Premijer Andrej Plenković na aktualnom prijepodnevu izvijestio je da je Državni inspektorat izrekao 151 novčanu kaznu ukupno vrijednu 234.000 eura subjektima koji su se kod uvođenja eura počeli ponašati po nepoštenim poslovnim praksama. To će se nastavit i dalje, rekao je. Ministar financija Marko Primorac kazao je da Vlada ima instrumente i da će kazniti one koji su neopravdano podigli cijene, a ministar Davor Filipović je poručio kako je najbolja 'pedagoška mjera' za sve one koji su neopravdano digli cijene, posjeti inspektorata te porezne i carinske uprave.
Proljetno zasjedanje Hrvatskog sabora započelo je aktualnim prijepodnevom tijekom kojeg su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovorili na 39 pitanja zastupnika.
Zastupnica Dragana Jeckov pitala je ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa o uvođenju besplatnih obroka u osnovnim školama interesirajući se kako se planiraju riješiti problemi tehničke prirode te planiraju li se nova zapošljavanja u školama.
Ministar je istaknuo da su ti problemi prisutni.
Cilj je da do 2027. ili 2028. sve škole budu opremljene školskim kuhinjama i blagovaonicama
"Škole treba opremiti, cilj je cjelodnevna nastava od ujutro do otprilike 15 sati. U 40 posto škola nema školske kuhinje ni blagovaonice, a i u nekim drugim školama oprema nije dovoljna. Bili smo svjesni toga, ali smo krenuli u projekt. Cilj je da do 2027. ili 2028. godine sve škole budu opremljene školskim kuhinjama, blagovaonicama i dvoranama, a sve u cilju škole u jednoj smjeni", rekao je.
Izvijestio je i da je u posljednja dva mjeseca odobreno 50 novih zapošljavanja u školskim kuhinjama, pa je sada u sustavu gotovo 1.500 kuhara. "Zahtjevi za zapošljavanjem odobravaju "se de facto na dnevnoj razini, kazao je ministar.
Zastupnika Andru Krstulovića Oparu zanimalo je kada se mogu očekivati topli obroci u svim školama te je li točno da su neki gradovi zakazali u pripremi istoga.
Intencija je da se to ostvari u školskoj godini 2027./28. kada se završi veliki investicijski ciklus izgradnje i dogradnje škola, odgovorio je ministar Fuchs.
Naglasio je kako je uvođenje jednog besplatnog obroka uglavnom proteklo dobro, da je, prema onome što su javljali ravnatelji, najviše problema bilo u Rijeci i Splitu.
Predraga Štromara zanimalo je hoće li se pomoći roditeljima u plaćanju vrtića, kako to stoji u programu rada 2020.-2024., jer cijene vrtića rastu.
Ministar Fuchs je rekao da je u NPOO predviđeno da se krajem prvog kvartala ove godine ide sa fondom izravnanja za dječje vrtiće iz kojeg bi se sukladno bonitetu općina, ponegdje i u stopostotnom iznosu, sufinancirali materijalni troškovi dječjih vrtića.
Vlada u prošloj godini dala tri paketa pomoći vrijedna 3,6 milijardi eura
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je da je Državni inspektorat izrekao 151 novčanu kaznu ukupno vrijednu 234.000 eura subjektima koji su se kod uvođenja eura počeli ponašati po nepoštenim poslovnim praksama.
To će se nastavit i dalje, rekao je i naglasio da Vlada nakon toga ima tri arsenala.
To su ukidanje subvencija, dodatni porezi i vraćanje cijena na neki raniji rok, kazao je premijer, podsjetivši da je Vlada u prošloj godini za građane i gospodarstvo dala tri paketa pomoći vrijedna 3,6 milijardi eura.
Vidjet ćemo kako će se subjekti ponašati, odgovorio je premijer Peđi Grbinu, koji je podsjetio premijera na izjavu da će kava nakon uvođenja eura poskupjeti 2 do 3 lipe, ustvrdivši da su ga svi u Saboru upozoravali što će se dogoditi nakon uvođenja eura i potrebu da Vlada reagira.
Plenković mu je uzvratio da se njegovo pitanje i doprinos općenito, može svesti na veliku nulu.
