Povijest nam mora pomoći u izgradnji tolerantniijeg i humanijeg svijeta

Predsjednik Vlade Andrej Plenković prigodno se obratio u povodu hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust.

„Danas Hrvatska započinje svoje predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA), koji ujedinjuje vlade i stručnjake diljem svijeta u promicanju i unapređenju obrazovanja, istraživanja i sjećanja na Holokaust“.
 
To je velik privilegij, ali ujedno i velika odgovornost.
 
Budući da je naša generacija posljednja koja je imala priliku upoznati preživjele i svjedoke Holokausta, sjećanje na Holokaust važnije je nego ikad prije.
 
Kako nas napuštaju posljednji svjedoci Holokausta, cijeli svijet mora odlučiti kako će budućnost globalnog sjećanja na Holokaust izgledati bez njih.
 
Moramo se pobrinuti da Holokaust ne bude prepušten samo knjigama, filmovima, arhivima i muzejima, nego da očuvamo živo sjećanje na najmračnije razdoblje povijesti u svrhu sprečavanja genocida i masovnih zločina.
 
Dugujemo to našoj djeci i budućim naraštajima jer nam povijest mora pomoći u osvjetljivanju budućnosti te izgradnji tolerantnijeg svijeta u kojem će se naše razlike više poštovati i koji će, ukratko, biti humaniji.  
 
Stoga će u središtu hrvatskog predsjedanja IHRA-om biti inicijativa Future of Remembrance.
 
Cilj je ove Inicijative da IHRA-i osigura veću vidljivost te istodobno očuva suvremeno sjećanje razvijanjem digitalnih tehnoloških rješenja, promicanjem tolerancije, provođenjem definicija IHRA-e i borbom protiv govora mržnje u sportu.
 
Ovo će sjećanje na Holokaust, suzbijanje antisemitizma i antiromsku diskriminaciju učiniti dostupnijima i relevantnijima za sve generacije, unatoč njihovoj dobi i lokaciji.
 
Sve ove teme razmotrit ćemo na Konferenciji Future of Remembrance, koja će se održati u Osijeku u drugoj polovici rujna.
 
U okviru hrvatskog predsjedanja bit će organizirana i međunarodna konferencija o genocidu nad Romima.
 
Holokaust je najdokumentiraniji genocid na svijetu.
 
Kolektivna istina osoba koje su preživjele Holokaust dosad je bila najopipljiviji dokaz za suprotstavljanje poricanju i iskrivljavanju Holokausta. Sada je naša odgovornost da nastavimo ulagati iste napore dok svjedočimo porastu ekstremnih oblika antisemitizma, na globalnoj razini i na internetu, što je samo po sebi poricanje.
 
Stoga bi suzbijanje antisemitizma trebala biti svačija dužnost.
 
Prošlog petka, 24. veljače, na prvu godišnjicu brutalne agresije na Ukrajinu, države članice IHRA-e ponovno su pokazale da je podupiranje Ukrajine zajednička obveza.
 
Namjerno rusko izazivanje rata započelo je lažnom tezom o „denacifikaciji“ demokratske Ukrajine.
 
Takvi nečuveni primjeri iskrivljavanja među najvećim su suvremenim prijetnjama nasljeđu Holokausta.
 
Danas se sprečavanje iskrivljavanja Holokausta dakako odnosi na to kako štitimo činjenice, ali također i na način na koji štitimo budućnost.
 
Stoga je prvi prioritet hrvatskog predsjedanja obilježavanje desete godišnjice Radne definicije IHRA‑e o poricanju i iskrivljavanju istine o Holokaustu.
 
Na plenarnom zasjedanju u Zagrebu predstavit ćemo izjavu na razini IHRA-e o uspjesima ove definicije.
 
IHRA, kao organizacija u punoj ekspanziji, mora osigurati sredstva za održavanje djelotvornog i učinkovitog upravljanja svojim različitim skupinama, istodobno osiguravajući usklađenost sa svojom strategijom i misijom.
 
Stoga je strukturna reforma IHRA-e drugi prioritet hrvatskog predsjedanja.
 
Prve konkretne prijedloge strukturne reforme predstavit ćemo na plenarnom zasjedanju u Dubrovniku.
 
Zaključno, na prvi dan hrvatskog predsjedanja IHRA‑om, želio bih čestitati svom kolegi Ulfu Kristerssonu na uspješnom švedskom predsjedanju.
 
Drago mi je što mogu najaviti da će supredsjedateljice hrvatskog predsjedanja IHRA-om biti veleposlanica Terezija Gras i moja posebna savjetnica Sara Lustig.
 
Hrvatskim predsjedanjem pokazat će se da se sjećanje na Holokaust ne tiče samo prošlosti.
  
Tiče se sadašnjosti, ali što je najvažnije, tiče se budućnosti.



Pisane vijesti