U emisiji Hrvatskoga radija "A sada Vlada" ministar financija Marko Primorac govorio je o izazovima vezanim uz novi državni proračun.
Državni proračun za 2023. godinu, po prvi puta izražen u eurima, iznosit će 25 milijardi eura.
Ministar je kazao da je proračun je po mnogočemu specifičan. "Denominiran je u euru, prihodovna strana iznosi 24,9 milijardi eura, rashodovna strana je 26,7 milijardi eura. Deficit je dakle 1,8 milijardi eura. Donesen je u značajno izmijenjenom makroekonomskom okviru. Imali smo u načelu stabilnu makroekonomsku i fiskalnu situaciju, ostvarivali smo suficite. Ovaj smo puta suočeni s krizom koja je po svojoj prirodi drugačija od svega onoga s čime smo se susretali", istaknuo je.
Proračun je morao biti balansiran
Ministar se osvrnuo na pitanje COVID-a te na saniranje posljedica potresa koje je riješeno povećanjem rashoda, kao i na to da se ove i sljedeće godine suočavamo s krizom koja de facto pogađa stopu rasta.
Rekao je da smo istovremeno suočeni s inflatornim pritiscima te da proračun mora pomiriti dva cilja koja su kontradiktorna. "Znamo da je za obuzdavanje inflacije najučinkovitije rješenje povećanje kamatnih stopa. S druge strane povećanje kamatnih stopa neminovno rezultira smanjenjem gospodarskog rasta", objasnio je.
Dodao je da je monetarna politika najučinkovitija u borbi protiv inflacije, pojasnivši da fiskalna politika može podgrijati dodatnu inflaciju ako se vodi neodgovorno.
"Tu mislim na prekomjernu državnu potrošnju. Proračun je morao biti fino balansiran. Konačno, donesen je u izmijenjenim vanjskim geoekonomskim uvjetima. Dio stavki je usmjeren na izgradnju energetske infrastrukture, tu se planiraju sredstva za povećanje kapaciteta LNG-a, za poboljšanje obrambenih sposobnosti", rekao je Primorac.
Rast cijena zbog uvođenja eura je zanemariv
Kazao je također da proračun obuhvaća i dogovor sa sindikatima.
"Dakle 6% od listopada i 2% u travnju iduće godine, radi se o 457 milijuna eura. Isto tako 513 milijuna smo planirali za povećanje rashoda u okviru mirovinskog sustava, prije svega, zbog indeksacije mirovina", rekao je ministar.
Naveo je da su tu i subvencije vezane uz energente, plin i električnu energiju.
Dodao je da je dio mjera usmjeren i na zelenu te digitalnu tranziciju. "Sve to pomaže da u ovom izmijenjenom kontekstu adekvatno reagiramo", naglasio je.
Na konstataciju da je projicirani rast BDP-a za iduću godinu 0,7%, ministar je upitan što će biti s inflacijom u 2023. te hoće li se ona ispuhati?
Kazao je da će u nastavku ove i u prvom kvartalu iduće godine doći do značajnog usporavanja. Dodao je da bi Oko trećine svijeta moglo završiti u recesiji iduće godine.
"Što se tiče inflacije, smatramo da će doći do stabilizacije i određenog popuštanja inflatornih pritisaka, prije svega zbog globalnog okruženja, uspostave lanaca opskrbe. Kada govorimo o sirovinama i robama na svjetskim tržištima, također je došlo do značajne stabilizacije", ustvrdio je Primorac.
Izrazio je uvjerenje da ulazak u eurozonu neće imati značajan utjecaj na povećanje cijena.
"Ako promatramo porast cijena koji je bio prouzročen kod drugih zemalja, onda možemo primijetiti da je on iznosio između 0,2 do 0,4%. To je zanemarivo", zaključio je ministar.
Izvor: HRT/Vlada
Pisane vijesti
