Hrvatska je energetski sigurna, želimo da naši plinovodi i naftovodi budu korisni i drugim državama

Razgovaramo o mogućnostima energetske suradnje, vodeći računa o hrvatskoj kritičnoj infrastrukturi koja je već vrlo dobra, a u koju ćemo još uložiti kako bismo od Hrvatske učinili relevantno energetsko čvorište, kazao je premijer Plenković nakon što je, zajedno sa saveznim kancelarom Republike Austrije Karlom Nehammerom i predsjednikom Vlade Savezne države Bavarske Markusom Söderom obišao LNG terminal u Omišlju na Krku.

Izrazivši još jednom dobrodošlicu austrijskom kancelaru i predsjedniku bavarske Vlade , Plenković je kazao da je cilj današnjeg susreta pokazati kakvo je to energetsko čvorište u koje je Hrvatska dosad ulagala.
 
"Cilj današnjeg susreta predstaviti gostima i hrvatskoj javnosti cjeloviti plan mogućnosti doprinosa energetskoj sigurnosti Hrvatske da, u znatno izmijenjenim globalnim okolnostima, prije svega zbog ruske agresije na Ukrajinu, može pridonijeti, ne samo vlastitoj energetskoj sigurnosti  nego i energetskoj sigurnosti nama susjednih zemalja", naglasio je.
 
Početak suradnje u pogledu izgradnje plinovoda i mogućnosti za povećanje kapaciteta
 
Poručio je da današnja zajednička izjava predstavlja formalizirani početak suradnje između Austrije, Bavarske i Hrvatske u pogledu izgradnje plinovoda i mogućnosti za povećanje kapaciteta.
 
Podsjetio je na ljetošnju Vladinu odluku o povećanju kapaciteta LNG terminala sa postojećih 2,9 milijardi kubika plina na 6,1 milijardu. Dodao je da će se po dovršetku tog, već započetog procesa, moći primiti više od duplo plina nego što su ukupne potrebe hrvatskih kućanstava, hrvatskog gospodarstva i hrvatske industrije.
 
Izrazio je zadovoljstvo što su čelni ljudi Austrije i Bavarske upoznati s hrvatskim mogućnostima sada, ali i u budućnosti. "Sve to u kontekstu šire europske politike kroz politiku REPowerEU gdje je LNG ovdje na Krku, u Omišlju već prepoznat i uvršten, isto tako s mogućnostima suradnje i financiranja koje nam nude različiti europski fondovi", poručio je Plenković.
 
Još jednom izrazio je zahvalnost austrijskom kancelaru na potpori ulasku Hrvatske u europodručje i schengenski prostor. "Potpora Njemačke u tom pogledu bila je kontinuirana svo vrijeme", kazao je.
 
Želimo da naši plinovodi i naftovodi budu korisni i susjednim državama
 
Odgovarajući na pitanja novinara Plenković je istaknuo da je Hrvatska energetski sigurna.
 
"Mi smo u prvom mandatu Vlade okončali 40-godišnju debatu u energetskim krugovima o tome treba li nam ili nam ne treba LNG terminal na Krku. Za realizaciju ovoga projekta dobili smo prije nekoliko godina 101 mil. eura iz EU fondova. Naša je Vlada donijela odluku da će dati još toliko, odnosno 100 mil. iz proračuna. Preostalih 35 mil. eura su uložili HEP i Plinacro, koji su u formalnom smislu i suvlasnici LNG Hrvatske, HEP 75 posto, a Plinacro 25 posto. Trenutačno je više od 60 posto plina kojega konzumiramo u Hrvatskoj upravo ukapljeni prirodni plin", rekao je, dodavši da smo time pokrili sve hrvatske potrebe, čak i kada Petrokemija radi punim kapacitetom.
 
Plenković rekao je da Hrvatska, kada bi bila sebična i egoistična, mogla bi reći da ima dovoljno plina.
 
"No naša je želja u duhu europske solidarnosti i izmijenjenih okolnosti, da plinovodi i naftovodi koje Hrvatska ima, budu korisni i susjednim državama. Zato i inicijativa prema Sloveniji, Mađarskoj, BiH, Njemačkoj i Austriji predstavlja konkretizaciju različitih planova koje su radili naši stručnjaci", izjavio je te dodao da će se, nakon usvajanje izjave stručnjaci e sastati kako bi dalje operacionalizirali suradnju.
 
