Osvrnuvši se na najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u trećem kvartalu od 5,2 posto, premijer Plenković kazao je da su oni na tragu očekivanja ukupnog rasta u ovoj godini od 5,7 posto. Zahvalivši poduzetnicima koji su svojim aktivnostima pridonijeli jačanju hrvatskog gospodarstva, podsjetio je da je Vlada kombinacijom adekvatnih, snažnih i sveobuhvatnih mjera nakon Covid krize očuvala radna mjesta, pomogla gospodarstvu, radnicima, ali i najugroženijima.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Hrvatskoj matici iseljenika na 27. Forumu hrvatskih manjina na temu “Mediji i hrvatske manjinske zajednice. Kako se predstavljamo? Kako nas predstavljaju?".
U izjavi za medije tom prigodom istaknuo je kako je taj današnji skup vrlo važan za emancipiranje teme identiteta Hrvata koji žive u susjednim zemljama, za jačanje njihovih poveznica s domovinom i podupiranje njihovih projekata i programa.
Naveo je da je Vlada od 2016. učetverostručila proračun Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, a povrh doga brojni drugi resori financiraju projekte Hrvata koji žive izvan domovine.
"To činimo sa snažnim uvjerenjem da moramo i dalje raditi na onoj temeljnoj tezi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o jedinstvu domovinske i iseljene Hrvatske i povezivanju svih Hrvata gdje god živjeli, zato što je to važno za naš opstanak i za koheziju nacionalnoga bića", poručio je premijer Plenković.
S te je strane, dodao je, uloga medija, osobito specijaliziranih programa Hrvatske radiotelevizije, posebno važna, kao i medija Hrvata izvan Hrvatske, a koje hrvatska država kontinuirano podupire.
S obzirom na izrazito visoki stupanj zaštite manjinskih prava u Hrvatskoj, premijer Plenković ističe kako na isti način treba podizati stupanj zaštite Hrvata koji žive u drugim zemljama.
Zahvalivši Hrvatskoj matici iseljenika, istaknuo je kako ta organizacija, sa 70 godina tradicije, u kontinuitetu sustavno radi i upotpunjuje sve ono što se radi na razini izvršne vlasti.
Rast u trećem kvartalu od 5,2 posto očekivan i dobar
Osvrnuo se i na najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u trećem kvartalu od 5,2 posto.
"Sve je to na tragu Vladinih procjena da bi rast ove godine trebao biti oko 5,7 posto ukupno. Ovakav rast za treći kvartal, s obzirom da je i prošle godine treći kvartal bio visok, je očekivan i dobar. To je zasigurno ohrabrenje funkcioniranju hrvatskog gospodarstva", kazao je premijer Plenković zahvalivši hrvatskim poduzetnicima koji su svojim aktivnostima pridonijeli jačanju hrvatskog gospodarstva.
Podsjetio je da je Vlada kombinacijom adekvatnih, snažnih i sveobuhvatnih mjera nakon Covid krize očuvala radna mjesta, pomogla gospodarstvu, radnicima, ali i najugroženijima.
Kada se to stavi u kontekst skorog članstva u europodručju i Schengneskom prostoru, ali i najvećeg investicijskog rejtinga Hrvatske ikad, onda se može reći da u novu godinu, unatoč brojnim izazovima, ulazimo snažni i sigurni da zajednički možemo prebroditi krize, osigurati gospodarski rast, očuvati socijalnu koheziju i ostaviti prostora za snažne mjere pomoći onima kojima će one biti potrebne, poručio je predsjednik Vlade.
Dodao je da je od 22 zemlje članice Europske unije koje su dosada objavile podatke o rastu u trećem tromjesečju, Hrvatska na drugom mjestu, iza Cipra koji ima rast od 5,4 posto.
Politički očaj predsjednika i oporbe; ne znaju kako reći ne pa su se uhvatili pravnih smicalica koje ne postoje
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković osvrnuo se na odluku o obucu ukrajinskih vojnika.
Ponovio je da su tu stvari jasne i da ne mogu biti jasnije, govoreći o orkestriranom pokušaju nametanja teza da je stvarno neki problem s ustavnim i zakonskim utemeljenjem prijedloga Vlade prema Hrvatskom saboru.
"To je jedna laž i neistina", ustvrdio je.
Podsjetio je da je Europska unija donijela odluku, za koju je glasala i Hrvatska, da se osnuje EU misija vojne pomoći i potpore Ukrajini.
Dakle, pojasnio je, osnovala se misija, a nije se dogovorila neka vježba koja će trajati tjedan ili dva dana i imati naziv "XY 2023".
"Osnovala se misija koja će trajati neko vrijeme, s političkim smislom i ciljem da se zemlji koja je žrtva ruske agresije, u brutalnom ratu koji traje od 24. veljače, sustavno pomaže od strane Europske unije, čija je Hrvatska članica već devet i pol godina", pojasnio je premijer Plenković.
Ista pravna osnova, dodao je, bila je temelj za odluke Hrvatskog sabora za slične misije i u mandatu ove, ali i ranijih Vlada, podsjetivši da je zastupnik Branko Bačić jučer naveo da je bilo 45 takvih odluka u Hrvatskom saboru.
"To je politički očaj i predsjednika i ovih njegovih oporbenih jataka u Saboru, koji nemaju političke hrabrosti da se izjasne hoće li pomoći žrtvi agresije, nego su se sada u nelagodi, jer ne znaju kako bi rekli ne, uhvatili nekakvih pravnih smicalica koje ne postoje", poručio je premijer Plenković.