Podsjetio je da je izjavu o kavi dao je prije ruske agresije na Ukrajinu i svih kriza koje je ta agresija pokrenula, te naglasio kako, za razliku od Grbina, ne smatra unaprijed da je dio gospodarskih subjekata sklon prevari, ide u dobroj vjeri.
Grbina i SDP prozvao je zbog glasovanja o obuci ukrajinskih vojnika.
"Kada ste vi kao čelnik SDP-a imali priliku podržati žrtvu i reći 'ne' agresoru, zajedno s još 53 neodgovornih zastupnika, učinili ste tešku, brutalnu sramotu za Sabor. Vi i svi koji nisu glasovali za sudjelovanje u EU misiji obuke ukrajinskih vojnika", kazao je.
Posjet inspekcija najbolja mjera za neopravdano dizanje cijena
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović poručio je kako je najbolja 'pedagoška mjera' za sve one koji su neopravdano digli cijene, posjeti inspektorata te porezne i carinske uprave.
"Dio trgovačkih lanaca nije se ponašao fer i to je točno, a za sada su se kao najbolje pedagoške mjere, sukladno zaključku Vlade da se sve cijene trebaju vratiti na 31. prosinca, pokazali posjeti državnog inspektorata, porezne i carinske uprave pojedinim polovnim subjektima", rekao je ministar Filipović, odgovarajući nezavisnoj zastupnici Marijani Petir o podizanju cijena nakon uvođenja eura.
Ponovio je kako su nalazi inspektorata pokazali da je oko 30 posto subjekata neopravdano podiglo cijene i da nakon posjeta inspektora cijene vraćaju na razinu od 31. prosinca.
Filipović je istaknuo kako se rast cijena ne može pojasniti povećanjem inputa, a da se indeks cijena hrane devet mjeseci zaredom smanjuje, da su pale proizvođačke cijene i da su cijene struje i dizela u Hrvatskoj niže nego u drugim zemljama .
„Nije OK kontinuiramo podizati cijene, a da s druge strane Vlada pomaže kako bi gospodarstvo nesmetano funkcioniralo; nije OK da Vlada smanjuje stope PDV-a, a da se to ne reflektira na konačnu cijenu proizvoda”, poručio je ministar.
Ako podgrijavamo strah, napetost i inflatorna očekivanja onda će do njih i doći
Ministar financija Marko Primorac ponovio je da Vlada ima instrumente i da će kazniti one koji su neopravdano podigli cijene.
Upozorio je, međutim, da se ekonomija temelji na očekivanjima, i da su ona takva da ako podgrijavamo strah, napetost i inflatorna očekivanja onda će do njih i doći.
"Ti slučajevi se sada generaliziraju i baca se jedna ljaga na uvođenje eura u Hrvatskoj što nije dobro", rekao je ministar Primorac.
Istaknuo je kako se s inflacijom suočavaju brojne članice EU, pa tumačiti povećanje općeg porast cijena u Hrvatskoj i pripisivati ga uvođenju eura, nije odgovorno.
Sitne prevarante koji su iskoristili konverziju pogodit će kazne
I premijer Andrej Plenković poručio je da će „sitne prevarante koji su iskoristili konverziju i varaju građane", pogoditi nešto od arsenala - ili kazne ili ukidanje subvencija ili veći porez.
Odgovarajući na pitanja zastupnika Plenković je poručio kako neće biti poskupljenja telekomunikacijskih usluga, što se najavljivalo.
„Ako ih bude, Vlada će reagirati”, naglasio je premijer, odgovarajući Vesni Nađ koja je pitala kako će spriječiti pljačku pohlepnih teleoperatera.
Plenković je pritom podsjetio kako su i teleoperateri isto korisnici reguliranih cijena struje.
Zastupnik Stephen Nikola Bartulica poručio je kako Hrvatska nije bila spremna za uvođenje eura.
"Vaša euroskeptičnost je poslovična, ali to da ste došli iz SAD-a, da ste završili Gregorijanu, a onda postali netko tko daje podršku Rusiji - to mene prilično iznenađuje. Trebali biste znati čemu sve Hrvatska strateški teži, ali vi 2023. godine u izboru Ukrajina ili Rusija glasate za Rusiju, u izboru eurozona ili izolacija - za izolaciju. To je velik problem. Za razliku od vas mi jako dobro znamo gdje idemo", poručio je Plenković.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović govoreći o primjeni Schengena u zračnim lukama, naglasio je da će 26. ožujka hrvatske zračne luke biti spremne, a to bi to trebalo rezultirati i dodatnim letovima.
