Predsjednik Vlade Plenković danas je u razgovoru s novinarima poručio da će Vlada pomoći u saniranju većih šteta od poplava. Izrazio je zadovoljstvo revidiranim prognozama Europske komisije te je predstavljanje paketa porezne reforme najavio za sljedeći tjedan. Na Vladinoj sjednici u petak najavio je rebalans proračuna, koji bi trebao biti biti izglasan u lipnju.
Govoreći uvodno o stanju nakon poplava koje su pogodile zemlju, Plenković je naglasio da je posebno nezavidna situacija u Zadarskoj županiji, u Obrovcu i u Gračacu, te da je, nažalost, i za sljedeće dane najavljen rast vodostaja hrvatskih rijeka i u drugim krajevima koji pred sve stavljaju nove izazove.
Pomoći ćemo u saniranju šteta od poplava. Revidirane prognoze EK za Hrvatsku su dobre, Vladine preciznije
"Sve će službe djelovati, a mi ćemo, kao što sam već danas rekao, ukoliko bude većih šteta, kao što to i inače činimo, sukladno dogovoru sa županijama, kada one proglase elementarne nepogode i naprave procjenu šteta, pomoći u njihovom saniranju, poručio je Plenković.
Potom se osvrnuo se i na revidirane prognoze Europske komisije.
"One su za nas dobre. I EK procjenjuje veći rast u Hrvatskoj nego prije. Oni su rekli 1, 6 u ovoj godini, inflaciju su procijenili na 6,9. Mi smo, što se tiče rasta, među članicama EU-a koje će po njihovom mišljenju imati najveći rast. Smatramo da su naše prognoze otprije par tjedana još preciznije, to je 2, 2 % i uvjeren sam da će to u konačnici tako i biti", kazao je Plenković.
Dodao je da posebno ohrabruje kako EK vidi da apsorpcija sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ide brzo i dinamično te da će tu investicijsku polugu koristiti za daljnji gospodarski rast. Izrazio je uvjerenje da će efekti članstva u eurozoni i Schengenskom prostoru ovoj turističkoj sezoni donijeti velik korak naprijed i u smislu prihoda, i u smislu dolazaka i noćenja u odnosu na 2019., koja je bila rekordna.
"U to smo se u konačnici i osobno uvjerili u petak posjetom Dubrovačko-neretvanskoj županiji", istaknuo je premijer.
Paket porezne reforme sljedeći tjedan: šansa i poticaj JLS-ima da pridonesu poreznom rasterećenju građana
Najavivši predstavljanje paketa porezne reformu za idući tjedan, premijer je otklonio teze da se njime jedinicama lokalne samouprave nešto uzima. Naprotiv, objasnivši osnovne korake idućeg kruga porezne reforme rekao je da Vlada paketom pruža šansu jedinicama lokalne samouprave i potiče ih da pridonesu poreznom rasterećenju građana, čime bi im mogle rasti plaće.
"Da otklonimo teze u eteru da se nešto uzima jedinicama lokalne samouprave. Ništa se ne uzima, obrnuto. Mi smo Vlada koja od prvog dana radi na fiskalnoj decentralizaciji i povećanju prihoda jedinica lokalne i područne samouprave", ustvrdio je Plenković.
"Način da se povećaju plaće ići će tako da će država preuzeti dio kod određenog kruga ljudi s određenim maksimumom prihoda, otprilike do 1500 eura uplate u dio mirovinskog doprinosa i time će automatski ostati više njima u tzv. bruto 1 plaći. Drugo je da se poveća osobni odbitak i treće, ukidanje prireza, dakle prirez bi se ukinuo, a spojila bi se mogućnost autonomijom elegacijom prema jedinicama lokalne samouprave da dodaju ono što je nekad bio prirez na porez na dohodak", rekao je premijer.
"Dakle", kako je dodao, "imamo dvije stope poreza na dohodak; jedna je od 20 posto, prag je otprilike 3700 eura, a druga je od 30 posto", rekao je i pojasnio: "U onoj jedinici gdje je sama jedinica odredila prirez da bude 10 posto, to je 10 posto na porez na dohodak. Dakle, 20 posto plus 10 posto je recimo 22 porez na dohodak".
Dodao je da je Vlada uočila suficit prihoda lokalne i područne samouprave te da sada planira povećanje plaća ondje gdje država uplaćuje umjesto zaposlenika dio za mirovinsko osiguranje.
"Drugo, povećanjem osobnog odbitka još jednom krugu ljudi ostaje više novca za plaću i treće, dajemo mogućnost čelnicima lokalne samouprave da, ako vide da im je volumen, dakle ukupna masa prihoda toliko velika, da možda nešto što je bilo 10 prirez ne mora više biti 20 plus tih 10 na 20-22, nego može biti 21 i onda će oni imati mogućnost da dodatno povećaju plaću ljudima koji žive kod njih", objasnio je Plenković.
