Ministar zdravstva Vili Beroš gostovao je večeras u Dnevniku Nove TV, gdje je govorio o reformi zdravstva.
Na početku ministar je upitan što je s reformom koja je najavljena prije godinu i pol dana. Odgovorio je da se ona polako sagledavala jer je bilo potrebno razmotriti sveobuhvatna rješenja.
"Poučeni smo ranijim iskustvima kada parcijalna rješenja nisu rezultirala dobrima pomacima u zdravstvenom sustavu. Krenuli smo s uočavanjem određenih disfunkcionalnosti i tražili smo načine za rješavanje. Dosta dugo je to trajalo i još uvijek postoje određene dvojbe, ali mislim da smo na pravom putu i mislim da će opće i specifične ciljeve reforme prihvatiti i građani i zdravstveni profesionalci", rekao je.
HZZO neće poskupiti dopunsko osiguranje
Beroš je kazao da će poskupiti participacija za građane koji nisu dopunski osigurani, a takvih je oko 600 tisuća.
"HZZO neće poskupiti dopunsko osiguranje i to je naš cilj. Ne želimo dodatno teretiti građane, pogotovo u kontekstu ovakve ozbiljne ekonomske situacije u zemlji i u svijetu. Namjerno smo ostavili cijenu na 70 kuna", poručio je ministar.
Međutim, rekao je, kao jedan pokušaj regulacije tržišnih aspekata u zdravstvu povećali smo participaciju s 2000 na 4000 kuna za one bez dodatnog osiguranja. "To je maksimum koji netko tko nije osiguran u zdravstvu može platiti", dodao je.
Upitan o trošarinama na cigarete zbog kojih je Ministarstvo zdravstva ostalo bez dvije milijarde kuna, Beroš je naglasio da Vlada i Ministarstvo financija u suradnji s Ministarstvom zdravstva svake godine daje daleko više novca od te dvije milijarde od posebnog poreza na duhanske proizvode.
"To je ogroman novac, ali morate uzeti u obzir da smo 2021. godine dobili 6,8 milijardi, a ove godine zasad 2,4 milijarde dodatnog novca. Jamstva postoje i to je sve skupa dogovoreno", rekao je.
Manjak obiteljskih liječnika. Pokušat ćemo privući mlade ljude
Na pitanje o manjku obiteljskih liječnika, ministar je podsjetio da je to je problem koji nije iz njegova mandata, nego je naslijeđen. "Međutim, prošla administracija je putem europskih fondova financirala specijalizaciju 264 specijalista za primarnu zdravstvenu zaštitu", kazao je.
Rekao je i da je cilj pokušati privući mlade liječnike.
"Ja vam govorim o novcu koji smo izdvojili za specijalizacije. Svakako ćemo nastojati poboljšavati organizacijske, financijske i kadrovske uvjete u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i privući te ljude", dodao je.
Beroš ne smatra da bi obiteljski liječnici dobili više posla ako budu nadzirali mlade liječnike koji bi nakon završetka obrazovanja godinu dana radili u ordinaciji pod nadzorom iskusnijeg liječnika.
"Nije to dodatan posao. Rekao bih čak da je to olakšanje za obiteljskog liječnika. Nije to podučavanje. Ljudi su završili medicinski fakultet, dobili su licencu Hrvatske liječničke komore i, prema zakonima Europske unije i Hrvatske, nema prepreke da počnu raditi", pojasnio je.
Ministar smatra da je optimalno da se kroz jedan period od nekoliko mjeseci do pola godine, uz dodatne edukacijske mehanizme, mladi liječnici dodatno educiraju, izgube strah i osposobe za samostalan rad dok ne dobiju specijalizaciju.
Važna je kvaliteta i dostupnost zdravstva
Ministar se osvrnuo i na prelazak bolnica u vlasništvo države, kazavši da je Europska komisija, kada je sagledavala funkcioniranje zdravstvenog sustava, uočila određene disfunkcionalnosti poput toga da je upravljačka struktura u općim bolnicama jedna, a da država s druge strane sanira dugove, dodavši da da je to prepoznato kao loša stvar.
"Ne podržavaju me svi, ali neki župani kažu da je to trebalo napraviti i puno ranije. Nema tu natjeravanja. Kao prvo, rekao bih da smo na krivom tragu i moramo govoriti o onome što građani očekuju od reforme. Uvjeravam vas da se niti jedan pacijent pri ulasku u bolnicu neće informirati o vlasničkoj strukturi, nego o kvaliteti i dostupnosti zdravstva", dodao je.
Nisam zadovoljan s listama čekanja
Beroš je kazao i da nije zadovoljan vođenjem listi čekanja u HZZO-u.
"Postavlja se pitanje je li to adekvatan termin jer vrlo često dolazi do preklapanja termina i nisam zadovoljan načinima vođenja listi čekanja u HZZO-u. Meni je ovo apsolutno neprihvatljivo. Mi ćemo odrediti što je prihvatljiva lista za pojedine medicinske preglede. Nećemo nikoga kažnjavati, nego možemo samo onemogućiti rad", rekao je.
Pritom, dodao je, ne misli da su za preduge liste krivi liječnici koji rade preglede, nego loša organizacija sustava.
"Za pojedine slučajeve, poput običnog ultrazvuka dojke ili EKG-a, naručuje se na razini sekundarne ili tercijarne zdravstvene zaštite. Moramo imati piramidu zdravstvene zaštite gdje je primarna zdravstvena zaštita baza, a ostalo je piramida. Liječnici poput, na primjer, kardiologa će ići u domove zdravlja i pomagati na ultrazvuku srca. To bi trebali raditi popodne i za to će biti plaćeni", ustvrdio je ministar.
Odgovorio je i da ne zna hoće li liječnici biti plaćeni kao da rade kod privatnika, a na pitanje zašto bi onda itko pristao tako raditi, ministar je naglasio da im je obaveza sudjelovati u liječenju hrvatskih pacijenata.
Reforma nije utrka na 100 metara
Beroš je odgovorio i na pitanje hoće li reforma uspjeti uvesti reda u sustav i hoće li on biti ministar kada se to dogodi.
Kazao je da ne zna hoće li biti ministar jer smatra da reforma svakog zdravstvenog sustava nije trka na 100 metara, već štafetna utrka gdje jedan ministar predaje palicu drugome.
"Pitanje je zrelosti društva, konsenzusa, utemeljenja osnovnih ciljeva. Ako krenemo od njih, a prošao je veći dio razgovora bez da smo do njih došli, onda možemo vidjeti slažemo li se s tim ciljevima. Onda o putu dolaska do njih možemo razgovarati", zaključio je.
Izvor: Nova TV/Vlada
Pisane vijesti |
Vili Beroš
