Sjednica Vlade: Povećanjem osnovice za izračun naknade napravljen iskorak za 2.504 udomitelja >
Objavljeno: 10.11.2022.
Sjednica Vlade: Povećanjem osnovice za izračun naknade napravljen iskorak za 2.504 udomitelja
Premijer Andrej Plenković poručio je da će povećanjem osnovice za izračun naknade za rad udomitelja i opskrbnine za 2023. godinu na 70 eura biti napravljen dodatni iskorak za 2.504 udomitelja i 5.838 korisnika u udomiteljskoj obitelji.
Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića na 165. sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je da je u procesu obnove Banovine s izvođačima radova ugovorena izgradnja 578 zamjenskih obiteljskih kuća u iznosu od 600 milijuna kuna.
Obnovljeno 3.808 obiteljskih kuća
U obnovi obiteljskih kuća do sada je obnovljeno 3.808 obiteljskih kuća, ovaj tjedan radi se na 563 obiteljske kuće.
Odobren je povrat sredstava po provedenom Programu samoobnove u iznosu od 8,52 milijuna kuna.
U proteklih sedam dana povećan je iznos za 74 milijuna kuna u pogledu ugovorenih radova i usluga, tako da sveukupno u procesu obnove Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje do sada je ugovorio radove i usluge u iznosu od milijarde i 417 milijuna kuna.
U idućoj godini za sport više od pola milijarde kuna
Potom je Vlada Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o sportu kojim se uspostavljaju jasni i transparentni kriteriji vrednovanja programa javnih potreba u sportu i sustav vrednovanja rada sportskih saveza, a glavne su novine kategorizacija sportova koja će postati osnovni kriterij za dodjelu sredstava te jasnije definiran sustav financiranja sporta, kao i nadzor nad trošenjem sredstava.
Državni tajnik za sport Tomislav Družak istaknuo je kako prijedlog zakona, koji su poduprle sve krovne sportske udruge, pokazuje dosljednost Vlade i njezin odnos prema sportu što se očituje, istaknuo je, i kroz stalno povećanje državnih sredstava za sport te bi ona u idućoj godini prvi put trebala iznositi više od pola milijarde kuna.
Izmjenama zakona ublažit će se nemogućnost popunjavanja radnih mjesta
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim službenicima, koji je Vlada poslala u hitnu saborsku proceduru.
Prema važećem Zakonu o državnim službenicima, državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik drugačije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe, a služba prestaje najkasnije posljednjeg dana godine u kojoj je službenik navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Izmjenama se želi omogućiti zadržavanje u službi državnog službenika kada navrši 65 godina života ako za to postoje potrebe službe i dogovor čelnika tijela i državnog službenika, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Službenik će tako moći raditi do najduže navršenih 67 godina života, u punom ili nepunom radnom vremenu.
"Predloženim izmjenama osigurat će se pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela i ublažiti nemogućnost popunjavanja radnih mjesta", kazao je Malenica.
Prihvaćeno Izvješće predsjednika Vlade o sastanku Europske političke zajednice i sastancima Europskoga vijeća
Prihvaćeno je Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o sastanku Europske političke zajednice i neformalnom sastanku šefova država ili vlada članica Europske unije, 6. i 7. listopada 2022. u Pragu, te redovnom sastanku Europskoga vijeća, 20. i 21. listopada 2022. u Bruxellesu.
"Upućujemo to izvješće Hrvatskom saboru, a predložit ćemo u dogovoru s predsjednikom Hrvatskog sabora da uskoro bude objedinjena rasprava s izvješćima koja su se vezala na ranije sastanke Europskog vijeća", kazao je premijer Plenković.
Za razvoj akvakulture do 2027. godine 666,5 milijuna kuna
Vlada je donijela i Nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje do 2027. godine, kojim se za tu djelatnosti predviđaju ukupna financijska sredstva od 666,5 milijuna kuna.
Od toga je u državnom proračunu za 2022. godinu osigurano 20 milijuna kuna, u 2023.godini planirano je oko 65 milijuna kuna, kao i u 2024. godini te isto tako udio iz europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu.
Prema riječima ministrice poljoprivrede Marije Vučković, nacionalni plan stavlja težište na četiri posebna cilja: povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene; jačanje međunarodne konkurentnosti hrvatske akvakulture; jačanje doprinosa akvakulture obnovi gospodarstva te unaprjeđenju uvjeta života u ruralnim i obalnim područjima te poticanje inovacija u sektoru akvakulture.
Posebni ciljevi utvrđeni su na temelju 12 ključnih potreba sektora akvakulture. Među njima su povećanje dodane vrijednosti proizvodnje u akvakulturi; unaprjeđenje proizvodnih praksi u okolišno održivoj akvakulturi: unaprjeđenje usklađenosti između proizvodnih sustava i svojstava ekoloških zona; jačanje povezanosti s tržištem u sektoru akvakulture, uključujući okrupnjavanje ponude; unaprjeđenje poslovanja kao odgovora na potražnju potrošača za proizvodima akvakulture itd.
U svrhu ostvarenja posebnih ciljeva, a kako bi se riješile prepoznate ključne potrebe u sektoru akvakulture, predloženo je 17 mjera.
