Premijer Andrej Plenković iskazao je jasnu podršku Vlade instituciji pučkog pravobranitelja, koja promiče i štititi demokraciju i vladavinu prava. „Na najvišoj političkoj razini za to imate podršku – ona proizlazi iz jasnog opredjeljenje naše Vlade koja već drugi put u svom sastavu ima sve zastupnike nacionalnih manjina i time pokazuje kako vidi tolerantno i uključivo hrvatsko društvo. Društvo u kojem se ne diskriminira i društvo u kojem se poštuju i štite ljudska prava i slobode", poručio je.
U povodu 30 godina institucije pučkog pravobranitelja, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na konferenciji "Zaštita ljudskih prava i vladavine prava" u hotelu Westin u Zagrebu.
Izrazivši zadovoljstvo sudjelovanjem na obilježavanju 30 godina institucije pučkog pravobranitelja, premijer Plenković je zahvalio svima koji su na različite načine uključeni u zaštitu ljudskih prava, što je, kakao je kazao, glavna tema rada pučkog pravobranitelja.
Rekao je da je institucija pravobranitelja ustanovljena u Švedskoj prije više od 200 godina te se potom razvijala na sjeveru Europe, a poslije Drugoga svjetskog rata uvedena je u većini europskih država.
Promjena Ustava iz 2010. dodatno osnažila pučkog pravobranitelja
Premijer je podsjetio da u Hrvatskoj institucija pučkog pravobranitelja postoji od 1990. godine, kada je unesena u prvi hrvatski Ustav. Dodao je da su 2003. uvedeni posebni pravobranitelji za djecu i ravnopravnost spolova, a 2008. godine i pravobranitelj za osobe s invaliditetom.
Naglasio je da je promjena Ustava iz 2010. godine dodatno osnažila pučkog pravobranitelja, a donošenjem Zakona o suzbijanju diskriminacije, ova institucija je postala središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije.
Predsjednik Vlade je izdvojio i Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti iz 2019., kojim je, kako je rekao, pridružena važna nadležnost institucije pučkog pravobranitelja u borbi protiv korupcije. Dodao je da je korupcija fenomen koji ne zaobilazi niti jednu državu, niti jedno društvo i niti jednu instituciju, istaknuvši pritom da je važno imati snažne i neovisne institucije koje mogu pridonijeti borbi protiv korupcije.
Ljudska prava u Hrvatskoj
Rekao je da o instituciji pučkog pravobranitelja nije moguće govoriti bez osvrta na ljudska prava i vladavinu prava u Hrvatskoj, ali i na globalne izazove i kontekst u kojem živimo.
Dodao je da su u kontekstu ljudskih prava postojeća ustavna i zakonska rješenja u Hrvatskoj, kao i procedure i institucije, u najvećoj mjeri usklađene s međunarodnim standardima i pravnom stečevinom Europske unije.
Što se tiče globalne i regionalne razine, Hrvatska je stranka svih međunarodnih institucija, instrumenata, protokola i nadzornih mehanizama.
"I upravo je kroz pristupne pregovore s Europskom unijom dosegla najviše standarde u području ljudskih prava, te smo pored zakonskog okvira izgradili i ojačali neovisne institucije", istaknuo je Plenković, naglasivši da su ljudska prava bila pomno razmatrana i kroz evaluaciju hrvatskoga postupnog pristupanja schengenskom procesu.
Izazovi u području ljudskih prava
Kazao je da učinkovita zaštita ljudskih prava, uz transpoziciju međunarodnih i europskih instrumenata, podrazumijeva i spremnost javne uprave, pravosuđa kao i društva u cjelini na njihovu provedbu. "I toga smo svjesni, kao što smo svjesni da se usprkos značajnom napretku, Hrvatska i dalje suočava s područjima koja iziskuju dodatno promicanje i zaštitu ljudskih prava, posebno kada se radi o pravima manjina, pravima djece, ravnopravnosti spolova, pravima naših najstarijih sugrađana, kao i onih lošijih socijalnih prilika", poručio je.
Predsjednik Vlade je naša zakonska rješenja ocijenio dobrima, naglasivši da moramo težiti da kvalitetne zakonske norme u provedbi može osjetiti svaki pojedinac.
"Danas, i na globalnoj i na nacionalnoj razini, daljnje jačanje i razvoj ljudskih prava, ali nažalost i očuvanje postojeće razine postaje sve zahtjevnije", dodao je.
Premijer je naglasio da posljedice krize izazvane pandemijom, ruska agresija na Ukrajinu, ilegalne migracije, kao i širenje govora mržnje i lažnih vijesti, pred naše društvo postavljaju nova iskušenja u području ljudskih prava.
Spomenuo je i temu klimatskih promjena koja zbog svojih posljedica – siromaštva, nesigurnosti u opskrbi hranom i vodom te onečišćenja okoliša, postaju ozbiljna prijetnja ljudskom dostojanstvu, uzrok su migracija, te potencijalni izvor novih sukoba.
U Ukrajini svjedočimo najgrubljem kršenju ljudskih prava
"No danas gledajući, najgrublje kršenje ljudskih prava je ono kojem svjedočimo od početka ruske agresije na Ukrajini. Masovna ubojstva, stradanje djece i civila, milijuni raseljenih Ukrajinaca još jednom potvrđuju da agresija uskraćuje i razara zaštitu ljudskih prava", poručio je Plenković.
