Planirana značajna ulaganja za održivi turizam i razvoj željezničkog sustava

Vlada je na današnjoj sjednici donijela Odluku o donošenju Strategije razvoja željezničkog sustava Republike Hrvatske do 2032. godine te Prijedlog strategije razvoja održivog turizma do 2030. kao i Odluku o nabavi i korištenju robe strateških robnih zaliha u svrhu provedbe mjera otklanjanja posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved informirao je o ključnim pokazateljima i naporima u sanaciji posljedica potresa na Banovini, kazavši, među ostalim, da su dosad, u procesu sanacije isplaćena financijska sredstva korisnika državnog proračuna u iznosu 1,7 milijardi kuna. S izvođačima radova ugovorena je izgradnja 578 zamjenskih obiteljskih kuća u iznosu od 600 milijuna kuna.  Trenutno se izvode radovi na  93 zamjenske obiteljske kuće, a u izgradnji je 20 višestambenih zgrada s ukupno 308 stanova u iznosu 306,4 milijuna kuna.
 
Državni tajnik Salapić predstavio je konačni prijedlog zakona o izmjenama dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji kojim se dovršava reforma sustava ulaska u pravosudne dužnosti koja je započeta izmjenama Zakona o državnom sudbenom vijeću te Zakona o državnom odvjetničkom vijeću te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu kojim su  precizirani uvjeti pod kojim vježbenici u pravosudnim tijelima mogu pristupiti pravosudnom ispitu.
 
Ravnoteža između ekonomskog, socijalnog i ekološkog aspekta turizma  
 
Vlada je utvrdila prijedlog strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine te donijela Strategiju razvoja željezničkog sustava Republike Hrvatske do 2032. godine, a u oba dokumenta planiraju se značajna ulaganja u te sektore.

"Želimo postići ravnotežu između tri elementa održivosti: ekonomskog, socijalnog i ekološkog", rekla je predstavljajući strategiju održivog turizma ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Strategija je prema njezinim riječima izrađena u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih relevantnih institucija.

U izradu su bili uključeni i predstavnici lokalne zajednice i brojni građani koji su se uključili sudjelujući u anketnom istraživanju.

Identificirano je deset ključnih izazova hrvatskog turizma: vremenska i prostorna neujednačenost, utjecaj turizma na okoliš i prirodu, međuodnos turizma i klimatskih promjena, prilagodba ubrzanim tehnološkim promjenama u turizmu, kvaliteta života i dobrobit lokalnog stanovništva, nedostatni ljudski potencijali u brojnosti i kvaliteti, neadekvatna struktura i kvaliteta smještajnih kapaciteta, nepovoljno poslovno i investicijsko okruženje, nedovoljno učinkovit zakonodavni i upravljački okvir, utjecaj kriza na turizam te promjene ponašanja i potreba turista.

Strategija ima četiri glavna cilja, od kojih je prvi razvoj cjelogodišnjeg turizma i njegovog regionalnog uravnoteženja, što znači smanjenje njegove velike sezonalnosti (najveće na Mediteranu), odnosno da se odvija i izvan ljeta te i na kontinentu.

Drugi cilj je turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, u čemu se uz ostalo trebaju konzultirati, pa i mijenjati prostorni planovi, dok je treći cilj konkurentniji i inovativan turizam s boljim rješenjima ljudskih potencijala i strukturom smještaja, a ne kao sada kada u smještaju dominira sa 60 posto kapaciteta obiteljski/privatni smještaj. To traži i povoljnije poslovno i investicijsko okruženje te prilagodbu brzim tehnološkim promjenama i razvoj tzv. pametnih destinacija.

Četvrti cilj je otporan turizam s učinkovitijim zakonodavnim i upravljačkim okvirom, uz unapređenje sustava turističkih zajednica i praćenja podataka sa turističkim satelitskim računom, uključivanjem u EU sustav podataka i drugo.

Na temelju Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine izradit će se Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine koji će sadržavati operacionalizaciju prioritetnih područja kroz konkretne mjere.

Za ostvarivanje strateških ciljeva, iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti osigurano je 1,25 milijardi kuna za privatni turistički sektor i 930 milijuna za javnu turističku infrastrukturu, a kroz višegodišnji financijski okvir dodatnih 1,3 milijarde kuna.

