U razgovoru s novinarima u Slavonskom Brodu, premijer Plenković osvrnuo se na reakcije pojedinih čelnika lokalne i područne samouprave iz redova oporbe na najavljene porezne izmjene. Podsjetio je da su u dva mandata ove Vlade, u pet godina, narasli prihodi svih jedinica lokalne i područne samouprave za milijardu eura. "To onda znači da svi oni imaju više sredstava na raspolaganju da provode projekte s kojima su izašli pred birače na lokalnim izborima", dodao je i naglasio da je politika fiskalne decentralizacije kontinuitet politike Vlade. Odgovarao je i na pitanja o drugim aktualnim temama.
Nakon sastanka Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, koji je danas održan u Slavonskom Brodu, predsjednik Vlade Andrej Plenković odgovarao je na pitanja novinara o aktualnim temama.
Upitan o reakcijama pojedinih čelnika lokalne i područne samouprave iz redova oporbe na najavljene porezne izmjene, podsjetio je da su u dva mandata ove Vlade, u pet godina, narasli prihodi svih jedinica lokalne i područne samouprave za milijardu eura.
"To onda znači da svi oni imaju više sredstava na raspolaganju da provode projekte s kojima su izašli pred birače na lokalnim izborima", dodao je i naglasio da je politika fiskalne decentralizacije kontinuitet politike Vlade.
Predložene porezne izmjene, odnosno izmjene devet zakona koje su trenutno u javnom savjetovanju, idu upravo u tom smjeru – da se daju veće ovlasti predstavničkim tijelima lokalne razine u određivanju, primjerice, maksimalne stope poreza na dohodak, kazao je premijer Plenković.
Reformu smo radili na temelju egzaktnih podataka, teze da će nekome nešto faliti matematički ne stoje
I oni, pojasnio je, tako svojim odlukama mogu u konačnici utjecati na atraktivnost pojedinih lokalnih sredina i time omogućiti građanima da imaju veće plaće, više nego su to mogli do sada.
"Hoće li svi pozdraviti tu ideju ili ne, to je u politici teško, mi težimo tome da radimo dobro za građane. Ali, ne možemo prihvatiti logiku nekih oporbenjaka koji, kada Vlada u velikim krizama zamrzne cijenu struje i plina i snizi cijenu naftnih derivata i distribuira 6,8 milijardi eura pomoći, imaju narativ da to ne daje Vlada nego je to novac poreznih obveznika. A kada idemo s daljnjom fiskalnom decentralizacijom, e onda se to uzima od Zagreba ili Splita jer je tamo na čelu netko tko je oporba na nacionalnoj razini. Ne može tako", odgovorio je na kritike oporbe premijer Plenković i poručio kako sve te Vladine odluke idu, prije svega, u korist građana.
Naglasio je da je Vlada ovu reformu radila na temelju egzaktnih podataka, a ne dojma, a ti podaci govore u prilog da su prihodi jako porasli. Za primjer je naveo Rijeku, kojoj su prihodi porasli za 32 posto, Zagreb, kojem su prihodi porasli za 39 posto, zatim Split, kojem su prihodi porasli za 58 posto te Osijek, za 59 posto.
Naveo je i primjer Slavonskog Broda, gdje se održao današnji sastanak, koji iz Mehanizma urbanoga plana dobiva 33 milijuna eura.
"Prema tome, teze o tome da će im nešto faliti jednostavno matematički ne stoje i nema te obaveze koju bilo koja jedinica lokalne samouprave neće moći servisirati na temelju novih propisa i prihoda koje će imati u idućoj godini. Nit' će se morati zaduživati, nit' će morati opterećivati više građane. Naprotiv", zaključio je.
U mandatu ove Vlade BDP rastao deset puta više nego u mandatu Vlade 2011.-2015.
Usporedio je i rast BDP-a u dva mandata njegove Vlade s rastom BDP-a u mandatu 2011.-2015.
"U mandatu 2011.-2015. dvije milijarde eura rasta BDP-a. Naš mandat 2016.-2022. 22 milijarde eura rasta. Dakle, deset puta više nego tada", naveo je.
Pritom je Vlada, naglasio je, Hrvatskoj za ovo desetljeće osigurala 25 milijardi eura bespovratnih sredstava, što je praktički cijeli jedan državni proračun ekstra sredstava za javna ulaganja.
Podsjetio je i na 1,3 milijarde eura iz Europskog fonda solidarnosti osiguranih za obnovu nakon potresa naglasivši da su, primjerice, sve škole koje su obnovljene u Zagrebu obnovljene sredstvima iz tog Fonda, za koje se također izborila Vlada.
Sinergija Sveučilišta u Slavonskom Brodu i tvrtke Đure Đaković
Jutros je premijer sa suradnicima posjetio i Sveučilište u Slavonskom Brodu, istaknuvši da se radi o najmlađem, devetom javnom sveučilištu u Hrvatskoj, koje se praktički ustrojilo i konsolidiralo usporedno s mandatima ove Vlade.
Nakon toga posjetio je i tvrtku Đuro Đaković, kazavši kako je ambicija te tvrtke povećati broj zaposlenih s 1200 na 2000 ljudi, čemu će pridonijeti i mladi koji se za tržište rada spremaju kroz obrazovni ciklus na Sveučilištu u Slavonskom Brodu, osobito inženjeri.
Kazao je kako je uspjeh Đure Đakovića spoj reputacije novoga investitora i kvalitete i tradicije proizvodnje te ulaganja u mehanizaciju i nove strojeve.
Posjet Subotici u prigodi otvaranja Hrvatskog doma
Odgovarajući na pitanje o posjetu Srbiji idućeg tjedna, premijer Plenković kazao je kako njegova Vlada vodi ogromnu brigu o Hrvatima izvan Hrvatske podsjetivši kako je za sto posto povećala proračun Ureda za Hrvate izvan Hrvatske.
Jedan od ključnih projekata kojeg je hrvatska Vlada u potpunosti financirala je i Hrvatski dom u Subotici, što je i glavni razlog njegova posjeta Subotici.
Predviđeno je, dodao je, da se tamo susretne i s premijerkom Srbije Anom Brnabić, s kojom će razgovarati o svim temama.
Agrokor je spašen zahvaljujući intervenciji Vlade, sada je kompanija u potpunosti privatna, ima svoje vlasnike i upravu
Osvrnuo se i na navodni pritisak Vlade na Allianz, poručivši da takve teze stižu od onih koji apsolutno nikakve veze nemaju s onim što se zbivalo.
Podsjetio je da je bivši vlasnik Agrokora tražio kredite od brojnih banaka u Hrvatskoj, zapadnoj Europi i Rusiji.
"Nakon što nam je iskrcana cijela kompanija u naručje praktički pred bankrotom, prošao je proces restrukturiranja u kojem su od sedam milijardi dugova, oni što otpisani, što restrukturirani, sačuvano je 30 tisuća radnih mjesta u sastavnicama te kompanije u Hrvatskoj te 30 tisuća radnih mjesta u susjednim zemljama", naglasio je.
Pritom su na nogama ostali i svi dobavljači, dodao je, kao i partneri, a da to nije koštalo hrvatsku državu zahvaljujući intervenciji Vlade.
Nakon toga je uslijedila izvanredna uprava i sada je ta kompanija u potpunosti privatna, ima svoje vlasnike, upravu i interese kako riješiti situaciju u okolnostima ruske agresije na Ukrajinu te njenih posljedica u smislu promjene statusa nekadašnjih kreditora, a sada suvlasnika, koji potpadaju pod sankcijski režim Europske unije, odnosno kako se osloboditi elemenata ruskog suvlasništva.
To da je netko pritiskao mirovinske fondove je na rubu znanstvene fantastike
Hrvatska diplomacija i hrvatska Vlada pridonijeli su, dodao je, na razini Vijeća Europske unije stvaranju vremenskog prostora da se zamijeni vlasnička struktura, u trenutku kad su se donosili različiti paketi sankcija na razini Europske unije.
Kompanija, dodao je, razgovara tada s mirovinskim fondovima u Hrvatskoj koji od hrvatskih tijela traže odobrenja da otkupe udio suvlasništva u kompaniji koje su imale ruske banke. U zadnjem trenutku, najedanput, jedan od tih fondova kaže da neće otkupiti udio, podsjetio je premijer Plenković.
"I to je sve. Da ih je netko prisiljavao, ucjenjivao, pritiskao, to je stvarno na rubu znanstvene fantastike i popularnog nastojanja da se izmisli nekakav problem", poručio je.
Pisane vijesti
