Premijer Plenković osvrnuo se danas u Rijeci na velike projekte koji se realiziraju u Primorsko-goranskoj županiji uz financijsku potporu Vlade. Istaknuo je da je u mandatu njegove dvije Vlade u tu županiju uložilo toliko sredstava da bi se život poboljšao, što je vidljivo pri svakom posjetu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas boravi u Primorsko-goranskoj županiji, a posjet je započeo sastankom s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom.
"Naša generalna ocjena svih projekata, investicija pa i potpore Primorsko-goranskoj županiji, izrazito je pozitivna i dobra", istaknuo je premijer Plenković.
Naveo je pritom veliku investiciju u Bolnicu za majku i dijete KBC-a Rijeka koja je jedno od najvećih strateških ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu u Hrvatskoj proteklih godina.
Vlada je, dodao je, zainteresirana ne samo da se dovrši ova zgradu kroz nekoliko mjeseci, već da se nastavi projekt druge zgrade ove bolnice KBC-a u Rijeci.
Osvrnuo se i na situaciji u brodogradilištu 3. maj, podsjetivši da je Vlada 2019. godine donijela stratešku odluku da se 3. maju i njegovim radnicima pruži šansa i pruži ruka.
Važnost tunela Učka i druge trake ceste od Učke do Matulja
''Između 2019. i 2022., zahvaljujući odlukama Vlade, jamstvima i kreditima, pravovremeno su dovršena sva tri broda koja su bila na navozima'', rekao je premijer dodavši da je za daljnji uspješan rad 3. maja potrebno ozbiljno restrukturiranje, razrješavanje svih pravnih pitanja te racionaliziranje i učinkovitije poslovanje.
Potom je komentirao i tijek radova na tunelu Učka te drugoj traci ceste prema Matuljima. Istaknuo je da posao probijanja druge cijevi napreduje jako dobro te da će se s izgradnjom preostalih 12 kilometara od Učke do Matulja istarski ipsilon i Istra spojiti s mrežom autocesta u RH.
''To će biti ogroman iskorak i jedno veliko prometno olakšanje u turizmu. Vidimo kako su sjajni rezultati u Istri i Primorsko-goranskoj županiji u ovoj najboljoj turističkoj sezoni dosad'', kazao je.
Osvrnuo se i na LNG terminal na Krku.
Ulaganjima u LNG terminal osiguravamo plin za nas i za zemlje u okruženju
''Vlada je donijela stratešku odluku da se krene s dodatnim ulaganjima. Podići će se kapacitet s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1. Time Hrvatska postaje energetski hub za sigurnost opskrbe plinom, ne samo za Hrvatsku, već i za zemlje u okruženju. Ukupni kapaciteti koji su Hrvatskoj potrebni za kućanstva, za industriju i gospodarstvo je 2,8. Sa 6,1 mi osiguravamo plin i za zemlje u našem okruženju, a nema tko nije zainteresiran, od Slovenije, BiH, Mađarske, Bavarske... Svi će biti zainteresirani za plin koji će dolaziti na Omišalj'', kazao je Plenković.
Za tu investiciju Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva iz programa RePower EU, iz preostalih 3,6 milijarde eura koje je Vlada osigurala kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Ovaj projekt, istaknuo je premijer, donijet će dugoročno veliku korist u razvojnom smislu Hrvatske kao energetskog čvorišta.
Vlada i županije zajedno rade na rješenjima koja idu na dobrobit građana
''Radimo na cjelovitom paketu koji je održiv i koji će ublažiti ove efekte, naravno vodeći i o financijskoj stabilnosti HEP-a, vodeći računa o stabilnosti proračuna, o tome da smo u fazi zadnjih nekoliko mjeseci do ulaska i priprema za eurozonu, o gospodarskom rastu, o turističkoj sezoni, prihodima, inflatornim pritiscima…'', istaknuo je dodavši da su sve te teme na stolu i da Vlada na njima radi u dijalogu sa županijama, tražeći zajednička rješenja na dobrobit građana Hrvatske.
Dotaknuo se još i Gorskog kotara te naglasio da će Vlada učiniti maksimalne napore da kroz različite programe, osobito kroz Ministarstvo za regionalni razvoj, pruži posebne oblike potpore. Podsjetio je da je posebna skrb o Dalmatinskoj zagori, Lici, Gorskom kotaru i Banovini prioritet u dijelu programa Vlade.
''Ministarstva će djelovati i pokušati olakšati život našim sugrađanima u ovom prekrasnom dijelu Primorsko-goranske županije'', poručio je.
