Predsjednik Vlade Plenković jutros je u Banskim dvorima primio srbijansku premijerku Anu Brnabić poručivši da otvorena pitanja između dviju zemalja treba rješavati dijalogom, unaprjeđivati gospodarsku, prometnu i energetsku suradnju te brinuti o zaštiti manjina. Dvoje premijera potom je u Lisinskom nazočilo Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća, koja se održava uoči manjinskih izbora u Hrvatskoj 7. svibnja. Plenković je podsjetio da kao predsjednik Vlade već sedmu godinu drži snažno partnerstvo sa svim predstavnicima nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, ali i sa svim nacionalnim manjinama u Hrvatskoj, njegujući otvoreno i tolerantno društvo.
Obrativši se nazočnima na Velikoj skupštini SNV-a Plenković je poručio da 7. svibnja, na manjinskim izborima u Hrvatskoj očekuje visoki stupanj sudjelovanja svih nacionalnih manjina, naglasivši da kao predsjednik Vlade već sedmu godinu drži snažno partnerstvo sa svim predstavnicima nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, ali i sa svim nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj, njegujući otvoreno i tolerantno društvo.
Ocijenio je da je Hrvatska 2023. zemlja koja je riješila sva svoja ključna nacionalna pitanja, osnažila svoje demokratske institucije, stekla međunarodno pozicioniranje, odnosno ostvarila sve svoje državno-političke ciljeve u protekla tri desetljeća.
Svi koji žive u Hrvatskoj, bili Hrvati ili pripadnici manjina, trebaju uživati sva prava, osjećati se dobro i pridonositi boljitku hrvatske države i društva
"Radimo s velikim samopouzdanjem i velikom željom da baš svi koji žive u Hrvatskoj, a to su naši građani, bez obzira jesu li Hrvati ili pripadnici manjina, trebaju u Hrvatskoj uživati sva prava, osjećati se dobro i pridonositi boljitku hrvatske države i hrvatskog društva."
Složio se s izjavom predsjednice srbijanske Vlade Brnabić koja je kazala da su odnosi Hrvatske i Srbije opterećeni brojnim bremenitim problemima i naslijeđem zadnjih stotinjak godina te ocijenio da ti problemi žive među narodom.
"Žive i među Hrvatima i među Srbima, oni utječu na raspoloženje, ali isto tako nerijetko predstavljaju i prepreke u unaprjeđenju odnosa između Hrvatske i Srbije. Zato posebno cijenim poruku koju je danas poslala gospođa Jasna Vojnić, koja na vrlo inteligentan način rekla koliko je spojena sudbina Srba u Hrvatskoj sa sudbinom Hrvata u Srbiji. To nama, kao odgovornim političarima, koji smo dobili većinsko povjerenje u Republici Hrvatskoj nameće jasnu i čvrstu zadaću da donosimo odluke koje će poboljšati i položaj Srba i svih manjina u Hrvatskoj te snažno voditi računa o zaštiti prava i identitetu Hrvata u Srbiji. Upravo ta dva temeljna smjera su ono što zadnjih sedam godina radimo u povjerenju i partnerstvu", ocijenio je Plenković.
Podsjetio je da je Hrvatska demokratska zajednica, kao najsnažnija stranka u suvremenoj hrvatskoj političkoj povijesti, prije sedam godina oformila parlamentarnu većinu u koaliciji s partnerima iz liberalnih, demokršćanskih, umirovljeničkih, narodnjačkih stranaka i sa svim zastupnicima nacionalnih manjina stvorivši trokut političke stabilnosti.
HDZ je s partnerskim strankama i zastupnicima manjinama oformio trokut političke stabilnosti. A stabilnost je preduvjet svakog napretka
"Taj trokut političke stabilnosti, koji smo zajednički učinili, omogućuje Hrvatskoj da ostvari ciljeve na kojima nam je čestitala predsjednica vlade Srbije. Politička stabilnost preduvjet je svakog napretka. Ona je omogućila i gospodarski rast i očuvanje socijalne kohezije u vremenu pandemije i energetske krize kada smo, kao i cijeli svijet suočeni s posljedicama brutalne ruske agresije na Ukrajinu", rekao je Plenković.
Naglasio je da je Hrvatska bila jasna da je Ukrajina žrtva, a Rusija agresor izrazivši zadovoljstvo da je i stav zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru bio jasan i odgovoran te je poslana važna politička poruka koju Vlada cijeni, a prepoznaju je i akteri međunarodnoj zajednici.
"Upravo takva Hrvatska krenula je u međunarodnoj zajednici rješavati neka rezidualna pitanja koja su me na početku mog prvog mandata itekako iznenadila. Dogovorili smo da riješimo civilizacijske zadaće; elektrifikaciju, unaprjeđenje vodno-komunalne infrastrukture, zaštitu kulturnih prava i političko sudjelovanje na svim razinama.