"Ideja je da u zajedničkim dogovorima odredimo prioritete", dodao je, podsjetivši da su neki projekti stariji od deset godina.
 
"Ta ideja nije od jučer. A mi bismo zajednički nastupali prema Europskoj komisiji i tražili bi sufinanciranje ovih projekata", poručio je.
 
Söder i Nehammer će se založiti za ovaj značajan projekt
 
Bavarski premijer Söder kazao je da, nakon depresivnih mjeseci i straha kako će stvari izgledati dalje, ulazimo u konstruktivnu fazu. "Pomoću ovakvih terminala, osigurat ćemo opskrbu", kazao je.
 
Istaknuo je da je ovaj projekt jedna opcija za budućnost, a ne samo hitna mjera. Što se količine tiče, Söder, očekuje što god je potrebno da dođe do diverzifikacije.
 
"Važno nam je partnerstvo s Austrijom i Hrvatskom. Ovaj projekt ima perspektivu", istaknuo je Söder. Rekao je, također, da će se ovaj plinovod moći iskoristiti i za zeleni vodik čiji će udio sve više rasti.
 
"Imat ćemo sve više obnovljivih izvora energije i ako bismo u tom smislu iskoristili ovaj plinovod, to je onda značajno za cijelu ovu energetsku prekretnicu u Europi. Želimo proširiti postojeće kapacitete, a onda ga koristiti i kao vodikovod"- rekao je bavarski premijer.
 
Austrijski kancelar dodao je da je presudno pitanje ova tehnološka mijena. "Ovo je ulaganje u tehnologije i energije budućnosti. Pet milijardi eura će stajati na raspolaganju za poduzeća kako bi mogli investirati u tehnologije budućnosti i osigurati neovisnost o fosilnim energentima i ruskim energentima - dodao je Nehammer.
 
Sad se stručnjaci moraju naći kako bi razradili detalje. Söder i ja ćemo se založiti za ovaj problem jer je on jako značajan. Mi smo u Austriji izrazili našu političku volju da se pridružimo ovom projektu. Potaknut ćemo naša privatna poduzeća da uđu u ovaj projekt - kazao je austrijski kancelar Nehammer, govoreći o planu proširenja kapaciteta LNG terminala na Krku.
 
Zajednička odluka EU o osnivanju misije vojne pomoći i potpori Ukrajini
 
Na novinarsko pitanje, predsjednik Vlade komentirao oporbenu reakciju na odluku o slanju vojne pomoći Ukrajini, kazavši da Vlada ne krši Ustav, već se oni koji nemaju hrabrosti reći za što se zalažu i gdje stoje, igraju skrivača.
 
Podsjetio je da je Hrvatska već 9,5 godina članica Europske unije te da je EU donijela zajedničku odluku o osnivanju misije vojne pomoći i potpori Ukrajini.
"To je zajednička odluka svih, ta misija postoji, trajat će nekoliko godina. Hrvatska Vlada od početka konzistentno smatra da u njoj treba sudjelovati", kazao je Plenković.
 
Poručio je da je Vlada tražila suglasnost predsjednika Republike, no on nije odgovorio, već je poslao priopćenje.
 
Plenković je istaknuo da je Hrvatska sudjelovala u misijama na Kosovu i Afganistanu, zemljama koje također nisu naše saveznice u NATO-u, a sada saborski zastupnici pojedinih stranaka žele pobjeći od političke odgovornosti u vodećim svjetskim sigurnosnim temama.
 
Podsjetio je da pojedinci nisu htjeli prije 24. veljače usvojiti u Hrvatskom saboru Deklaraciju o Ukrajini.
 
"Ako političke stranke danas, gotovo godinu dana ruske agresije na Ukrajinu i činjenicu da smo usred energetske krize koju je uzrokovala ruska agresija na Ukrajinu, dvoje o tome trebamo li mi participirati na način da dva ili tri časnika budu u zapovjednim strukturama, da nekoliko naših časnika i vojnika ode u Poljsku ili u Njemačku gdje e biti sjedište te misije i da maksimalno stotinjak ukrajinskih vojnika dođe u Hrvatsku da ih naši instruktori obučavaju za specifične stvari, onda imamo krupni politički problem i igru skrivača," zaključio je premijer Plenković.

Pisane vijesti