Vlada obustavila odluku o obvezi Hrvatske elektroprivrede da kupuje plin od Ine

Premijer Andrej Plenković kazao je da će Vlada ukinuti obvezu Hrvatskoj elektroprivredi da kupuje Inin plin proizveden u Hrvatskoj. "Zbog dovoljne količine plina koji je uskladišten i koji je u sustavu, Vlada će obustaviti odluku o obvezi Hrvatske elektroprivrede da kupuje plin od Ine koji je proizveden u Hrvatskoj, a bio je namijenjen osiguranju dovoljnih količina plina u krizi kada su cijene bile ogromne, kako bi građani imali priuštiv plin", rekao je. Istaknuo je da je 120 tisuća kućanstava bila u problemu kada je riječ o opskrbi plinom te da je HEP-ova kupnja plina koji Ina proizvodi u Hrvatskoj omogućila da ti ljudi imaju sigurnu opskrbu.

Otvarajući današnju, 233. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Obilježena 10. godišnjica članstva Hrvatske u Europskoj uniji

Na početku je premijer podsjetio da je prije šest dana obilježena 10. godišnjicu članstva Hrvatske u Europskoj uniji, kojim smo, kako je rekao, realizirali svoje vanjskopolitičke i državne ciljeve.

"Posebno zadovoljstvo mi je da smo u mandatu naše Vlade realizirali i ovu dublju integraciju u Schengenski prostor i europodručje", kazao je Plenković, istaknuvši da je Hrvatska jedina zemlja u povijesti Unije koja je istoga dana ostvarila ta dva cilja.
    
Premijer je podsjetio i da je Hrvatska ušla u Europski stabilizacijski mehanizam tijekom ožujka ove godine. "Time smo hrvatskim građanima i gospodarstvu omogućili bolju zaštitu od vanjskih šokova ili kriza", rekao je.

Naglasio je da je Hrvatska među 15 država koje su članice NATO-a, Europske unije, Schengena i europodručja, što je ocijenio velikim postignućem za zemlju koja nije bila subjekt međunarodnoga prava prije nešto više od 30 godina.

Predsjednik Vlade je naveo da je Hrvatska u plusu od 10,7 milijardi eura. Izdvojio  je i da smo u 10 godina članstva izgradili i sufinancirali Pelješki most, LNG terminal na Krku, zračne luke, poduzetničke centre, društvene domove,  ustanove socijalne skrbi i veteranske centre. Naglasio je da su proteklih godina brojni projekti diljem Hrvatske poduprti sredstvima iz različitih europskih izvora.

Rekao je da je članstvo Hrvatske u Europskoj uniji omogućilo i da nam raste BDP po stanovniku. "Mi smo prije članstva bili na 61 posto, a danas smo na 73 posto prosjeka Europske unije", dodao je Plenković.   

Premijer je podsjetio i da je Hrvatska u prvoj polovici 2020. predsjedala Vijećem Europske unije. "Taj nas je događaj potaknuo i na uređenje više od sedam tisuća kvadrata Nacionalne i sveučilišne knjižnice, koji je ostao neuređen prilikom izgradnje 1995. godine, što je omogućilo Hrvatskoj i gradu Zagrebu da ima veliki i suvremeni konferencijski centar", kazao je.

Kazao je i kako je Hrvatska dobila 25 milijardi eura za ovo desetljeće bespovratne pomoći kroz sedmogodišnji proračunski okvir Unije i kroz instrument EU iduće generacije.

"Članstvo u Europskoj uniji ključan je i važan događaj hrvatskoga političkoga i gospodarskoga razvoja i boljitka naših građana", zaključio je Plenković. 

Ostvaren napredak u području vladavine prava

Premijer je rekao da je Europska komisija donijela četvrto izvješće o vladavini prava, kazavši da je Hrvatska u odnosu na prošlu godinu ostvarila napredak u ispunjavanju preporuka.

"Dojam je da je ovo izvješće u pozitivnom tonu", kazao je Plenković i izdvojio preporuke u kojima je ostvaren napredak, od ukidanja provjera za pravosudne dužnosnike, napretka u lobiranju, ispunjavanju preporuka pučkog pravobranitelja, SLAP tužbama, napretka u informatizaciji pravosuđa, smanjenja broja zaostalih slučajeva, do jačanja kapaciteta Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa i Državne komisije za javnu nabavu, jačanja zakonodavnog okvira u suzbijanju korupcije i suradnje institucija.

"Ono što se čini jednim od najvećih nedostataka je negativna percepcija pravosuđa, njegova neovisnost i duljina trajanja postupaka", dodao je premijer.   

Podsjetio je da je jučer održano Vijeće za provedbu Etičkog kodeksa za dužnosnike izvršne vlasti.

"Imali smo kvalitetnu razmjenu o brojnim temama koje se tiču mehanizama i postupaka za suzbijanje korupcije", rekao je Plenković.

Modelom o 16 radnih nedjelja ostvarena ravnoteža između poslovnog i obiteljskog života

Od 1. srpnja na snagu je stupio Zakon o trgovini kojim se regulira rad nedjeljom, a predsjednik Vlade je naglasio kako ogromna većina građana podupire ovu odluku.

