Ministar financija Marko Primorac predstavio je Nacrt prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit koji bi trebale plaćati kompanije s prihodima u 2022. godini većim od 300 milijuna kuna i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.
"Porezna osnovica bit će utvrđena tako da se izračuna prosjek dobiti koju su poduzetnici ostvarili u četverogodišnjem razdoblju prije 2022. godine, dakle u 2018., 2019., 2020. i 2021. godini, i na prosjek te četverogodišnje dobiti dodat će se 20 posto. Sve što je povrh toga, bit će oporezovano dodatnim porezom na dobit po stopi od 33 posto", izvijestio je Primorac na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.
Prijedlog zakona će danas tijekom dana biti upućen u javno savjetovanje, a cilj je da u Hrvatskom saboru bude izglasan u ovoj godini.
Primorac je istaknuo da je porez namijenjen redistribuciji profita poreznih obveznika i da mu cilj nije kažnjavanje poduzetnika niti oduzimanje nečije stečene zarade. No, poručio je da je u teškim okolnostima za građane i poduzetnike, u kojima solidarnost treba doći do izražaja i gdje svatko mora podnijeti teret krize, opravdano i pravedno uvesti takav porez kojim će se oporezovati najveći porezni obveznici, koji su unatoč i teškim okolnostima ostvarili značajne razine dobiti.
Sredstva će biti redistribuirana isključivo i ciljano građanima kojima je pomoć najpotrebnija, kao što su umirovljenici s najnižim mirovinama, primatelji minimalne zajamčene naknade ili primatelji dječjeg doplatka. Pritom, Primorac je istaknuo da je u cijelom procesu Vladi izuzetno bitna transparentnost, stoga će biti vrlo detaljno prikazani prihodi prikupljeni novim porezom, kao i namjena njihovog korištenja.
Porez će biti jednokratan, a obuhvaćat će kompanije iz svih sektora
Porez je jednokratan te će se plaćati samo na dobit ostvarenu u 2022. godini, a obuhvaćat će sve kompanije, bez obzira iz kojeg sektora dolaze.
Analizom podataka iz 2021. godine, sektori koji bi bili pogođeni ovim porezom su prerađivačka industrija, pri čemu je Primorac napomenuo da to uključuje i Inu, sektori trgovine i građevinarstva, a dominantno financijska industrija.
Prijedlogom zakona su predviđeni i određeni odbici, pa tako ako je neki poduzetnik ostvario prihod i dobit prodajom materijalne ili nematerijalne imovine, taj mu se dio neće oporezovati, rekao je Primorac.
S obzirom da 2022. još nije završila, analize i simulacije su rađene na 2021. godini u odnosu na prethodno četverogodišnje razdoblje, a primjenjujući kriterije prijedloga zakona u toj godini bi bilo nešto više od 200 obveznika dodatnog poreza na dobit, a ukupan porezni prihod bi bio oko dvije milijarde kuna.
Porez će se, dakle, odnositi na 2022., a bit će naplaćen u 2023. godini.
Podržavamo povećavanje rashoda u vidu isplata radnicima ili za investicije
"Što će biti u 2022. ćemo vidjeti, mi očekujemo da bi trendovi odnosno učinak mogao biti otprilike sličan. Međutim, naravno da će i odluke poreznih obveznika do kraja godine djelomično utjecati i na prihode", rekao je Primorac.
Tako, dodao je da u Vladi nemaju ništa protiv ako potencijalni porezni obveznici povećaju svoje rashode s ciljem ostvarivanja što manje dobiti, tako da primjerice radnicima isplate neke neoporezive primitke.
"Dapače, to podržavamo, jer oni i na taj način pokazuju svoju solidarnost", istaknuo je Primorac, dodajući da podršku imaju i neki drugi rashodi, poput investicija.
Primorac se nije složio s konstatacijom novinara da će se ovim porezom kažnjavati poduzetnici koji su donosili dobre poslovne odluke. Podsjetio je da u sustavu oporezivanja dobiti već postoje dvije stope, a ovako se uvodi još jedna stopa, koja se efektivno može promatrati i kao "klizna".
Tako oni s prihodima do 7,5 milijuna kuna porez na dobit plaćaju po stopi od 10 posto, a oni s prihodima većima od 7,5 milijuna kuna po stopi od 18 posto. Po stopi od 18 posto porez na dobit će tako plaćati i tvrtke s godišnjim prihodom većim od 300 milijuna kuna, dok će im dodatan porezni teret ovisiti o razini profita u 2022. koji je iznad četverogodišnjeg prosjeka, uvećanog za 20 posto.
Ako je nekom dobit u 2022. rasla za 50 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, njegova efektivna stopa poreza na dobit bi bila 24 posto. Ako je nekome dobit pak rasla 100 posto u odnosu na četverogodišnje proteklo razdoblje, efektivno porezno opterećenje, u smislu zbroja redovnog i dodatnog poreza, iznosilo bi oko 30 posto, naveo je Primorac.
Rekao je da je oko prijedloga ovog poreza odrađen niz razgovora, kako s pojedincima unutar HDZ-a tako i s koalicijskim partnerima, a prema Primorčevim saznanjima, svi ga podržavaju u obliku u kakvom će biti upućen u javno savjetovanje.
"Potpora parlamentarne većine je sigurno stabilna", istaknuo je. Dapače, Primorac smatra da će prijedlog podržati i oporba. "Sumnjam da bi bilo tko imao nešto protiv ovakvog poreza", dodao je.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti