Danas je poslano nekoliko važnih poruka o nužnosti političkog dijaloga, rješavanja otvorenih pitanja, regionalne suradnje, investicija u prometnu i energetsku infrastrukturu te želji onih zemalja koje još nisu članice da ubrzaju svoj put prema Europskoj uniji, kao i prema NATO-u, za one koji to žele, kazao je premijer Plenković nakon sastanka na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi u Podgorici. Premijer Plenković susreo se i s novoizabranim crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem s kojim je razgovarao o bilateralnim političkim i gospodarskim temama.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Podgorici na sastanku na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, na kojem je obilježen završetak crnogorskog predsjedanja tom regionalnom inicijativom.
Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo.
Nakon Crne Gore, od 1. srpnja ove godine predsjedanje preuzima Sjeverna Makedonija.
U izjavi za medije, premijer Plenković kazao je da je sa sastanka na vrhu poslano nekoliko poruka o nužnosti političkog dijaloga, rješavanja otvorenih pitanja, regionalne suradnje, investicija u prometnu i energetsku infrastrukturu te želji onih zemalja koje još nisu članice da ubrzaju svoj put prema Europskoj uniji, kao i prema NATO-u, za one koji to žele.
Poručio je da je europski put zemalja jugoistoka Europe važan za stabilnost susjedstva.
Od crnogorskih vlasti očekujemo pokretanje procesa vezanih uz rješavanje pitanja preostalih iz vremena Miloševićeve agresije na Hrvatsku
Boravak u Podgorici premijer Plenković iskoristio je i za bilateralni susret s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
Kazao je da je s novoizabranim crnogorskim predsjednikom razgovarao o nekoliko tema, od kojih je istaknuo pitanja preostala iz vremena Miloševićeve agresije na Hrvatsku, a tiču se rješavanja pitanja logoraša te rješavanja pitanja još 14-ero nestalih osoba.
Od vlasti u Crnoj Gori, dodao je, očekuje pokretanje procesa koje se s tim u svezi još nisu pokrenuli.
Razgovarali su i o pitanju granice pri čemu je pozicija Hrvatske jasna – treba nastaviti bilateralne razgovore.
Dotakli su se i teme školskog broda Jadran, oko kojega se već dugi niz godina vode razgovori na razini ministarstava vanjskih poslova i obrane.
Crnogorski predsjednik, kazao je premijer Plenković, razumio je ozbiljnost tih tema za Hrvatsku i hrvatske branitelje, za obitelji nestalih i za logoraše te je kazao da će u svojim aktivnostima sigurno učiniti dodatne napore kako bi se ta pitanja riješila, pokazavši vrlo jasnu političku volju za daljnji angažman.
Drugi blok tema, izvijestio je premijer Plenković, bio je gospodarska suradnja. U tom je kontekstu naveo i današnji susret s predstavnicima hrvatskih gospodarstvenika u Crnoj Gori.
Trgovinska je razmjena povećana u proteklih nekoliko godina te sada iznosi oko 320 milijuna eura, a postoji prostor za daljnje povećanje poslovanja hrvatskih kompanija odnosno izvoza na crnogorsko tržište, kazao je.
Hrvatska kao regionalno energetsko čvorište
Premijer Plenković je i na današnjoj konferenciji, kao i u bilateralnim razgovorima, govorio o ulozi Hrvatske kao energetskog čvorišta za svoje susjede, koristeći nova ulaganja u LNG terminal na Krku.
S druge strane, dodao je, Jadransko-jonski plinovod, u koji bi plin stizao iz Azerbajdžana, također je jedna od strateških tema za koju je Hrvatska itekako zainteresirana.
Pritom je važno obaviti dodatne konzultacije i sa samim Azerbajdžanom, kao i sa svim zemljama koje su na tom pravcu.
Treća tema bili su pregovori Crne Gore o članstvu u Europskoj uniji. Crna Gora, koja je otvorila 35 poglavlja, a zatvorila 3, želi potporu Hrvatske na tome putu, a Hrvatska će, poručio je premijer Plenković, kao što je to i dosad činila nastojati prenijeti i svoja iskustva i ekspertizu i založiti se da taj proces dobije konstruktivan plan u razdoblju koje je pred nama.
Upitan o tome je li na sastanku na vrhu bilo govora o pitanjima sigurnosnih izazova, osobito nakon ruske agresije na Ukrajinu, premijer Plenković kazao je da su svi sudionici današnjeg sastanka govorili o posljedicama te agresije, posebice za Ukrajinu i ukrajinski narod.
Osvrnuli su se, dodao je, i na recentna zbivanja u Rusiji od prije nekoliko dana i krhkost stabilnosti njezinog funkcioniranja.
S druge strane, kazao je, razgovarali su i o tome da cijelo područje jugoistoka Europe, posebice zemlje koje su danas sudjelovale na sastanku, primjerice za Hrvatsku predstavljaju 25 posto vanjske trgovine.
Problem demografije je horizontalan, nastojimo preokrenuti negativne trendove
Što se tiče problema s prirodnim priraštajem u toj regiji, premijer je kazao kako se radi o horizontalnom problemu te je upravo stoga Hrvatska željela da njezina potpredsjednica Europske komisije, Dubravka Šuica, ima baš taj portfelj – demokraciju i demografiju.
Problem odlazaka iz manje razvijenih u razvijenije članice te iz ruralnih u urbana područja jest stalno prisutan, kazao je, i nije samo hrvatski fenomen.
"Stoga nastojimo kreirati preduvjete koji bi, prije svega, usporili negativne trendove, a onda ih i preokrenuli. To je jedan sveobuhvatan proces i zbog toga ćemo u ovom desetljeću imati tri velike, razvojne piste hrvatskoga društva – demografsku revitalizaciju, dekarbonizaciju, odnosno klimatske promjene, te digitalnu transformaciju", poručio je premijer Plenković.
Predsjednik Vlade u Podgorici se susreo i s predstavnicima hrvatske manjine.
"Skrbimo o položaju hrvatske zajednice, koja povezuje i pridonosi jačanju političke i gospodarske suradnje", poručio je tom prigodom čestitajući pritom Adrijanu Vuksanoviću na izboru u Skupštinu Crne Gore.
Pisane vijesti
