Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u Pitomači je, 20. prosinca 2022., održana 14. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Domaćini ove sjednice Savjeta bili su Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije i Željko Grgačić, načelnik Općine Pitomača. Na Sjednici su predstavljene informacije o mogućnostima ulaganja u novom Višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. na području Slavonije, Baranje i Srijema kroz Integrirani teritorijalni program i Plan industrijske tranzicije Panonske Hrvatske, informacije o provedbi projekata iz područja poljoprivrede i socijalne politike, informacije o novim mogućnostima u okviru Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027. te prilike za nova ulaganja iz Europskog socijalnog fonda plus i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Mogućnosti ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema u 2021.-2027. financijskoj perspektivi
Kohezijskom politikom nastoje se smanjiti razlike između razvijenih i nerazvijenih dijelova Europske unije sukladno Hrvatska je kreirala novi Integrirani teritorijalni program. Program je odobren početkom prosinca, a njegovom realizacijom će se regije razvijati intenzivnijim povezivanjem urbanih i ruralnih područja te podrškom procesu industrijske tranzicije. U okviru Integriranog teritorijalnog programa na raspolaganju je 1,57 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj te Fonda za pravednu tranziciju. Savjet podržava provedbu Industrijske tranzicije Panonske Hrvatske vrijedne preko 200 milijuna eura kojom će se dodatno ojačati konkurentnost regionalnog gospodarstva putem ciljanih ulaganja u razvoj prioritetnih sektora. Prioritetni sektori za Panonsku Hrvatsku su prehrambeno-prerađivačka industrija, drvoprerađivačka industrija, metalo-prerađivačka industrija, sektor Informacijsko-komunikacijske tehnologije i turizma. Programom Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. u novom financijskom razdoblju Hrvatskoj je na raspolaganju 5,2 milijardi eura. Savjet konstatira da su odobreni svi programi kohezijske politike za novo programsko razdoblje.
Nastavak provedbe ITU mehanizma u financijskoj perspektivi 2021. – 2027.
Održivi urbani razvoj se u Hrvatskoj provodi putem integriranih teritorijalnih ulaganja - ITU mehanizma. Podrška urbanim područjima planirana je u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. a kroz koji je za održivi razvoj urbanih područja u Hrvatskoj osigurana alokacija od 681,3 milijuna eura. U svrhu jačanja teritorijalnog pristupa, ITU mehanizma iz razdoblja 2014.-2020. proširen je na ukupno 22 grada s urbanim područjem. U vidu područja Slavonije, Baranje i Srijema provodit će se u šest gradova: Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi, a ukupna osigurana alokacija iznosi 164 milijuna eura. Uz gradove središta navedenih urbanih područja ulaganjima će biti obuhvaćena i njihova funkcionalna urbana područja odnosno ukupno 48 jedinica lokalne samouprave. Prioritetna područja za gradove su: poslovna infrastruktura u urbanim područjima s ciljem pozicioniranja urbanih područja kao regionalnih centara i razvojem prioritetnih niša industrijske tranzicije, ulaganja u čisti i pametni gradski promet, revitalizacija brownfield područja, kulturna baština i turizam, zelena infrastruktura i prirodna baština te ulaganja u višenamjensku infrastrukturu u urbanim područjima, javne površine i prostore.
Ulaganja u potpomognuta i brdsko-planinska područja na području Slavonije, Baranje i Srijema
U svrhu ravnomjernog regionalnog razvoja svih područja Hrvatske u financijskoj perspektivi 2021. – 2027. u okviru Programa Konkurentnost i kohezija osiguran je iznos od 404 milijuna eura za teritorijalna ulaganja namijenjen za potpomognuta i brdsko-planinska područja. Ulaganja usmjerena na razvoj potpomognutih i brdsko-planinskih područja obuhvaćaju područja digitalizacije za građane, poduzeća, digitalne povezivosti (agregacijska mreža), energetske učinkovitosti, upravljanje rizicima (vatrogastvo), vodnokomunalne infrastrukture, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, povezivosti (biciklističke staze), sektor zdravstva (aktivnosti primarne zdravstvene zaštite), stambene infrastrukture, obrazovanje (sportske dvorane u sklopu CDŠ) te kulture i turizma. Pored navedenog, u okviru Integriranog teritorijalnog programa osiguran je iznos od 66 milijuna eura, koji se odnosi na ulaganja u poduzetničke potporne institucije, u okviru industrijske tranzicije.