Odgovorni za nestanak jahte ruskog oligarha će odgovarati
Premijer Andrej Plenković poručio je kako i sam dijeli nezadovoljstvo zbog nestanka blokirane jahte ruskog oligarha s veza u marini na Murteru, naglasivši da će odgovorni za propuste odgovarati.
„Tko bude odgovoran za te propuste, odgovarat će“, odgovorio je premijer na upit Domagoja Hajdukovića vezano za jahtu ruskog oligarha "Irina VU" koja je zbog sankcija Rusiji bila blokirana u marini u Betini na otoku Murtetu.
Dijelim nezadovoljstvo u vezi s nestankom jahte, očekujemo izvješće nadležnih ministarstva i svih nadležnih službi, ovakvo nešto se ne smije događati, rekao je Plenković, vezano za istragu u koju su uključeni i DORH i SOA.
Neke stranke više djeluju kao sekta
Zastupnik Josip Borić ustvrdio je da se bez javnosti osnivaju nove stranke, biraju nova vodstva ili spajaju stranke, a javnost o tome ne zna ništa, upitavši ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu jesu li takve izborne i osnivačke skupštine legalne?
Jedno od temeljnih načela djelovanja političke stranke je načelo javnosti, odgovorio je ministar, kazavši da neke stranke više djeluju kao sekta, koja koristeći mogućnost digitalnih platformi, izbjegava javnosti pokazati što odlučuje.
"Ako je to i u skladu sa zakonima, pitanje je li to u skladu načelima i standardima političkog života", rekao je Malenica.
Dodatno rasterećenje poduzetnika od parafiskalnih nameta
Ministar Davor Filipović najavio je da Vlada u ovoj godini planira rasteretiti hrvatske poduzetnike za dodatnih 133 milijuna eura parafiskalnih nameta.
„Vlada razmišlja što više rasteretiti hrvatske poduzetnika pa tako u ovoj godini planiramo rasteretiti hrvatske poduzetnike za skoro 133 milijuna eura ukidanjem parafiskalnih nameta kako bi imali više novca za investicije i kreiranje dodane vrijednosti”, rekao je ministar nakon upita Darija Hrabaka o funkcioniranju Hrvatske gospodarske komore nakon ukidanja obvezne članarine.
Kada je riječ o HGK, kazao je Filipović, nakon novog zakona komora se reorganizirala, smanjen je broj zaposlenika sa 600 na 291, 96 posto članova komore više ne plaća članarinu i samim tim se više orijentirala na pružanje usluga na tržištu kako bi povećala vlastite prihode.
Veći broj usluga pruža sada digitalizirano s posebnim naglaskom na internacionalizaciju poslovanja, te organiziranje posjeta svjetskim i europskim sajmovima, dodao je.
Nastavak modernizacije hrvatskih željeznica
Potpredsjednik Vlade i ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da se nastavlja modernizacija hrvatskih željeznica, da je u proteklim godinama obnovljen vozni park s 15 novih vlakova a još se 21 novih nabavlja u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
Istaknuo je da je potpisan ugovor za dva baterijska vlaka koji će se koristiti na neelektrificiranim prugama „Do kraja 2025. obnovili bismo 70 posto voznog parka HŽ putničkog prijevoza, a paralelno će se modernizirati i graditi pruge”, rekao je.
Ministar obrane Mario Banožić najavio je daljnja ulagana u hrvatsku vojsku, te izrazio žaljenje što nije prošla odluka o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. „Ta misija znači puno za Ukrajince, da imaju potporu članica EU i NATO-a”, kazao je i dodao da će Hrvatska vojska do kraja tjedan predati svoje pozicije koje su trebale imati na zapovjednoj stožernoj razini u Bruxellesu i Poljskoj.