Projekt vodne infrastrukture u Rijeci vrijedan 300 milijuna eura
Predsjednik Vlade potom se sastao i s gradonačelnikom Rijeke Markom Filipovićem, a nakon sastanka sudjelovao je na svečanosti potpisivanja ugovora za izgradnju sustava odvodnje u okviru projekta Poboljšanje vodne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka.
Tom je prigodom istaknuo kako je riječ o projektu vrijednom gotovo 300 milijuna eura ulaganja u infrastrukturu trećeg najvećeg hrvatskog grada.
Poručio je kako cilj takvih projekata koristeći ogromna sredstva koja su na raspolaganju iz Europske unije, uz potporu Vlade i državnog proračuna, pridonijeti kvaliteti života građana u velikim urbanim sredinama.
Rast BDP-a u drugom kvartalu Hrvatskoj dvostruko veći od prosjeka EU-a, a na razini cijele godine bit će veći od predviđanja
Odgovarajući na pitanja novinara o ostalim aktualnim temama, izrazio je zadovoljstvo jer je rast BDP-a u drugom kvartalu od 7,7 posto, gotovo dvostruko veći od prosjeka Europske unije nije, a ocijenio je i da će rast hrvatskog BDP-a u cijeloj godini biti veći od predviđanja Vlade i međunarodnih institucija.
Kako je istaknuo predsjednik Vlade, rast BDP-a u drugom kvartalu u Hrvatskoj je drugi najviši u EU-a. Jedina zemlja s višim rastom je Slovenija, dok prosjek rasta u drugom kvartalu na razini Unije iznosi četiri posto.
"Dakle, rast u Hrvatskoj je gotovo dvostruko veći. S te strane možemo biti itekako zadovoljni", istaknuo je Plenković.
Napomenuo je da je Vlada u procjenama rasta BDP-a, kao i inače, bila konzervativna, a rezultati naposljetku uvijek budu bolji od predviđanja.
Istaknuo je da će se to očito dogoditi i ove godine, s obzirom na fantastičnu turističku sezonu, pa će i treći kvartal također biti jako dobar.
"To znači da će rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini biti veći ne samo što smo ga mi predvidjeli, nego i veći što su ga predvidjele međunarodne institucije, agencije i organizacije", ustvrdio je premijer Plenković.
To će, dodao je, pomoći u rješavanju gospodarske krize s kojom su suočeni svi.
HEP je puno toga uzeo na svoja leđa, struja je na tržištu deset puta skuplja nego što je bila lani
S obzirom na pitanja novinara, premijer Plenković se referirao i na jučerašnju izjavu na sjednici Vlade o cijeni struje.
Za razliku od godišnje regulirane cijene plina, koja je fiksna od 1. travnja do 31. ožujka, u pravnom smislu nema podlogu za reguliranje cijene struje na godišnjoj razini.
Tako, naveo je, prije ruske agresije na Ukrajinu, megavatsat struje koštao je 57 eura, a danas gotovo 600 skoro eura. To znači da je ta struja za HEP deset puta skuplja no što je bila lani, a to što građani i dalje plaćaju struju kao da poskupljenja nema, to je zbog političke odluke hrvatske Vlade, pojasnio je Plenković.
HEP kao državna kompanija će puno toga morati, i već je uzeo na svoja leđa, rekao je.
Cijeli koncept Vladinog pristupa mjerama za razdoblje koje slijedi imat će tri segmenta, naveo je.
Za kućanstva najbitnije je da kućni proračun građana bude takav da im troškovi režija ne narastu toliko da to postane neodrživo. "I to već sada činimo, u mjesecima koji su iza nas", napomenuo je premijer Plenković.
U drugu skupinu ulaze javni i nevladin sektor, kao što su škole, vrtići, fakulteti, bolnice, općine, županije, Autonomna ženska kuća i slično.
"To nisu subjekti koji nešto proizvode, pa će iz nekog prihoda moći namiriti ili prenijeti nekom trećem, troškove rasta energenata", kazao je predsjednik Vlade.
Treći segment je gospodarstvo, a i tu se razlikuju mikro, mali, srednji i veliki gospodarstvenici.
"Nije isto pomoći nekome tko je frizer ili postolar, ili pomoći INA-i, na primjer", izjavio je.
Mjere će biti pažljivo kalibrirane
Stoga će, poručio je premijer Plenković, mjere će biti pažljivo kalibrirane, uzimajući u obzir enorman porast cijena energenata.
Ponovio je da je trenutna kriza vanjskog karaktera, horizontalna je, pogađa sve, neizvjestan je rok njenog trajanja, a pridonose joj i problemi s manjom proizvodnjom struje zbog suše.