Slijedi desetljeće velikih ulaganja u željeznicu

Obrazlažući donošenje strategije razvoja željezničkog sustava Republike Hrvatske do 2032. godine, ministar prometa Oleg Butković rekao je da će sljedeće desetljeće biti "potpuno posvećeno modernizaciji i restrukturiranju i razvoju željezničke infrastrukture, poboljšanju usluga prijevoza i unapređenju sigurnosti.

Riječ je, kaže o složenom sustavu - prugama ukupne duljine 2.617 kilometara, upravljanju a 546 kolodvora i stajališta, 109 tunela, 543 mosta itd.

Tri su strateška ciljevi utvrđena u dokumentu. To su održiv i konkurentan; integriran i intermodalan te siguran i dostupan željeznički sustav.

Utvrđeno je i 13 prioriteta, među kojima su modernizacija mreže i voznog parka, financijska održivost željezničkih društava, poboljšanje utjecaja željeznice na okoliš, poboljšanje konkurentnosti i sigurnosti željezničkog prometa itd.
 
Dodatnih 550 milijuna eura iz instrumenta SURE
 
Vlada je odlučila da će zatražiti dodatnu financijsku pomoć u iznosu od 550 milijuna eura iz instrumenta SURE, a odlukom je obvezala i tvrtke u državnom vlasništvu da 60 posto lanjske neto dobiti, odnosno dio njih i ukupnu dobit, uplate u državni proračun za 2022. godinu.

Uzimajući u obzir povećanje javnih rashoda za 2,2 milijarde eura od 1. veljače 2020. do kraja travnja 2022. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti covid-19, Hrvatska je odlučila zatražiti dodatnu financijsku pomoć iz instrumenta SURE u iznosu od 550 milijuna eura, istaknuo je ministar financija Marko Primorac. 

Podsjetio je da instrument SURE (Europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji) osigurava izrazito povoljne uvjete financiranja, s obzirom da se Europska komisija u ime EU zadužuje na financijskim tržištima te se na taj način koriste pogodnosti snažnog kreditnog rejtinga i niskih troškova zaduživanja EU-a.

Također je naveo da je Vijeće EU-a 25. listopada usvojilo izmjenu Provedbene odluke Vijeća, čime je odobren zahtjev RH za dodatnu financijsku pomoć u iznosu od 550 milijuna eura.

Sredstva za otplatu glavnice zajma i plaćanje kamata osiguravaju se u državnom proračunu na pozicijama Ministarstva financija, rekao je Primorac, koji je odlukom ovlašten da u ime Republike Hrvatske potpiše dodatak sporazumu o zajmu između Europske unije i Republike Hrvatske za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti covid-19.

Države tvrtke će 60 posto ili cijelu neto dobit iz 2021. uplatiti u proračun

Vlada je odlukom o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava u državnom vlasništvu u državni proračun, obvezala 15 tvrtki da 60 posto neto dobiti, a dvije državne tvrtke ukupnu neto dobit što su je ostvarile u prošloj godini, uplate u državni proračun za 2022. godinu.

Vladina odluka odnosi se na tvrtke u kojima država ima većinski paket dionica ili većinski udio te trgovačkih društava od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima manjinski paket dionica ili manjinski udio.

Na popisu koji je dio odluke je 17 tvrtki -  ACI, Agencija Alan, Agencija za komercijalnu djelatnost, APIS IT, Državne nekretnine, HP-Hrvatska pošta, Hrvatska Lutrija, Hrvatske šume, Hrvatski operator tržišta energije, HŽ Infrastruktura, INA - Industrija nafte, Janaf, Narodne novine, Odašiljači i veze, Plovput, Zračna luka Split te Zračna luka Zagreb. 

Kako je pojasnio ministar financija, odlukom je previđena uplata 60 posto sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja za 2021. godinu, ostvarenih temeljem udjela u temeljnom kapitalu društva koji pripada Republici Hrvatskoj u državni proračun za 2022. godinu.

Ministar je izdvojio i dvije iznimke - Agencija Alan u proračun će uplatiti sto posto sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja za 2021. godinu i ta će sredstva biti namjenski korištena za potrebe modernizacije i djelovanja Oružanih snaga RH, a Hrvatska Lutrija će također uplatiti cjelokupnu dobit koju ostvari, i to sukladno odredbama Zakona o igrama na sreću.

Tvrtke na koje se odluka odnosi su sredstva s osnove dobiti nakon oporezivanja za 2021. dužna uplatiti izravno na račun državnog proračuna, a prema dinamici uplate koju će usuglasiti s Ministarstvom financija, rekao je Primorac.