Dodao je da Vlada tako "stvara konkurenciju među jedinicama lokalne samouprave da svojim mjerama, sukladno onome što imaju kao prihode od poreza na dohodak i prireza, eventualno smanje i omogući da ljudi imaju veću plaću".
Najavio je i da će ovaj tjedan na Vladi biti i rebalans proračuna, koji će biti izglasan u lipnju.
Beroš u srijedu sa sindikatima medicinskih sestara. Pozivam sve na razumijevanje. Naša je politika da plaće rastu
Plenković je, upitan o štrajku medicinskih sestara, najavio da će ministar zdravstva Vili Beroš u srijedu razgovarati sa sindikatom medicinskih sestara i tehničara te sindikatima drugoga bolničkog i medicinskog osoblja na kojem će se pokušati naći rješenje.
Podsjetio je da krizne 2022. godine nije bilo prosvjeda jer je Vlada sveobuhvatnim i snažnim paketima te vođenjem socijalnog dijaloga punog međusobnog poštovanja riješila pitanje socijalnog nezadovoljstva. No, smatra i da sada, svi koji su bili zadovoljni u većoj krizi, kada su vidjeli da Vlada bez vala otpuštanja i stečajeva omogućuje veći gospodarski rast, rapidno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, žele zauzeti bolje pozicije prije donošenja novog zakona o plaćama u javnim i državnim službama.
Pojasnio je da će se njime više od 600 različitih razreda koji danas postoje u državnoj i javnoj službi pokušati sintetizirati na njih oko 16.
"Želimo pozvati sve na razumijevanje. Naša politika, kada je riječ o plaćama, je da plaće rastu", poručio je.
Naveo je i da je u njihovom mandatu prosječna plaća narasla od 2016. do danas za 48 posto, a minimalna za 70 posto. Uz to, mirovine su prosječno narasle za 37 posto. Smatra kako se radi o politizaciji kada se govori kako ima novca za veće plaće doktora, a ne medicinskih sestara.
Milanović je huškač
Na pitanje o prijetnjama Vladi Plenković se osvrnuo i na reakciju predsjednika Zorana Milanovića nazvavši ga huškačem.
"Milanović je huškač, čovjek godinama laže o mojoj obitelji, o mom pokojnom ocu i laže o meni i to baca u eter. Dio ljudi koji je neinformiran, poluinformiran, informiran iz iskrivljenih izvora misli da je to što on govori istina", rekao je.
Ustvrdio je da je razlika između Milanovićeve pozicije i pozicije Vlade u činjenici da se teroristički napad 2020. dogodio ispred Banskih dvora, a ne Pantovčaka.
Poručio je i kako je izvješće Sigurnosno obavještajne agencija potvrdilo postojanje oružanih skupina u Hrvatskoj koje nasilno žele promijeniti vlast, a da je s tim izviješćem upoznat i Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost.
"To zna recimo g. Hajdaš Dončić koji vodi taj Odbor, koji je bliski Milanovićev prijatelj. Tamo mu jasno piše: identificirali smo dvije skupine ljudi s ekstremističkim stavom, ljudi koji imaju ideju nasilno rušiti ustavni poredak", rekao je Plenković.
Dodao je da to, dakle, nije izmišljena tema, već činjenica koju je ustanovila sama SOA. Naglasio je da se to događa u Hrvatskoj, istaknuvši da nije pojava da pripadnika takvih skupina ima "100 tisuća", ali ih ima.
"Pa ne uznemirujem ja javnost radi sebe, nego osvješćujem javnost da postoji situacija u našem društvu koje, kako vi kažete, nisu dominantne i nisu prisutne u javnosti", rekao je Plenković novinarima.
Zakon o izbornim jedinicama bit će donesen u roku i Ustavni sud će biti zadovoljan
Plenković je, upitan za komentar pisma jedanaest profesora Ustavnog prava koji su izrazili nezadovoljstvo vezano uz donošenje novog Zakona o izbornim jedinicama, poručio da će napraviti ono što im je rekao Ustavni sud i novi zakon će biti donesen u roku. Dodao je da će prijedlog novog zakona o izbornim jedinicama biti gotov vrlo skoro nakon čega će biti poslan na javno savjetovanje u kojem će svi moći dati komentare. Nakon toga će doći u Hrvatski sabor pred odbore te će proći prvo i drugo čitanje.
"Usvojit će se dovoljno na vrijeme prije redovitih parlamentarnih izbora i Ustavni sud će biti zadovoljan jer će specifična težina zastupnika koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici odgovarati plus ili minus pet posto ono što je demografska realnost Hrvatske", zaključio je.
Izvor: Vlada / Hina
Pisane vijesti