Zato je upravo na Vladi da vodeći računa o tome nastavi s intervencionističkom politikom. Istaknuo je pritom da je Vlada, suprotno svojoj filozofiji o tržišnom gospodarstvu, slobodi poduzetništva i odgovornosti pojedinca, u situaciji da zbog okolnosti koje su izvan njene kontrole kontinuirano šest godina intervenira, pa će tako napraviti i sada.
To mora, dodao je, napraviti na način koji će biti dobro kalibriran.
"Netko može uzeti na leđa više, jer ima više, netko ima malo i ovako i onako, pa ćemo mu najviše pomoći socijalnim transferima. A mi svi skupa moramo ostati na nogama, vodeći računa i o HEP-u, a vodeći računa i o državnom proračunu. To je okvir, i bitno je da toga građani budu svjesni", poručio je premijer Plenković.
Hrvatskim pilotima neće se dogoditi ništa, neće od heroja Domovinskog rata postati optuženici
Što se tiče optužnica iz Srbije protiv hrvatskih pilota, danas je sastanak potpredsjednika Medveda i ministra Malenice s njima, a radi se o drugom sastanku nakon jednog već održanog u lipnju.
Ponovio je da je ta tema u Srbiji politički motivirana i orkestrirana.
"Prvo, hrvatskim pilotima se neće dogoditi ništa, ni danas, ni sutra, ni za pet, ni za deset godina", naglasio je predsjednik Vlade.
"Bit će u Hrvatskoj, živjet će tu mirnim životom, neće od heroja obrambenog Domovinskog rata postati optuženici. To ne dolazi u obzir", dodao je.
Vlada će im, istaknuo je, pomoći u pravnom tumačenju o čemu se radi te će im savjetom pomoći da njihovo ponašanje bude tako da nikad ne dođu u situaciju da su ugroženi.
"Kako će se ovo reflektirati na odnose Hrvatske i Srbije, to je drugo pitanje", upozorio je.
U tom se kontekstu, na upit novinara, kratko osvrnuo i na prijedlog predsjednika Republike o sazivanju Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Podsjetio je da je on još 24. veljače pisanim putem predsjedniku Republike predložio sastanak Vijeća, a još na taj dopis nije dobio odgovor.
U slučaju Matijanić nitko ne štiti odgovorne
Odgovarajući na pitanja o smrti novinara Vladimira Matijanića, premijer Plenković je istaknuo da što se tiče tog slučaja zna onoliko koliko je na konferenciji za medije kazalo stručno povjerenstvo i zdravstvena inspekcija.
"Osim toga, nemam nikakvih drugih saznanja", dodao je.
Neovisno o tome što je kazalo stručno povjerenstvo i zdravstvena inspekcija, DORH i policija bavit će se tim slučajem ovako ionako, bez apela, jer to rade po službenoj dužnosti, kazao je premijer Plenković.
Ustvrdio je kako mu je žao što je mlad čovjek preminuo, dok je na pitanje je li ovo sramota za zdravstvo odgovorio kako se sve treba ispitati. Na konstataciju da povjerenstvo i Beroš štite svoje ljude, odgovorio je kako ne bi rekao da itko ikoga štiti.
"Naprotiv, ako ste pažljivo čitali, tamo se govori o stvarima koje su činjenično točne i o ocjenama onih elemenata koji nisu bili dobri", kazao je i dodao kako treba pažljivo čitati i ne biti paušalan pri tome.
Upitan je li onda ministar Beroš siguran što se tiče tog slučaja, premijer je odgovorio: "Što ima Beroš s postupanjima ljudi u cijelom ovom lancu događanja? Je li on bio tamo u KBC-u? Je li odgovarao na telefon? Je li došao s hitnim timom nekome u kuću? Objektivna odgovornost".
"U pravnoj i demokratskoj državi kao što je naša zna se tko je nadležan za što. Postoji Ministarstvo, inspekcija zdravstvena, stručno povjerenstvo. A postoje druga tijela koja iz drugog kuta možda gledaju na iste činjenice. Je li na isti način ili ne, to ćemo vidjeti, to ne znam ja, vi niti vaše kolege", dodao je.
O aferi "Daj pet" - neka DORH, Uskok i policija rade što trebaju
Premijer je na upit novinara komentirao i aferu "Daj pet", u kojoj policija po nalogu Uskoka provodi izvide.
"Kao i ovaj slučaj, inspekcijske službe Ministarstva znanosti i obrazovanja su jedno, je li tu bilo elemenata nečeg drugog to treba odrediti DORH, u okviru njega USKOK, ako je to nešto za USKOK, i policija. Neka rade oni ono što trebaju", poručio je.
Pisane vijesti