Samom odlukom je predviđeno da će tvrtke na koje se ona odnosi najkasnije do 11. studenoga 2022. godine dostaviti Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ministarstvu financija obavijest o svim planiranim, odnosno poduzetim radnjama i mjerama u svrhu provedbe odluke. 

U odluci se također navodi i kako se ona primjenjuje na trgovačka društva iz popisa, a koja su održala redovite skupštine u 2022. godini.
 
KBC-u Zagreb suglasnost za nabavu lijeka za spinalnu mišićnu distrofiju
 
Ministru financija odlukom je dana ovlast za potpisivanje Dodatka Sporazumu o zajmu između Europske unije kao zajmodavca i Republike Hrvatske kao zajmoprimca za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti COVID-19, a Kliničkom bolničkom centru Zagreb suglasnost za sklapanje ugovora na teret državnog proračuna za nabavu lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije (SMA), u razdoblju od iduće do 2027. godine.
 
Lijek generičkog naziva 'onasemnogen abeparvovek' je lijek za gensku terapiju rijetke bolesti spinalne mišićne atrofije, ozbiljnog poremećaja živaca koji uzrokuje slabost i propadanje mišića.

Ukupni iznos za nabavu tog lijeka, nešto veći od 35 milijuna kuna s PDV-om, plaćao bi se u šest obroka, a ugovorom se utvrđuje i praćenje primjene lijeka te revizija ugovornih obveza vezanih uz plaćanje zadnje tri rate ako lijek neće pokazati očekivani učinak, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

KBC-u Zagreb je dana i suglasnost da na teret državnog proračuna sklopi ugovor s tvrtkom Boston Medical iz Zagreba za nabavu uređaja za izvantjelesni krvotok, u iznosu od 2,6 milijuna kuna s PDV-om. Nabava uređaja potrebna je zbog starosti i isteka servisne podrške postojećeg uređaja.

Vlada je donijela i odluku o nabavi i korištenju robe strateških robnih zaliha radi provedbe mjera otklanjanja posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja - Ravnateljstvu za robne zalihe odobrila je da provede nabavu i korištenje robe koja nedostaje, uključujući prehrambene pakete, a potrebna je za provedbu mjera otklanjanja posljedica potresa.

Na 50-godišnju uporabu bez naknade Varaždinskoj županiji Vlada je odlukom dala "Arboretum Opeka", a radi obnove i daljnjeg korištenja.

Varaždinska županija podnijela je zahtjev za izdavanjem suglasnosti radi provođenja Projekta obnove "Arboretuma Opeka" koje ima svojstvo kulturnog dobra i nalazi se na listi zaštićenih kulturnih dobara, navela je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Današnjom odlukom omogućit će se prijava tog Projekta na natječaje i javne pozive za obnovu.

Nezavisni mehanizam nadzora zaštite temeljnih prava u postupanja policijskih službenika
 
Vlada je na današnjoj sjednici dala suglasnosti za zaduženja gradovima Požegi i Županji te Općini Stupnik.
 
Zaključkom je prihvaćen Nacrt sporazuma o suradnji radi provedbe nezavisnog mehanizma nadzora zaštite temeljnih prava u postupanju policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova u području zaštite granica, nezakonitih migracija i međunarodne zaštite.
 
Sporazumom su predviđene aktivnosti koje će se provoditi u razdoblju od 18 mjeseci s automatskim produljenjem, kroz najavljene i nenajavljene posjete promatrača vanjskoj granici, uključujući i zelenu granicu, na graničnim prijelazima, u policijskim postajama i policijskim upravama Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Republikom Srbijom, kao i u prihvatilištima te prihvatnim centrima za strance. Promatrači će izvršiti najmanje 20 promatranja u godinu dana.
 
Vlada je današnjom odlukom pokrenula sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Čilea o socijalnoj sigurnosti te je dala prethodnu suglasnost na Statut Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
 
Hrvatskom saboru Vlada je dala mišljenje o Izvješću o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2021. godinu.
 
Nadalje, predloženo je da Sabor ne prihvati Odluku o osnivanju Nacionalnog savjeta za energetiku i energetsku tranziciju Republike Hrvatske koju predlaže Klub zastupnika SDP-a, a Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2021. godinu se prihvaća.
 
I na kraju, Vlada je prihvatila Izvješće o radu Agencije za sigurnost željezničkog prometa za 2021. godinu.



Pisane vijesti