Potpisanim dodacima kolektivnim ugovorima povećana materijalna prava javnih i državnih službenika i namještenika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je, prilikom potpisivanja Dodatka II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, da je riječ o vrlo značajnom dogovoru, teškom 9,1 milijardu eura. "S ovakvim dogovorom možemo biti svi zajedno zadovoljni, i s aspekta da smo pronašli sredstva i s aspekta da je povećan regres za naše službenike i namještenike u javnim i državnim službama za 50, odnosno 100 eura u odnosu na prošlu godinu", poručio je premijer.

Istaknuo je dogovor da će se za iduću godinu, proračunsku 2024., pregovarati o uskrsnici, "jednom novom pravu o kojem se govorilo, ali se nije nikada do sada usuglasila sindikalna i vladina strana". 
 
Uz kontinuirani rast plaća i mirovina, nikad više zaposlenih i najmanje nezaposlenih
 
"To pokazuje jedan kontinuitet politike naše Vlade u okviru socijalnog dijaloga da pokušavamo dati što veći broj prava i povećavati plaće što je više moguće", ocijenio je Plenković, dodavši da su u Vladi svjesni nezadovoljstva članova nereprezentativnih sindikata, no, uz kontinuirano vođenje socijalnog dijaloga, potrebno je pratiti događaje na europskoj razini te pružiti satisfakciju članovima reprezentativnih sindikata, prije svega, ljudima koji ih vode.
 
Premijer se osvrnuo na pokazatelje s tržišta rada te naglasio da Hrvatska ima oko 99.560 nezaposlenih, što je najmanje od 1982. godine, a istodobno imamo oko 1,66 milijuna zaposlenih što je, u apsolutnom iznosu, najveći broj zaposlenih ikad.
 
"To je ono što smo rekli da je u proteklih nekoliko godina osnažena naša ukupna ekonomska i fiskalna situacija, naš međunarodni i ekonomski i financijski položaj i, u konačnici, i fiskalni kapacitet", kazao je Plenković.
 
Osvrnuo se na današnje predstavljanje rebalansa proračuna, kazavši da je ministar Primorac signalizirao da bi konsolidirani deficit trebao biti na 0,7posto.
 
"Što znači da smo, unatoč velikim krizama i inflatornim pritiscima, uspjeli doći u poziciju da je do sada u našem mandatu rasla medijalna plaća, prosječna plaća narasla 48 posto, minimalna plaća porasla je 70 posto, a prosječne mirovine su porasle 37 posto", istaknuo je predsjednik Vlade.
 
Partnerski i socijalni dijalog važna sastavnica djelovanja i rada za dobrobit društva
 
Poručio je da je cilj Vlade, politikom socijalne kohezije, zajednički proći kroz ova neuobičajena i krizna vremena, noseći se s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu i na globalnu ekonomiju te gospodarstvo u cjelini.
 
"U tom kontekstu otvoren i iskren, partnerski socijalni dijalog, prije svega sa sindikatima, ali i s poslodavcima, zasigurno predstavljaju važne sastavnice našega djelovanja i našega rada za dobrobit cijeloga društva i svih ljudi", ocijenio je Plenković.
 
Najavio je da će Europska komisija idući tjedan izići s preporukama u kojima će nam, u kontekstu ukupne politike ekonomskog upravljanja na razini kontinenta,  ukazati o čemu moramo voditi računa.
 
Politikom uključenosti do ostvarenja strateških ciljeva
 
Istaknuo je da je politika uključenosti osigurala rezultate te omogućila da, u ovako velikoj krizi, kroz tri godine iziđemo sa 6,8 milijardi eura vrijednih paketa pomoći građanima i gospodarstvu, ostvarimo strateške interese članstva u europodručju i Shengenskom prostoru.
 
Podsjetio je i na dvije velike financijske poluge, NPOO i Višegodišnji financijski okvir koji će potaknuti investicije i gospodarski rast.
 
"Jasno je svima da će 2023., kada je riječ o rezultatima i doprinosu turizma, nakon Schengena i eura te brojnih investicija koje su se dogodile diljem Hrvatske, pogotovo u sedam obalnih županija, doslovno učiniti razliku i bit će to sigurno najbolja turistička godina i kada je riječ o noćenjima i dolascima", zaključio je Plenković, čestitavši svima koji su dobro pregovarali na zadovoljstvo obiju strana.
 
Na jesen pregovori o povećanju materijalnih prava te o osnovici plaća u državnim i javnim službama
 
Dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama te dodatak Kolektivnom ugovoru za državne službenike o povećanju regresa na 300 eura za članove, odnosno na 250 eura za nečlanove sindikata potpisao je, uz nazočnost predsjednika Vlade Plenkovića, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i sindikalni predstavnici reprezentativnih sindikata.
 
Ministar Piletić, izrazivši zadovoljstvo postignutim dogovorom, najavio je daljnje pregovore o povećanju materijalnih prava kao i o osnovici plaća u državnim i javnim službama na jesen. Povećan je regres za članove sindikata na 300 eura i na 250 za nečlanove, a ugovorit će se i novo pravo uskrsnica za 2024., dodao je Piletić.
 
Potpisivanju su nazočili i ministri mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, financija Marko Primorac, pravosuđa i uprave Ivan Malenica i zdravstva Vili Beroš. 

Reprezentativni sindikati tražili valorizaciju svog djelovanja
 
''Reprezentativni sindikati željeli su da se njihovi višegodišnji napori u unaprjeđenju materijalnih prava svih zaposlenih u državnoj i javnoj službi valorizira na taj način, a ne kroz plaću'', objasnio je ministar rada Marin Piletić u izjavi za novinare nakon potpisivanja dodatka temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike javnih služba te kolektivnom ugovoru za zaposlenike državnih služba.
 
To povoljnije pravo, prema Zakonu o radu, može biti do dvostrukog iznosa njihove godišnje članarine kroz isplatu regresa, uskrsnice ili božićnice.
 
''To je zakonski limitirano s obzirom na doprinos članova sindikata koji su godinama plaćali članarinu, a borili su se zapravo za prava svih zaposlenih radnika, neovisno o tome jesu li članovi sindikata reprezentativnih, nereprezentativnih ili uopće nisu članovi sindikata, a koriste sve benefite za koje su se reprezentativni sindikati izborili'', rekao je Piletić.
 
Na pitanje o podnesenim ustavnim tužbama vezanim uz diskriminaciju članova i nečlanova reprezentativnih sindikata, rekao je da će pričekati pravorijek Ustavnog suda, no, dodao je, do tada je na snazi Zakon o radu. ''Bude li Ustavni sud tu odredbu proglasio neustavnom, ona više neće vrijediti'', rekao je Piletić.
 

Pisane vijesti