Postoji ogroman politički problem razmimoilaženja u tome kakvu odgovornost bi trebala imati Hrvata, koja je i sam bila žrtva agresije
Pravi problem, naglasio je Plenković, bio bi da je Vlada to odlučila napraviti bez Sabora, jer bi mu tako oduzela ovlasti.
"Onda bi nas ti isti napali da odlučujemo bez Sabora", dodao je.
Stvar, smatra Plenković, treba gledati vrlo jasno i jednostavno – članica smo Europske unije, pomažemo Ukrajini do sada, hrvatska Vlada je u zadnjih devet mjeseci donosila više odluka o vojnoj pomoći Ukrajini.
Ovo što sada radimo, u smislu intenziteta, je manje od ovoga što smo učinili do sada, dodao je ustvrdivši da tu ne postoji pravni problem.
Postoji ogroman politički problem razmimoilaženja u tome kakvu odgovornost bi trebala imati Hrvatska, država koja je bila žrtva velikosrpske agresije prije samo 30 godina i koja tada nije imala ovakvu sveopću međunarodnu solidarnost, kazao je premijer Plenković i dodao kako teško može naći opravdanje za takve izjave oporbenih stranaka.
Oporbene stranke moraju objasniti svoje pozicije, Vladina pozicija je jasna i konzistentna, utemeljena na Ustavu i zakonu
Oni moraju imati na umu da se to što radi vidi, čuje i objasniti svoje pozicije, kazao je ustvrdivši da je Vladina pozicija jasna, konzistentna, čvrsta i utemeljena na Ustavu, zakonu i dosadašnjoj praksi.
"A predsjednika smo pitali, na isti način kao što smo ga pitali svaki put do sada – ministar obrane, kao što je praksa sve ove godine, šalje pismo predsjedniku za davanje prethodne suglasnosti, a on nama ne odgovara nego daje nekakvo priopćenje. Nama je to dovoljno", ustvrdio je.
"Mi vodimo vrlo jasnu, odgovornu i jedinu ispravnu, pravu i vanjsku i državničku politiku na ovoj temi i ne ostavljamo prostor kalkulantima koji u konačnici sebi rade štetu", dodao je.
Podsjetio je da je predsjednik Republike htio blokirati članstvo Finske i Švedske u NATO-u i govorio da će "kao vrag progoniti" te iste saborske zastupnike ako glasaju za. Ostalo je njih troje koji su bili na njegovoj strani i 125 koji su bili na strani politike Vlade.
Vrlo je važno na ovoj temi, od veljače pa do sada, smatra premijer Plenković, vidjeti tko što govori i tko što radi.
"Tko je išao u Ukrajinu, a tko nije, u ovoj situaciji – to je pravo pitanje. Tko je donosio odluke o političkoj, diplomatskoj, ekonomskoj, financijskoj, humanitarnoj i vojnoj potpori. Mi smo tu ne samo na pravoj strani povijesti i pravoj strani morala, nego i na pravoj strani zastupanja hrvatskih nacionalnih interesa", poručio je ustvrdivši da je stav Vlade ispravan, pravno utemeljen, politički konzistentan i koristan za Hrvatsku, a ostalo je politiziranje.
Milanović izjave su ili uvrede ili nebuloze, a oporbeni zastupnici koji su uz njega o ovoj temi su bez respekta prema samima sebi
Osvrnuvši se na izjave predsjednika Republike, premijer Plenković kazao je da se radi o dva tipa izjava koje on daje – ili su uvrede ili su nebuloze.
"Dramatična razlika između onoga što mi govorimo i radimo i ovoga što on lupeta, svakoga dana postaje sve veća", upozorio je predsjednik Vlade.
Da se netko od saborskih zastupnika svrstava na stranu predsjednika Republike o ovoj temi, smatra premijer, mora biti zaista bez respekta prema samome sebi. A kako će ih hrvatska javnost i povijest vrednovati u tom smislu je na njima.
"Ukrajina je žrtva, Rusija je agresor, članica smo Europske unije, osnovala se vojna misija potpore Ukrajini i mi kao Vlada u tome, logično, želimo participirati, predložili smo njemu da se suglasi, on nije odgovorio nego je poslao priopćenje – u redu – nakon toga, prema proceduri i zakonskim temeljima, stvar ide u Sabor i Sabor će se očitovati. Ako bude 101 glas, bi će, ako ne bude, neće biti, ali znamo zbog koda nije", naglasio je Plenković.
Osvrnuo se potom na rast osnovice plaća za državne dužnosnike.
Kazao je da je ta situacija s osnovicom i plaćama dužnosnika već dugo na dnevnom redu, a nitko se time ne usudi baviti, dodao je.
"Ono što se počelo događati, s obzirom da smo mi Vlada koja je, za razliku od SDP-ove koja nije dizala plaće radnicima, digla za više od 30 posto plaće državnim službenicima, jest da su plaće službenika po pojedinim ministarstvima veće nego plaće čelnika tih tijela, to jest ministara. Ne kažem da ti ljudi ne zavrjeđuju tu plaću, ali to nije normalno niti dobro", poručio je.
Pojasnio je da se sada radi samo o tome da se podigne ta osnovica kao i osnovica službenicima.
Upitan je li onda trebalo smanjiti koeficijente dužnosnicima, premijer Plenković ustvrdio je kako je dosta s tom demagogijom.
"To je demagogija. Ja mislim da ovakvo usklađivanje osnovice koje ide prema službenicima može ići i prema dužnosnicima", kazao je.
Pisane vijesti
.jpg?width=750&height=500)