"Mislim da smo ostvarili ključnu ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života. Vidi se po reakcijama brojnih radnica i radnika da je ovaj potez dobar, a da je režim od 16 radnih nedjelja omogućio Hrvatskoj da funkcionira kao bitna i značajna turistička zemlja", kazao je Plenković.

Odlični turistički pokazatelji  

Govoreći o turizmu, premijer je naglasio kako podaci za prvih šest mjeseci govore da je u Hrvatsku došlo 6,7 milijuna turista, te da smo imali 27,3 milijuna noćenja, što je za 10 posto više nego u lanjskom razdoblju i 4 posto više noćenja nego u prvom dijelu rekordne 2019.

"To sve prate i izvrsni financijski pokazatelji", rekao je, dodavši da prihodi od stranih turista za prvo tromjesečje bilježe povećanje od 38 posto, a prihodi su veći za 186 milijuna eura.

Kazao da tome pridonose članstvo u europodručju i Schengenskom prostoru.

U sedam godina mandata Vlade broj aktivnih obrta u Hrvatskoj porastao za 43 posto

Predsjednik Vlade jučer je sudjelovao na svečanoj akademiji, kojom je obilježeno 29 godina obnovljenog rada Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Istaknuvši važnost obrtništva, kazao je da je u sedam godina mandata njegove Vlade broj aktivnih obrta u Hrvatskoj porastao za 43 posto.

Premijer je jutros sudjelovao i na sedmoj konferenciji u organizaciji Udruge hrvatsko - američkih profesionalaca, koji pridonose spajanju domovinske i iseljenje Hrvatske.

Istaknuta ulaganja u potpomognuta i brdsko-planinska područja

Predsjednik Vlade najavio je da će ministar Erlić sutra u Pleternici predstaviti ulaganja u brdsko-planinska područja za područje Panonske Hrvatske.

Kazao je da će sljedećem tjednu biti dovršeni programi za brdsko-planinska područja, za Dalmatinsku Zagoru, Liku i Gorski kotar.

Vlada Hrvatskom nogometnom savezu darovala zemljište u Velikoj Gorici

Premijer je izrazio zadovoljstvo što se u Hrvatskoj održava još jedan šahovski turnir Croatia Grand Chess Tour.

Podsjetio je i da je Vlada Hrvatskom nogometnom savezu darovala zemljište u Velikoj Gorici, vrijedno 4,2 milijuna eura, za izgradnju nogometnog kampa.

U tom kontekstu, najavio je da će Vlada na sjednici donijeti odluku da se gradski stadioni Maksimir i Poljud proglase sportskim građevinama od nacionalnog interesa i time, kako je rekao, steknu preduvjeti za daljnju potporu u gradnji Maksimira i obnovi Poljuda.

Zakonom o izbornim jedinicama glas svakog građanina vrijedit će jednako

Predsjednik Vlade kazao je da će Zakon o izbornim jedinicama danas biti poslan u saborsku proceduru.

"Ovaj zakon u potpunosti poštuje odluku Ustavnog suda, rješava ono temeljno pitanje da glas svakog građanina Hrvatske, bez obzira gdje živi, u kojoj izbornoj jedinici i gdje ostvaruje svoje biračko pravo, vrijedi jednako", naglasio je.

Kazao je da se tim zakonom zadržava postojeći model od 10 izbornih jedinica gdje se bira 14 zastupnika u Hrvatski sabor. U odnosu na dokument koji je otišao u javno savjetovanje, odlučeno je da se riješi pitanje teritorijalnog diskontinuiteta u 8. izbornoj jedinici, koje je bilo i ranije. "Tako će grad Bakar, umjesto u sedmoj, sada biti u osmoj izbornoj jedinici", dodao je Plenković. 

S današnje sjednice izdvojio je i Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih. Istaknuo je da je 40 tisuća ugovora manje na određeno vrijeme, a 50 tisuća mladih više zaposleno je na ugovor na neodređeno.

Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije

Premijer je kazao i da će ministar Filipović na sjednici predstaviti Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije.

"Zbog dovoljne količine plina koji je uskladišten i koji je u sustavu, Vlada će obustaviti odluku o obvezi Hrvatske elektroprivrede da kupuje plin od Ine koji je proizveden u Hrvatskoj, a bio je namijenjen osiguranju dovoljnih količina plina u krizi kada su cijene bile ogromne, kako bi građani imali priuštiv plin", rekao je Plenković.

Podsjetio je da su umjesto tržišnih cijena, zahvaljujući odlukama Vlade, škole, vrtići, fakulteti, bolnice i domovi za starije, općine, gradovi, županije, vjerske institucije i nevladine organizacije, imale priuštiv plin koji bi inače bilo vrlo teško platiti.

Istaknuo je da je 120 tisuća kućanstava bila u problemu kada je riječ o opskrbi plinom te da je HEP-ova kupnja plina koji Ina proizvodi u Hrvatskoj omogućila da ti ljudi imaju sigurnu opskrbu.

Najavio je da će ministar predstaviti i mehanizam kompenzacije za opskrbljivače u obvezi javne usluge i opskrbljivače trgovce za razliku cijene koje su morali plaćati prilikom kupnje i nabave plina, u odnosu na cijenu koja je regulirana metodologijom koja je prošle godine bila 41, a ove godine 47 eura po megavatsatu.



 
 

Pisane vijesti