnositi na plaće za kolovoz, ukoliko će ih poslodavci isplaćivati nakon 5. rujna.
Isti princip se odnosi i na mirovine.
S razdobljem obaveznog dvojnog iskazivanja započinju i nadzorne aktivnosti od strane Državnog inspektorata, Porezne uprave, Ministarstva financija te još devet tijela, a doprinos u svemu će dati i sami potrošači i udruge za zaštitu potrošača, rekao je Primorac.
Dodao je i da će od 1. do 14. siječnja 2023. trajati i razdoblje dvojnog optjecaja, što znači da će građani moći još plaćati u kunama, a ostatak će im biti vraćan u eurima.
Izjavio je i da se euro uvodi u situaciji opće inflacije, no da inflacija nije posljedica uvođenja eura.
I sve dosadašnje analize u drugim zemljama koje su uvodile euro su pokazale da je kratkoročni efekt uvođenja eura na inflaciju iznosio od 0,2 do 0,4 posto, napomenuo je.
Proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama ide prema planu
Viceguverner HNB-a Michael Faulend je izvijestio da proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama eura teče u skladu s planom, pri čemu se proces kovanja eurokovanica kreće i bolje od plana.
Ako se tim tempom i nastavi, sredinom prosinca bi mogla biti iskovana i kompletna predviđena edicija za predopskrbu banaka i drugih institucija te građana.
Što se tiče nabave novčanica, sa središnjim banakama eurozona detaljno je dogovorena dinamika i količina opskrbe, u rujnu i početkom listopada bit će zaprimljene tri pošiljke novačnica, a do početka prosinca još tri.
Prve tri pošiljke koje će doći do početka listopada, napomenuo je Faulend, količinski će biti u potpunosti dostatne za proces predopskrbe.
Nema govora o 'haraču' na gastarbajtere
Ministar Marko Primorac kazao je danas da nema govora o 'haraču' Porezne uprave na oporezivanje gastarbajtera, da je to proces u skladu s načelom oporezivanja svjetskog dohotka i razmjena informacija u tijelima članica EU-a i općenito.
"Porezna uprava neće nikome zavlačiti ruku u džep, ali postoje određeni mehanizmi koji se kontinuirano provode i to tako treba i promatrati, a naši građani mogu mirno živjeti", poručio je Primorac, odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Nacionalnog vijeća za euro.
Uputio je zainteresirane i da im na sva pitanja koja imaju o tome i pojedinim slučajevima, poput pomoraca, može detaljno objasniti Porezna uprava, kazavši da "u svakom slučaju to nije nikakva hajka niti harač, a zašto je to tako izašlo u novinama ne znam".
Na pitanje novinara o energetskoj krizi i kakve mjere sprema Vlada, ministar Primorac je kazao da se paket pomoći formira u skladu s proračunskim mogućnostima, dodajući da u proračunu postoji višak, ali ne veliki i pitanje je tko će što dobiti.
"Mi ćemo svakako reagirati, ali taj neki prostor koji nam je na raspolaganju nećemo ispucati odmah, nego da imamo i za kasnije", rekao je ministar.
Naglasio je i da se u krizi i aktualnoj situaciji mjere moraju provoditi ciljano jer bilo kakav državni intervencionizam utječe na inflaciju. Mjere treba donositi ciljano i da za to fiskalni prostor bude adekvatan, kazao je.
"Što se tiče fiskalnog prostora, ako utvrdimo do kraja godine da nije iskorišten, taj ćemo prostor iskoristiti i pred kraj godine rasporediti višak sredstava ako ih bude", dodao je, ali i istaknuo da neće biti dovoljno sredstava da se svima pomogne.
Kazao je i da cijene u tržišnoj ekonomiji neće moći ograničavati te da građani i sami moraju naći načine za uštede, a Vlada i Ministarstvo financija će pomagati skupinama koje su najugroženije.
Odgovorio je i na pitanje o mogućem smanjenju grijanja u školama, kazavši da se nada da neće nikome biti hladno, i da će se morati pomoći javnim institucijama da nastave aktivnosti, ali da ne bi unaprijed iznosio mjere jer to još sve moraju vidjeti.
Učinit ćemo sve da trgovci ne podižu neprimjereno cijene
Ministar Davor Filipović u izjavi medijima nakon sjednice kazao je da je Vlada donijela nekoliko odluka za zaštitu potrošača te će učiniti sve da trgovci ne podižu neprimjereno cijene u sklopu procesa konverzije kune u euro.
Kako je dodao, zbog toga je i uveden Etički kodeks, u koji se do sada uključilo više od 370 poslovnih subjekata.
"Poslovnim subjektima koji su ušli u Etički kodeks dalo se i 6.000 pratećih naljepnica, a vjerujem da će uskoro u tome biti svi koji rade s potrošačima. Naljepnice su namijenjene za dućane, podružnice i slično, a oni koji su ušli u Kodeks žele biti partneri hrvatskim potrošačima te neće podizati cijene neopravdano", rekao je Filipović.
Poručio je i da svi oni koji se ne priključe tom Kodeksu šalju lošu poruku, koja vuče i reputacijske rizike, što potrošači mogu 'kazniti', a ministar vjeruje i da nikome nije cilj da dođe na udar kritika medija i institucija.
Naveo je i da prelazak na euro prati 12 državnih institucija, na čelu s Državnim inspektoratom (DIRH), koji su tu i da štite potrošače.
Na pitanje što je to opravdano, a što neopravdano podizanje cijena, i što ako netko više puta digne cijene u kratkom roku uz izgovor da je to zbog eura i inflacije, Filipović je odgovorio da je inflacija već sada visoka te da ne očekuje da će netko u takvoj situaciji ići u 'lov u mutnom'.
"Vjerujem da će u suradnji institucija, građana, udruga civilnog društva i potrošača te medija proces konverzije u euro proći bez toga, ali tri puta podići cijene u kratko vrijeme nije opravdano", ocijenio je Filipović.
Vlada radi na paketu mjera koje će uskoro predstaviti i koje će pomoći najugroženijima
Odgovorio je i na pitanje oko jedne privatne benzinske postaje u Orebiću koja je navodno cijenu osnovnog benzinu povećala iznad iznosa koji je ograničila Vlada, kazavši da je upoznat s tim slučajem i da DIRH već postupa na terenu, nakon čega će moći reći više. "Ako je to istina, onda nije u redu", ustvrdio je.
Na pitanja o inflaciji i cijenama struje i plina, ministar je odgovorio da Vlada radi na paketu mjera koje će uskoro predstaviti i koje će pomoći najugroženijima, ali i gospodarstvenicima "koliko će omogućiti državni proračun".
"Poduzetnicima se predlaže da sami proizvode energiju i da koriste obnovljive izvore", poručio je Filipović.
U vezi izjava zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića da Gradska plinara Zagreb-Opskrba neće moći sve opskrbiti plinom, Filipović je kazao da se jučer čuo s Tomaševićem i rekao mu što Vlada razmišlja te da neće dozvoliti da vrtići, škole i druge institucije ne mogu plaćati energente, ali i da od lokalnih čelnika očekuju da lokalne jedinice daju svoj doprinos.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
