U deset godina članstva u Europskoj uniji ostvarili smo više od 10,7 milijardi eura neto dobiti za Hrvatsku

Premijer Andrej Plenković naglasio je da put Hrvatske u Europsku uniju nije bio nimalo jednostavan te da ćemo tek u idućih deset godina shvatiti što smo postigli kao društvo. „Hrvatsku smo doveli u srž europske integracije, za stolom je svih bitnih procesa, odlučuje ravnopravno u Vijeću, ima svoj snažan glas u Komisiji i pomalo postajemo akteri koji donose ideje“, poručio je. Naveo je i da smo u deset godina članstva u Europskoj uniji ostvarili više od 10,7 milijardi eura neto dobiti za Hrvatsku. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na otvorenju konferencije u povodu 10. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji - Sljedeće desetljeće europske integracije u Kući Europe u Zagrebu.
 
Nakon uvodnih pozdrava, premijer je izrazio uvjerenje da će stručna i kompetentna rasprava pridonijeti boljem razumijevanju teme kojom se bavi današnja konferencija, a to je sljedeće desetljeće europske integracije.
 
Hrvatska u devedesetima
 
Naglasio je da put Hrvatske u Europsku uniju nije bio nimalo jednostavan, kazavši da ga on osobno prati od zadnjih studentskih dana, kada je bio predsjednik Europske udruge studenata prava (ELSA) za Hrvatsku.
 
Predsjednik Vlade je podsjetio na devedesete godine kada Hrvatska stječe svoju slobodu, demokraciju, neovisnost, gradi svoje institucije, pozicionira se na međunarodnoj sceni, ali i biva žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije. Istaknuo je da je tada između četvrtine i trećine hrvatskog teritorija bilo okupirano, koji je ponajprije oslobođen vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja, a tek Mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja Hrvatska dolazi u poziciju teritorijalne cjelovitosti 15. siječnja 1998.  
 
Posebno je zahvalio hrvatskim braniteljima, prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, te tadašnjim hrvatskim vladama i sazivima Sabora, koji su u teškim okolnostima stvarali državu i slobodu hrvatskoga naroda.
 
Osvrnuvši se na proces europskih integracija, premijer je kazao da je Hrvatska bila fusnota u knjigama o europskom procesu. Naglasio je da moramo biti svjesni da "široko otvorene ruke tadašnje Europske zajednice prema srednjoj Europi su se dogodile bez Hrvatske".
 
Plenković je podsjetio da se institucionalni odnos Hrvatske s Europskom unijom tijekom devedesetih godina svodio na tri do četiri područja. Prvi je Promatračka misija Europske unije, odnosno praćenje situacije na liniji razdvajanja tada okupiranih područja i hrvatskih snaga. Drugo je humanitarna pomoć. Treće su bili tzv. autonomne trgovinske povlastice. Kao četvrto područje izdvojio je politički dijalog, kojeg je ocijenio nesustavnim.
 
Kazao je da je dvijetisućite došlo do političke promjene u  našoj zemlji, ali i do otvaranja Europske unije Hrvatskoj. "Tu počinje proces catching up, koji traje sve do danas. "Mi lovimo korak s onima koji su startali '89.", rekao je Plenković, uzevši za primjer gradove srednje Europe poput Praga, Budimpešte, Varšave i Bratislave, u koje su u to vrijeme dolazili investitori, konzultanti, pravne tvrtke i mediji, dok se Hrvatsku gledalo kao zemlju koja imala rat. "Nama su devedesete u diplomatskom smislu prošle da razbijemo regionalni pristup Europske unije", kazao je Plenković.
 
Zahtjev za članstvo i završetak pregovora
 
Premijer se osvrnuo i na razdoblje od 2000. do 2011. godine, istaknuvši da je Hrvatska "munjevito" ispregovarala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Dodao je da je u to vrijeme vođena velika inertna rasprava kako ubrzati catching up. Pojasnio je da jedina strateška karta koju je Hrvatska imala bio zahtjev za članstvo.
 
Kazao je da je krajem 2002. godine došlo do konsenzusa hrvatskoga političkoga spektra, podsjetivši da je Sabor 18.12.2002. usvojio Deklaraciju, kojom je zadužio tadašnju vladu i predsjednika da podnesu zahtjev za članstvo.
 
Zahtjev je podnesen 2003. u vrijeme grčkog predsjedanja te je potom, kako je rekao, uslijedila nevjerojatno brza odluka Vijeća da se pregovori otvore i da Hrvatska dobije status kandidata.
 
Osvrnuo se zatim na pregovore od 2005. do 2011., kazavši da smo krenuli zajedno s Turskom, što je otežavalo hrvatski put. Ocijenio je i da je suradnja s Haaškim sudom te situacija s granicom sa Slovenijom Hrvatskoj oduzela otprilike četiri godine u pregovaračkom procesu.
 
Premijer je podsjetio da je Hrvatska završila pregovore zadnji dan mađarskog predsjedanja, zahvalivši toj zemlji na svemu što je učinila, osobito prema stavu Ujedinjene Kraljevine, koja nam je u to vrijeme najmanje pomagala na putu u Europsku uniju. Kazao je i da je referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju održan u siječnju 2012. godine.  
 
Naglasio je da je to vrijeme bilo komplicirano, politički teško i institucionalno zahtjevno, podsjetivši da se pritom radio i ogroman posao prilagodbe pravnog i ekonomskog sustava pravnoj stečevini Europske unije.
 