Kazao je da ovaj rat, koji Rusija vodi na tuđem teritoriju, predstavlja globalnu prijetnju miru i sigurnosti, a njegov ishod, dodao je, može imati dvojaki učinak – ili će osnažiti demokraciju ili će biti vjetar u leđa autoritarnim režimima i njihovim teritorijalnim pretenzijama.
Istaknuo je da je snažna solidarnost s Ukrajinom i jasna osuda ruske agresije politika djelovanja većine zemalja demokratskog svijeta.
"I zato Hrvatska, zemlja koja je bila žrtva velikosrpske agresije prije samo 30-ak godina, na ovoj temi mora biti jasna, čvrsta, ne ostavljati ni milimetar prostora za spekulacije o tome kako to Hrvatska danas gleda na ključna globalna sigurnosna pitanja. Za Vladu, za parlamentarnu većinu tu dileme nema – politika je čvrsta, konzistentna, principijelna i takva će ostati“, poručio je premijer Plenković, dodavši da takvu politiku neće pokolebati sitnim smicalicama oni koji su jasno rekli da su protiv potpore Ukrajini.
Posljedica rata u Ukrajini je, izdvojio je Plenković, energetska i prehrambena kriza te kriza inflatornih pritisaka. „Zato smo kao Vlada djelovali snažno, sveobuhvatno i adekvatnim mjerama“, poručio je.
Podsjetio je da je Vlada djelovala odgovorno i u skladu s ustavnim normama te znanstvenim činjenicama i za vrijeme pandemije Covida-19. U fokus su stavljeni životi, zdravlje i ekonomska opstojnost hrvatskih građana.
„Upravo u tom razdoblju, više nego ikada postali smo svjesni koliko je, zbog velikog broja lako dostupnih informacija, postalo teško razlikovati istinu od laži“, kazao je te dodao da se u vrijeme pandemije moglo vidjeti što sve lažne i netočne informacije, dezinformacije i manipulacije, mogu učiniti u formiranju stajališta.
Eskalirala uvredljiva retorika
U tom kontekstu je naglasio da današnja demokracija ima sasvim druge izazove, nego demokracija u predinternetskom vremenu.
„U našem društvu u zadnjih nekoliko godina eskalirala je uvredljiva retorika, ona je postala sveprisutni dio javnog diskursa“, rekao je.
Predsjednik Vlade je poručio da ako medijsko-komentatorsko, akademsko i stručno ozračje pristane na šutnju - onda imamo problem.
„U konačnici, govor mržnje lako kod nekoga s malo manje znanja, s malo više podložnosti manipulaciji prelazi na djela. Tome smo svjedočili zadnjih nekoliko godina. Postoji jasna uzročno-posljedična veza jednog i drugog“, istaknuo je.
Sloboda izražavanja, rekao je, temeljno je ljudsko pravo, a govor mržnje je zlouporaba tog prava - na to treba upozoravati na svim razinama društva, od državnih institucija, politike, medija, pravosuđa i civilnog društva te se protiv toga boriti.
Pučki pravobranitelj – neovisna institucija
Uloga institucije pučkog pravobranitelja je zaštita građana od kršenja prava, zlouporabe ovlasti, nepravednih odluka i lošeg upravljanja.
„Pučki pravobranitelj nije dio civilnog društva, nije nevladina organizacija već institucija koja je u svojem radu neovisna - i to od sve tri grane vlasti, od stranačkih i osobnih interesa. Stoga vaše djelovanje, kao i postupanje pravosudnih tijela, počiva na načelu
audiatur et altera pars, i u tom smislu ova institucija nadopunjuje rad sudova“, izdvojio je premijer Plenković.
Komplementarnost pravosuđa i pučkog pravobranitelja, napomenuo je, omogućuje građanima da odaberu odgovarajući oblik rješavanja sporova, odnosno daje im dodatni način zaštite svojih prava.
„A temeljna prava, propisana Ustavom i zakonima ne vrijede mnogo, ako u slučaju povrede građani nemaju na raspolaganju djelotvorna pravna sredstava za njihovu zaštitu. Vaš je zadatak, kao i zadatak pravosuđa da promičete i štite dva najbitnija elementa pravnog poretka, a to su demokracija i vladavina prava“, kazao je.
Profesionalno i odgovorno
Stoga vas pozivam – nastavio je premijer – da to nastavite činiti profesionalno i odgovorno, da budete glas i zaštitnik građana te korektiv i ovoj i svim budućim vladama.
„Na najvišoj političkoj razini za to imate podršku – ona proizlazi iz jasnog opredjeljenje naše Vlade koja već drugi put u svom sastavu ima sve zastupnike nacionalnih manjina i time pokazuje kako vidi tolerantno i uključivo hrvatsko društvo. Konkretno, ne samo na razini retorike. Društvo u kojem se ne diskriminira i društvo u kojem se ljudska prava i slobode, kako bi rekli neki, ne toleriraju već se poštuju i štite. Sve su to bitne i sastavnice cjeline politike koju vodimo“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
Pisane vijesti
