Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je u Saboru da se konačnim prijedlogom Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti smanjuju ovlasti ministra i pojačava autonomija sveučilišta.
"Ovim zakonom se smanjuju ovlasti ministra. Dapače, autonomija sveučilišta se pojačava", rekao je ministar tijekom saborske rasprave te time odgovorio na tvrdnju Nine Raspudića, koji je ocijenio da se prijedlogom zakona ministru daju prevelike ovlasti.
Ministar Fuchs je, predstavljajući prijedlog zakona, rekao kako je osnovni cilj osuvremeniti sustav visokog obrazovanja i znanosti, ojačati njegove institucijske kapacitete te ga uskladiti sa načelima i zadatostima europskog prostora visokog obrazovanja, obrazovanja i europskog istraživačkog prostora.
Ključnim reformskim mjerama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti istaknuo je digitalizaciju visokog obrazovanja i znanosti, koje se planiraju provesti i unaprjeđenjem normativnog okvira.
Naglasio je kako sveučilišta prijedlogom zakona imaju potpunu autonomiju u određenju i uređenju svog unutarnjeg ustroja, samostalno određuju ustrojstvo Senata te postupak izbora i razrješenje rektora. Ista ovlast dana je fakultetima i umjetničkim akademijama u pogledu izbora i razrješenja dekana te ustrojstva fakultetskih i akademskih vijeća.
Fuchs je, vezano uz financiranje visokog obrazovanja i znanstvenih djelatnosti, rekao da su jasnije propisane odredbe uz programsko financiranje javnih visokih učilišta i znanstvenih instituta. Detaljnije je, pak propisan i sadržaj programskog ugovora i uredbe Vlade u cilju jasnijeg normativnog rješenja.
Istaknuo je i da se prijedlogom zakona definiraju osnovna, razvojna i izvedbena komponenta programskih ugovora tj. financiranje temeljem ostvarenih rezultata i način izračuna pojedinih proračunskih komponenti.
Oporba smatra da je došlo do nekih poboljšanja
Tijekom rasprave oporba je ocijenila da je, u odnosu na prvo čitanje, došlo do nekih poboljšanja ali i upozorila da je ostao niz važnih pitanja koja nisu riješena na zadovoljavajući način.
"Ovo je korak naprijed, međutim još uvijek nedovoljno hrabar. Ne revolucija kakva bi trebala našem visokom obrazovanju", rekla je Marijana Puljak. Podržala je izmjene zakona koje idu u smjeru zaštite javnog interesa, transparentnosti i kontroli trošenja javnog novca te poboljšanja statusa studenata. No, upozorila je, izvrsnost i kvaliteta kandidata moraju biti kriteriji napredovanja te kriteriji izbora u zvanja i na sve funkcije u sustavu visokog obrazovanja.
Iako smatra kako su ovim prijedlogom zakona napravljena neka poboljšanja Damir Bakić ocjenjuje kako to nije dovoljno jer je ostalo niz važnih pitanja koja nisu riješena na zadovoljavajući način. Upozorio je da i dalje postoji nemali broj nedoumica vezanih uz programsko pregovaranje te se ne postavljaju nikakvi uvjeti izvrsnosti za izbore i napredovanja.
Vladajući smatraju da je ovaj zakonski prijedlog veliki korak naprijed i predstavlja dobar iskorak prema unaprjeđenju visokog obrazovanja i znanosti.
Darko Klasić smatra kako se tim zakonskim prijedlogom napokon dobivaju nove zakonske smjernice koje podrazumijevaju transparentnost u znanosti i visokom obrazovanju. Najvećom novošću smatra da će se sveučilišta tj. fakulteti, financirati programskim ugovorima te time poticati konkurentnost i pozitivna izvrsnost. Drži i kako je ostvarena i ravnoteža između akademske samouprave i sveučilišne autonomije te potrebnog državnog nadzora.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti |
Radovan Fuchs
