Premijer Andrej Plenković je na panelu u sklopu Međunarodne konferencije Dubrovnik Forum 2023. istaknuo nedvosmislenu podršku Hrvatske Ukrajini i solidarnost s ukrajinskim narodom. Kazao je i da će naša zemlja svojim iskustvom pomoći Ukrajini u procesu razminiranja i odgovornosti za ratne zločine. Izrazio je zadovoljstvo što je Ukrajina dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji te iskazao punu podršku zemljama jugoistoka Europe na njihovom europskom putu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na Međunarodnoj konferenciji Dubrovnik Forum 2023., koja je započela uvodnim obraćanjem ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana.
Potom su se video porukom obratili ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmytra Kulebe te glavni tajnik Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Mathias Cormann.
Premijer Plenković sudjelovao je na uvodnom panelu na temu "Navigating the Global Reshuffle" uz predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, glavnu tajnicu Vijeća Europe Mariju Pejčinović Burić, potpredsjednika Vijeća ministara i ministara vanjskih poslova i međunarodne suradnje Italije Antonia Tajanija te visokog predstavnika Europske unije i potpredsjednika Europske komisije Josepa Borrella.
Jasna i nedvosmislena osuda ruske agresije na Ukrajinu
Upitan kako se Hrvatska snalazi u promijenjenima geopolitičkim okolnostima, predsjednik Vlade Plenković je podsjetio kako je pristup hrvatske Vlade i parlamentarne većine bio vrlo principijelan i jasan u osudi ruske agresije na Ukrajinu. Istaknuo je nedvosmislenu podršku Hrvatske Ukrajini i solidarnost s ukrajinskim narodom.
Kad je riječ o krizama, naglasio je da je Vlada djelovala odlučno i brzo kako bi zadržala socijalnu koheziju u društvu i spriječila socijalnu frakturu.
Premijer je pohvalio suradnju na razni Europske unije tijekom kriza, od ograničavanja cijene plina, osiguranja opskrbe, do uzajamne podrške u vremenu pandemije koronavirusa.
Istaknuo je da je Hrvatska dobro iskoristila svoj ojačani međunarodni položaj. „To je glavna odrednica modernog suverenizma, političkog okvira koji promičem i koji podrazumijeva bolji međunarodni položaj kako bi se ostvarili važni nacionalni ciljevi“, poručio je Plenković.
Podsjetio je i da je Hrvatska ostvarila strateške ciljeve dvije dublje EU integracije- članstvo u eurpodručju i Schengenskom prostoru.
Ocijenio je da je naša zemlja prešla veliki put te da nam je ostalo još pristupanje Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), čije su članice, kako je rekao, države zrele demokracije koje podupiru vladavinu prava te imaju visoko integrirano gospodarstvo.
Hrvatska iskustva u razminiranju
Premijer Plenković se osvrnuo i na pružanje pomoći Ukrajini, podsjetivši da je Hrvatska, kao žrtva agresije Miloševićeva velikosrpskog režima, još od rusko-ukrajinskog sukoba 2014. ukazivala na svoje relevantno iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Kazao je i da će naša zemlja svojim iskustvom pomoći Ukrajini u procesu razminiranja, dodavši da je plan razminirati Hrvatsku do 2026. „Govorimo o 35 godina za razminiranje jednog teritorija koji je bitno manji od teritorija Ukrajine“, dodao je.
Premijer je rekao da Hrvatska pomaže Ukrajini i u pogledu odgovornosti za ratne zločine, dodavši kako je u Hrvatskoj nedavno boravio ukrajinski ministar pravosuđa.
"Naše nesretno iskustvo sada je ponuđeno Ukrajini, ne samo u smislu dijeljenja tog iskustva, već i jačanja međunarodne pravde kad je riječ o odgovornosti za ratne zločine", rekao je Plenković.
Proširenje Europske unije i ilegalne migracije
Upitan o proširenju Europske unije, premijer Plenković je podsjetio da su Ukrajina, Moldova i uvjetno Gruzija, dobile status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, što je ocijenio značajnim promjenama u stavu starih članica EU-a.
Kad je riječ o zemljama jugoistoka Europe, podsjetio je da se prije nekoliko godina na razini Europske unije uopće nije razmišljalo o proširenju. „Svojim smo partnerima u Europskoj uniji godinama govorili da ako ne budu dovoljno uključeni u regiji doći će veći igrači koji će se angažirati“, rekao je Plenković.
Podsjetio je da je na sastanku u Sofiji, 2018. godine, ponovno u fokus stavljena tema proširenja Europske unije na zemlje jugoistoka Europe.
Rekao je da su države kandidatkinje dobile priliku ubrzati proces pristupanja ako provedu nužne reforme. „Mislim da bi se trebali zalagati za veći 'vjetar u leđa' jer naši susjedi imaju konačno priliku ostvariti članstvo“, ustvrdio je i dodao da je Hrvatska spremna pomoći svojim iskustvom.
Premijer smatra da je rezerviranost nekih zemalja prema proširenju posljedica ilegalnih migracija.
„Moramo to vrlo ozbiljno shvatiti“, poručio je Plenković, istaknuvši kako je grčki premijer Kiriakos Micotakis uložio značajne napore da se osigura grčko-turska granica i spriječe ilegalne migracije.
Jačanje uloge međunarodnog prava
Zaključno je predsjednik Vlade govorio o zajedničkim i aktualnim globalnim izazovima.
Izdvojio je „natjecanje“ između demokratskih sustava i autoritarnih režima, kazavši da je rješenje problema u jačanju uloge međunarodnog prava.
Poručio kako demokracije moraju biti otpornije i snažnije jer autokratski režim i vladari planiraju svoje pohode na duge staze.
Istaknuo je i važnost ulaganja u sigurnost i obranu Europske unije.
Važnim smatra i smanjivanje energetske i svake druge ovisnosti Europske unije o drugim zemljama.
„Nema jednostavnog odgovora. Globalna situacija u sljedećim desetljećima bit će puno kompleksnija od onoga što smo predvidjeli u svojim strateškim dokumentima“, poručio je premijer Plenković.
Bilateralni susreti
Tijekom konferencije, predsjednik Vlade Plenković održao je i niz bilateralnih susreta.
S visokim predstavnikom Europske unije i potpredsjednikom Europske komisije Josepom Borrellom, potpredsjednikom Vijeća ministara i ministrom vanjskih poslova i međunarodne suradnje Italije Antoniom Tajanijem i zamjenicom bugarskog premijera Mariyom Gabriel razgovarao je o jačanju globalne uloge i gospodarske konkurentnosti EU-a. „Snažno stojimo uz Ukrajinu“, poručio je Plenković na Twitteru.
Premijer se susreo i s predsjednicom Europske banke za obnovu i razvoj Odilom Renaud-Basso i globalnim potpredsjednikom za javne politike Google-a Karanom Bhatiom. „Želimo osnažiti suradnju i potaknuti ulaganja u Hrvatsku. Digitalna i zelena tranzicija važna su područja za brži rast i jačanje otpornosti na buduće krize“, poručio je na Twitteru.
Plenković je o situaciji na jugoistoku Europe razgovarao s visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom, izaslanikom SAD-a za Zapadni Balkan Gabrielom Escobarom, predstavnikom Europske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom i posebnim izaslanikom Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan Stuartom Peachom.
Pisane vijesti