Članstvo u eurozoni i Schengenu je veliki uspjeh Hrvatske i naše Vlade
Katarina Peović ustvrdila je da se zakonom o pomorskom dobru želi omogući „stranim tajkunima da se ne miješaju s domaćom sirotinjom” pitajući je li to prava cijena za Schengen. Premijer Andrej Plenković poručio joj je da svoje neistinite komentare može „objesiti mačku o rep” dodavši kako je pravo pitanje za koga ona radi.
Ne sporeći da su ulazak u eurozonu i šengen veliki uspjeh, Sabina Glasovac ustvrdila je međutim da je ostavio građanima „gorak okus” zbog poskupljenja pitajući premijera Andreja Plenkovića je li mu neugodno zbog "grijeha propusta".
„Da, članstvo u eurozoni i Schengenu je veliki uspjeh Hrvatske i naše Vlade, a vi tome niste pridonijeli baš ništa, ni prstom se nije mrdnulo za vrijeme vaše vlade”, odgovorio je Plenković.
Vlada nikad nije žrtvovala interes 55 tisuća građana u slučaju franak
Premijer Plenković poručio je kako Vlada, kod arbitražnog sporazuma u slučaju franak, nikada, ni na koji način, nije žrtvovala interes 55 tisuća oštećenih građana.
Vlada je spriječila mogući težak financijski udar da su ti arbitražni postupci završili negativnim skorom, odgovorio je Sandri Benčić koju je zanimalo je li pitanje obeštećenja konvertiranih franak kredita bilo predmet razgovora, ali i arbitražnog sporazuma sa bankama.
Plenković je naglasio da Vlada ni u jednom trenutku nije ulazila u pravni odnos banaka i štediša. "Ono što Vlada jest napravila je da je spriječila potencijalne velike financijske štete da su arbitražni postupci završili negativno za Hrvatsku. Apsolutno ništa što je u hrvatskom interesu pritom nije žrtvovala", kazao je.
I ništa nije kompromitirano, ništa nije učinjeno na uštrb hrvatskih institucija, građana i proračuna, rekao je premijer.
Pitajte DORH, pogledajte praksu koja postoji, poručio je zastupnici koja je pozvala Vladu da objavi arbitražni sporazum.
Ante Prkačin prozvao je premijera što je išao na domjenak SNV-a za pravoslavni Božić.
Poziv SNV-a postoji na hrvatskoj političkoj sceni gotovo zadnjih 30 godina, na njega idem svo vrijeme kao predsjednik Vlade, a tamo dolaze i predstavnici drugih političkih stranaka, dolaze brojni akteri i razgovaraju, rekao mu je Plenković.
U posljednje dvije godine objavljeno 228 natječaja za zakup državnog zemljišta
Gorana Ivanovića zanimalo je kako se misli zaštititi i unaprijediti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem s obzirom da će ga od 1. srpnja ove godine moći kupovati i stranici?
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da je trećina poljoprivrednog zemljišta, po uređenju najvrjednija, "praktično državno vlasništvo“, te da je u mjerodavni zakon ugrađeno pravo prvokupa. Država zemljište može kupiti pod jednakim uvjetima prije ostalih, a odnosi se na površine iznad 10 hektara na kontinentu i iznad hektara na Jadranu, kazala je.
Navela je i kako je u posljednje dvije godine objavljeno 228 natječaja za zakup državnog zemljišta, a nakon izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu u njeno je Ministarstvo pristigla najava 31 pripremljena natječaja. Već smo preuzeli 12 zemljišta u državnom vlasništvu na upravljanje, ustvrdila je ministrica.
Dio novog zakona o medijima bit će posvećen definiranju SLAPP tužbi
Krunoslav Katičić upitao je ministricu Ninu Obuljen Korižinek što je njezino ministarstvo napravilo po pitanju suzbijanja SLAPP tužbi?
Ministrica je rekla da to nije samo hrvatski problem, te da je Hrvatska jedna od prvih u Europi formirala radnu skupina koja se time počela baviti s ciljem podizanja razine razumijevanja što SLAPP jest - zastrašivanje novinara serijskim tužbama s velikim odštetama.
"Važno je da su se takve tužbe počele odbijati", kazala je, najavljujući da će dio novog zakona o medijima biti posvećen definiranju SLAPP tužbi kako bi se dodatno pomoglo pravosuđu.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
.jpg?width=750&height=500)