Hrvatska u potpunosti iskoristila sredstva iz Fonda solidarnosti
 
Premijer je kazao da, otkada smo članica Europske unije, sada će biti deset godina, imamo nekoliko faza.
 
„Prvu je obilježio Lex Perković, što je bio šok za ozbiljnije promatrače Hrvatske i naše prijatelje i koji je zaljuljao našu reputaciju prvih par mjeseci“, istaknuo je.
 
Dodao je da kad se to riješilo, Hrvatska je polako krenula u ozbiljniju dinamiku i pozicioniranje.
 
Danas je Hrvatska u potpunosti iskoristila sredstva iz Fonda solidarnosti, 1,3 milijarde eura, od čega 684 milijuna eura za zagrebački, a 319 milijuna za petrinjski potres.
 
Plenković je istaknuo da je Vlada dobro uradila da je produžila rok za godinu dana, zbog svih okolnosti koje su se dogodile, covida, ruske agresije na Ukrajinu, rasta cijena, nedostatka materijala i slično.
 
Kazao je da su sredstva u potpunosti konzumirana i što je najvažnije investiralo se kako nitko dosad nije, jer je procjena da su štete u velikim urbanim sredinama bile toliko voluminozne da bi trošiti sredstva na klasični povrat u prijašnje stanje bilo neisplativo, već se išlo na koncept konstrukcijske obnove.
 
„Zahvalni smo za sredstva i razumijevanje koje je vrh Europske komisije u razgovorima s nama na tu temu pokazao“, naglasio je premijer.
 
Što se tiče sredstava, Plenković je rekao da je Hrvatska više od 10,7 milijardi eura u plusu.
 
„Znači ono koliko uplaćujemo godišnje i ono koliko smo dobili“, kazao je premijer i naveo da je to uz prvu financijsku perspektivu, drugu koja će se sad trošiti, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, prema kojim smo ne samo među najbržim u ispunjavanju kriterija, nego smo po veličini zemlje i BDP-u, uz Grčku, dobili najviše sredstava.
 
Potrebna identifikacija s europskim temama u političkoj kulturi Hrvatske
 

Osvrnuo se i na međunarodni položaj Hrvatske danas i podsjetio da smo već 31 godinu priznata država.
 
„Danas Hrvatska ima glavnu tajnicu Vijeća Europe Mariju Pejčinović Burić, potpredsjednicu Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravku Šuicu, zaduženu za demokraciju, nego i za demografiju, kapitalno pitanje za opstanak ne samo hrvatskog naroda, nego i cijelu Europu“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da je demografija tema koja je sama po sebi središnja.
 
Osvrnuo se i na hrvatsku političku kulturu prema Europskoj uniji.
 
Podsjetio je da nakon svakog sastanka Europskog vijeća Vlada daje izvješće Hrvatskom saboru, što nije zakonska obveza, već želja da se više razgovara o europskim temama.
 
Nastavio je da u Hrvatskoj postoji fenomen koji je važan za budućnost Hrvatske, a to je da danas postoji jako puno političkih stranaka i lidera, koji što zbog mladosti ili zbog toga što stranke i pokreti nisu postojali, koji europskom putu Hrvatske nisu pridonijeli ništa.
 
„To nije kritika, to je činjenica“, napomenuo je premijer i dodao da to govori jer se kod njih vidi i osjeća da kod njih nema minimalne identifikacije s ostvarenim strateškim uspjesima države.
 
„Kad niste s nečim identificirani, onda vam Europa znači neke europske pare koje treba iskoristiti, možda Pelješki most, možda činjenica da ne morate pokazivati putovnicu ili osobnu na aerodromu, ili imam euro, nemam kunu“, pojasnio je Plenković i nastavio da je to ogroman problem za Hrvatsku koja je nova u Uniji te ćemo svi skupa na kraju ovih deset godina koje slijede kao društvo tek shvatiti gdje smo mi to došli.
 
Pojasnio je da u Hrvatskoj moramo ugraditi političku kulturu aktera koji jesu na sceni, idu na izbore i dobiju povjerenje, da budu malo više identificirani s europskim temama.
 
Doveli smo Hrvatsku u srž europske integracije, postajemo akteri koji donose ideje
 
Predsjednik Vlade rekao je da je Europska unija najprije zajednica prava koje nas je umrežilo kroz zajedničko zakonodavstvo, sud i njegove presude, kapilarnu povezanost svim mogućim resorima i kroz boljitak koje takvo jedinstveno tržište i pozicija u globaliziranom svijetu daje svim članicama Europske unije te im daje mogućnost da se lakše nose sa krizom.
 
Podsjetio je da je Hrvatska u europodručje ušla u najnezgodnijem trenutku, kada zbog Putinove agresije vlada energetska i prehrambena kriza i inflatorni pritisci.
 
Međutim, Hrvatska je ušla u Europski stabilizacijski mehanizam, koji je ogromna sigurnosna mreža, napravljena da članice znaju da će nakon krize ostati na nogama, kako je rekao.
 
„Hrvatsku smo doveli u srž europske integracije, za stolom je svih bitnih procesa, odlučuje ravnopravno u Vijeću, ima svoj snažan glas u Komisiji, ima zastupnike u Parlamentu, naši su ljudi u svim mogućim skupinama i pomalo postajemo akteri koji donose ideje“, zaključio je Plenković.
 
 
 
 
 

Pisane vijesti