Plenković je cijenio da je u okviru postavljenih standarda ostvaren mjerljiv napredak u proteklih sedam godina, što ga drži uvjerenim da su radili dobro.
Naglasivši da se posljedice agresije Miloševićevog režima na Hrvatsku, nažalost, desetljećima osjećaju, istaknuo je da je jasno određenje prema svim bitnim trenucima u Domovinskom ratu za Hrvatsku zaglavni kamen svega onog što suvremena i moderna Hrvatska jest. "A suvremena i moderna Hrvatska je zemlja koja štiti manjinska prava, poštuje ljudska prava, jača vladavinu prava i jača demokraciju uopće."
Istaknuo je pritom da se s velikim političkim gestama - kakvu je 2020. u Kninu napravio tadašnji potpredsjednik Vlade Boris Milošević, koji je bio i u Vukovaru, gestama u Varivodama kamo je otišao kao predsjednik Vlade, u Gruborima, gdje je bio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, dolaskom potpredsjednice Šimprage u Škabrnju - pokazuje važan i nužan pijetet prema žrtvama.
Kao najveću vrijednost dijaloga koji je uspostavljen sa srpskom manjinom u Hrvatskoj Plenković je istaknuo činjenicu da se pitanje Srba u Hrvatskoj itekako rješava u Zagrebu.
Rješavanje otvorenih pitanja između dviju država trajna je zadaća. Ministarstva vanjskih polova napravit će inventar otvorenih pitanja
"Istodobno raditi na rješavanju niza teških otvorenih pitanja: sudbine nestalih, procesuiranju ratnih zločina, ratne štete, povratka kulturnih dobara i uređenja graničnog pitanja sa Srbijom predstavlja trajnu zadaću" kazao je Plenković.
"Te osjetljivosti, dodao je, koje se, kada se podignu tonovi pokažu u javnostima dviju zemalja svakih nekoliko mjeseci, praktično uspore rješavanje temeljenih zadaća.
Plenković smatra kako će današnji dogovor s predsjednicom srbijanske vlade Brnabić - da se napravi inventar svih otvorenih pitanja na razini ministarstava vanjskih poslova, služiti kao preduvjet za rješavanje otvorenih pitanja između dviju zemalja i pridonijeti jačanju međusobnih odnosa.
"U Hrvatskoj itekako cijenimo što je Tomislav Žigmanov postao ministar u novoj Vladi Srbije. Mislimo da je to važna poruka Hrvatima u Srbiji i u pogledu vidljivosti i u pogledu zaštite prava i to s vrlo bitnim portfeljem. Očekujem da on, Jasna Vojnić, Anja Šimpraga i Milorad Pupovac nastave dijalog koji imaju.
Plenković je uvjeren je da se na ovaj način; otvoreno, s punim povjerenjem trebaju nastaviti rješavati sva godinama nastala pitanja.
"Imamo i odgovornost i snagu, dapače imamo sigurnost da ih možemo zajednički rješavati i na dobrobit srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji, na dobrobit u unaprjeđenje međusobnih odnosa", ocijenio je .
Naglasio je pritom da Hrvatska danas sa svim strateški riješenim pitanjima ima snagu riješiti sva otvorena pitanja sa svim susjedima i ima snage pridonijeti još kvalitetnijem položaju naših manjina.
"Naš operativni plan, sredstva koja izdvajamo, ulaganja koja su se dogodila nerijetko su model brojnim drugim zemljama", dodao je Plenković poručivši okupljenima u Lisinskom da se veseli zajedničkoj suradnji.
"Napravili smo velike korake naprijed i pozivam vas da gradimo Hrvatsku koja je otvorena, tolerantna i u kojoj se svi dobro osjećamo", zaključio je.
Plenković: Dijalogom rješavati otvorena pitanja i unaprjeđivati suradnju između Hrvatske i Srbije
Nakon što je jutros u Banskim dvorima održao sastanak s premijerkom Srbije Anom Brnabić, premijer Andrej Plenković na Twitteru je objavio da je potrebno u dijalogu rješavati otvorena pitanja i unaprjeđivati suradnju između Hrvatske i Srbije.
"U dijalogu trebamo nastaviti rješavati otvorena pitanja i unaprjeđivati gospodarsku, prometnu i energetsku suradnju. Vodimo brigu o zaštiti hrvatske manjine u Srbiji, kao i srpske manjine u Hrvatskoj", napisao je Plenković na Twitteru.
Na sastanku su uz premijera Plenkovića sudjelovali potpredsjednica vlade Anja Šimpraga, a uz premijerku Brnabić ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov.
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti
.jpg?width=750&height=500)