Ulaganja u poljoprivredu i ribarstvo na području Slavonije, Baranje i Srijema i nove mogućnosti do 2027. godine
U okviru Programa ruralnog razvoja u mandatu ove Vlade na području cijele Hrvatske odobreno je 21,2 milijarde kuna. Korisnicima u slavonskim županijama za ulaganja je odobrena potpora u vrijednosti od 7,1 milijarde kuna, odnosno 34,4 posto od ukupno odobrenog iznosa. Isplaćeno je više od 5,8 milijardi kuna, odnosno 37,4 posto od ukupno isplaćenog iznosa. Na području Slavonije, Baranje i Srijema zastupljeno je slatkovodno ribarstvo te je u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo za projekte u pet slavonskih županija od 18. listopada 2016. do 30. studenoga 2022. ugovoreno 36 projekata ukupne vrijednosti 233 milijuna kuna. Za tih 36 projekata ugovoreno je 114,7 milijuna kuna potpore i isplaćeno 96,3 milijuna kuna. Za državne potpore male vrijednosti na području slavonskih županija isplaćeno je 36,8 tisuća kuna, a za COVID-državne potpore ugovoreno je i isplaćeno je 1,2 milijuna kuna.
Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike, nudi nove mogućnosti za ulaganja u poljoprivredni sektor. Dokument je usvojila Europska komisija te se njime osigurava gotovo 3,8 milijardi eura potpore u razdoblju 2023. - 2027. godine. Plan je usklađen sa Strategijom poljoprivrede do 2030., odnosno Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine. Od ukupnog iznosa, 1,87 milijardi eura se odnosi na izravna plaćanja, 1,85 milijardi eura za mjere ruralnog razvoja te 63,9 milijuna eura za sektorske intervencije (sektori voća i povrća, pčelarstva te vina). Kroz nove mogućnosti koje su predstavljene u Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike Ministarstvo poljoprivrede će s drugim sektorskim dionicima kontinuirano raditi na jačanju produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, prehrambenoj sigurnosti i proizvodima dodane vrijednosti, a značajan naglasak je na poticanju digitalizacije, inovacija te zelene tranzicije. Potpore će posebno biti usmjerene na male i mlade poljoprivrednike s najvećim potencijalom rasta i razvoja proizvodnje kao i na poticanje udruživanja poljoprivrednika s ciljem jačanja njihova položaja na tržištu.
Nadalje, Europska komisija odobrila je 29. studenoga 2022. novi Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. kojim je hrvatskom sektoru ribarstva i akvakulture na raspolaganje stavljeno ukupno 2,6 milijardi kuna, od čega 1,8 milijardi kuna iz europskog proračuna i 783 milijuna kuna iz državnog proračuna. Financijska omotnica koja je i Hrvatskoj na raspolaganju kroz novi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu sedma je po veličini prema iznosu sredstava, od ukupno 26 država članica.
U perspektivi provedbe uspješne poljoprivredne politike Savjet podržava daljnje mjere ruralnog razvoja, kao i ulaganja u ribarstvo na tom području, restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima Slavonije, Baranje i Srijema.
Ulaganja iz ESF-a (2014.-2020.) i nove mogućnosti za JL(R)S u okviru ESF+ (2021.-2027.) te najava Poziva za izgradnju i opremanje centara za starije osobe (NPOO)
Predstavljeni su rezultati u ugovaranju i provedbi projekata financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda iz prethodnog financijskog razdoblja na području pet slavonskih županija. Ukupno je ugovoreno 1.135 projekata vrijednih 2,6 milijardi kuna.
Kroz program zapošljavanja žena „Zaželi faza I i II“ na području pet slavonskih županija zaposleno je 6.846 žena koje su brinule o 37.018 starijih i nemoćnih osoba. Također, programom zapošljavanja žena „Zaželi faza III“ osigurana je alokacija za cijelu Hrvatsku od 445 milijuna kuna, čime se omogućava zapošljavanje za više od 5.000 žena koje će brinuti o više od 31.200 starijih i nemoćnih osoba.
Sredinom listopada 2022. Europska komisija odobrila je Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., a ukupna alokacija iz ESF+ za navedeni program u Hrvatskoj iznosi 2,26 milijardi eura. U okviru ESF+ predstavljena su i ulaganja u okviru kojih će jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave biti prihvatljivi prijavitelji. Objava prvih javnih poziva za navedena ulaganja očekuju se tijekom prve polovice 2023. godine.
U pripremi je te se uskoro očekuje i objava poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti „Izgradnja i opremanje centara za starije osobe“, u okviru kojeg će prihvatljivi prijavitelji biti jedinice lokalne samouprave u obaveznom partnerstvu s jedinicom područne (regionalne) samouprave, odnosno županijom. Svrha poziva je poboljšanje dostupnosti integrirane cjelovite skrbi za starije osobe unapređenjem infrastrukture za pružanje socijalnih usluga za starije osobe. Ukupna vrijednost poziva je nešto više od 49 milijuna eura.
Sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održat će se u gradu Otoku u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Pisane vijesti