Povećane naknade udomiteljima
Donesena je i Odluka o osnovici za izračun iznosa naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 2023. godinu.
Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić kazala je da izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, koje su stupile na snagu 17. veljače ove godine, prvi put se osnovica za izračun naknade za rad udomitelja i i opskrbnine odvojila od osnovice za izračun drugih naknada u sustavu socijalne skrbi, čime je omogućeno da Vlada Republike Hrvatske donošenjem odluke jedanput godišnje izravno utječe na povećanje naknade za rad udomitelja i opskrbnine korisnika smještenih u udomiteljskoj obitelji.
"Važećom Odlukom o visini osnovice za izračun iznosa naknade za rad udomitelja i opskrbnine za 2022. godinu visina osnovice iznosi 500 kuna, odnosno 66,36 eura, a Prijedlogom odluke o visini osnovice za izračun naknade za rad udomitelja i opskrbnine za 2023. godinu predlaže se povećanje visine osnovice od 527,42 kune, odnosno 70 eura", kazala je Mađerić.
Premijer Andrej Plenković u uvodnom dijelu sjednice poručio je da će povećanjem osnovice za izračun naknade za rad udomitelja i opskrbnine za 2023. godinu na 70 eura biti napravljen dodatni iskorak za 2.504 udomitelja i 5.838 korisnika u udomiteljskoj obitelji.
Prag za obavještavanje o gotovinskim transakcijama spušta se na 10 tisuća eura
Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, kojim se između ostalog propisuje smanjenje praga obavještavanja nadležnog ureda o gotovinskim transakcijama s 200 tisuća kuna na 10 tisuća eura.
Ministar financija Marko Primorac rekao je da se zakonske izmjene donose iz dva ključna razloga - prvi je ispunjavanje mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a drugi razlog je uvođenje eura kao službene valute u Republike Hrvatske.
Izmjenama i dopunama tako se predviđa smanjenje praga obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama s 200 tisuća kuna na 10 tisuća eura, kao i smanjenje praga za provođenje dubinske analize povremenih transakcija koje se ne obavljaju u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa, na također 10 tisuća eura.
Nadalje, naveo je Primorac, propisuje se registracija pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom u registar koji će voditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a predviđa se i suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine.
"Donošenje ovog zakona rezultirat će daljnjim jačanjem preventivnog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj", kazao je Primorac.
Zakonske izmjene radi uvođenja eura uključuju mijenjanje odredbi u kojima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima.
Potpora Vlade izgradnji i opremanju nove zgrade Opće bolnice Bjelovar
Zaključkom je Vlada poduprla nastavak realizacije projekta izgradnje i opremanja nove zgrade Opće bolnice Bjelovar odnosno, kako je istaknuo ministar zdravstva Vili Beroš, unapređenje zdravstvene zaštite i podizanje dostupnosti kvalitete zdravstvenih usluga stanovnicima Županije.
Opća bolnica Bjelovar je radi realizacije projekta podignula dva kredita ukupne vrijednosti 197,5 milijuna kuna, a Vladinim zaključkom se ostvaruju preduvjeti za osiguranje sredstava u državnom proračunu za otplatu anuiteta kredita u iznosu do najviše 18 milijuna kuna godišnje i nabavu opreme u iznosu do najviše 70 milijuna kuna.
Ministarstvo zdravstva Vlada je zadužila da za provedbu ovog zaključka u državnom proračunu osigura sredstva za navedene aktivnosti, sukladno raspoloživim fiskalnim mogućnostima proračuna.
Za novi lučki terminal u Osijeku 160,5 milijuna kuna
Vlada je trima odlukama osigurala državno sufinanciranje od 160,5 milijuna kuna za gradnju terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek.
Vladinim odlukama dana je suglasnost Lučkoj upravi Osijek za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2023., 2024. i 2025. godini u ukupnom iznosu od 160,5 milijuna kuna
Upravno vijeće Javne ustanove Lučka uprava Osijek je u rujnu ove godine donijelo odluku o sklapanju ugovora o grdnji terminala s GH Holdingom iz Slovenije. Utvrđena je vrijednost radova u ukupnom iznosu od 143.5 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno 179,3 milijuna kuna s PDV-om, uz rok za izvođenje radova od 28 mjeseci.
Financijska sredstva potrebna za podmirenje predviđenih ugovornih obveza osigurana su iz Europskog kohezijskog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu.
Novi terminal za pretovar rasutih tereta bit će smješten na desnoj obali Drave na istočnom dijelu lučkog područja Luke Osijek, a obuhvaća dva nova veza u duljini od 240 metara, instalaciju objekata za pretovar, ukrcaj i iskrcaj te transport roba, pristupnu cestu dužine 300 metara, željezničke kolosijeke u dužini 610 metara, kranske staze i ceste u dužini 285 metara, trafostanicu te izgradnju potrebne komunalne infrastrukture, rekao je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver.
Bilaver je dodao da će se izgradnjom terminala smanjiti prometna zagušenja u centru grada i negativni utjecaj na okoliš te smanjiti buka, a povećat će se i sigurnost brodova u luci.
