Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je posjetio Obrovac i Gračac te kazao da će se situacija pratiti kako bi vidjeli na što je potrebno angažirati snage u nadolazećim danima.
"Prati se situacija i uvjerio sam se da sve sastavnice žurnih službi odrađuju velik posao kvalitetno i profesionalno, a vidjet ćemo na što ćemo eventualno morati dodatno angažirati snage u danima koji nadolaze", rekao je Božinović nakon obilaska Obrovca.
Dodao je kako je situacija u Obrovcu danas bolja.
"Kiša pada, međutim vodostaj opada. Situacija u Obrovcu ovisi i o onom što se događa na Velebitu, znamo da ima dosta ponornica, tu je i Otuča koja je na neki način dovela do preopterećenja rijeka koje se ulijevaju u Zrmanju", kazao je.
Božinović je naveo kako se Zrmanja podigla kao nikad u povijesti, a tome je pridonijelo i jugo, što znači da su se na području Obrovca sudarile plima i velika količina kiše.
Upitan je li se razgovaralo o tome da se obalni zaštitni zid nadogradi s obzirom na to da se klima promijenila, Božinović je podsjetio kako su u Strategiji upravljanja rizicima od katastrofa naznačene poplave, uz požare, kao ono što Hrvatsku čini najranjivijom kada su u pitanju klimatske promjene.
"Ovdje je zid napravljen 2008. temeljem stogodišnje procjene i onda se išlo od one najviše razine, koja je do tada bila, nekakvih 30 do 40 centimetara više. Da se ovo s čime smo danas suočeni dogodilo 2005., sigurno bi taj zid bio viši. Međutim tu postoji i dodatni faktor, talog koji se stvara godinama", pojasnio je ministar.
Dodao je da je potrebna kombinacija više aktivnosti - s jedne strane čišćenja dna od pijeska i sedimenta, a s druge strane možda i podizanje zida.
Posljedice klimatskih promjena traže multidisciplinaran pristup
Božinović je također poručio kako moramo biti svjesni da klimatske promjene više nisu pitanje s kojim se bave samo znanstvenici, odnosno nije više teoretsko pitanje, već i praktično čije posljedice također osjećamo kada su u pitanju ekstremne vrućine i požari.
Istaknuo je da se promjene ne događaju samo u Hrvatskoj. Podsjetio je kako je EU osnovala posebnu upravu koja se bavi mehanizmom zaštite i spašavanja iz koje i mi povlačimo sredstva. Poručio je i kako se mora više raditi na prostornom planiranju.
"Nekada su ljudi gradili kuće na višim nadmorskim visinama. Danas imamo već dovoljno iskustava da moramo voditi računa o tome na kakvim površinama gradimo objekte, jesu li oni u blizini vodnih tokova, jesu li na odgovarajućim nadmorskim visinama, kakvi su nam temelji, dakle multidisciplinaran pristup", rekao je ministar.
Situacija je ozbiljna, trebamo tražiti dugoročna rješenja
Potpredsjednik Vlade posjetio je i Gračac u kojem je istaknuo da je situacija vrlo ozbiljna.
„Ovdje nam se dogodilo da se po prvi puta u povijesti Otuča izlila i došla je sve do Novog naselja koje je zapravo poplavilo u zadnjih šest mjeseci dva puta, a treći put je poplava bila vezana za cijev", rekao je.
Naveo je kako je poplava kombinacija činjenice da se Otuča izlila i brojnih podzemnih voda, odnosno da je došlo do zasićenja tla.
"Moramo naći rješenje koje je sveobuhvatnije, prije svega za ljude da im se što prije pomogne s određenim infrastrukturnim zahvatima", rekao je ministar.
Dodao je kako se dugoročno cijeli kompleks podzemnih voda, rijeka, povećanih obilnih kiša vezanih i za klimatske promjene mora sagledati sveobuhvatno jer je ono što se dogodilo u Gračacu imalo izravan utjecaj na ono što se dogodilo u Obrovcu.
"Trebamo uključiti svu znanost koju imamo. Nije lako otkriti sve one poticaje koji dovode do ovakvih ekstremnih poplava, međutim to je naša zadaća", rekao je Božinović.
Naglasio je kako nije bilo ljudskih žrtava te da su sve sastavnice sustava civilne zaštite maksimalno kvalitetno i profesionalno odradile svoj posao.
Na upit razmišlja li se o tome da se naprave kanali prema donjim livadama kako naselje ne bi bilo poplavljeno u ovakvim situacijama, na što su građani upozoravali, Božinović je rekao kako su razgovarali s predstavnicima Hrvatskih voda.
"Postoje projekti koji su u tijeku. Radi o tome da i Otuču očito treba očistiti od taloga koji se godinama prikupljao, međutim, ponavljam, uz ova ad hoc rješenja trebamo tražiti dugoročna rješenja", pojasnio je Božinović.
Dodao je kako su im domaćini rekli da pamte i veće kiše, ali nije dolazilo do ovakvih poplava.
"Očito je da su i pod zemljom određeni procesi koje moramo vrlo precizno detektirati, uz ono što smo rekli i za Zrmanju - mora se dno početi čistiti od sedimenata, naslaga, mulja, pijeska jer nekad se to radilo i nekad je bilo puno manje poplava", zaključio je ministar.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
