Vlada je donijela i Odluku o sufinanciranju troškova režija za korisnike privremenog stambenog zbrinjavanja prema broju članova kućanstva, a najviše do iznosa od 160 eura mjesečno. "Odluka je nastavak realizacije našeg programa stambenog zbrinjavanja, a proizašla je kao rezultat ranije donesene odluke Vlade iz svibnja, kada smo donijeli odluku o financiranju najamnine za privremeno stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu, a koje se trenutno nalaze u mobilnim stambenim jedinicama, odnosno u kontejnerskim naseljima", rekao je ministar Bačić.
Na 239. sjednici Vlade, potpredsjednici Vlade Tomo Medved, Davor Božinović i Anja Šimpraga te ministri Mario Banožić, Radovan Fuchs i Marija Vučković izvijestili su da je po preliminarnoj procjeni u olujnom nevremenu od 19. i 21. srpnja oštećeno više od 20.000 objekata i materijalna šteta je velika, a radi hitne sanacije stambenih objekata odobrila je 20.000.000 eura pomoći.
"Olujno nevrijeme je uzrokovalo štetu u županijama, gradovima i općinama sjeverozapadne, sjeverne i istočne Hrvatske, a najveće štete su zabilježene u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-Slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji", rekao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved prilikom izlaganja izvješća o preliminarnoj procjeni šteta izazvanih nevremenom.
Nanesena je ogromna materijalna šteta na stambenim i gospodarskim objektima, objektima javne infrastrukture i vozilima i u tijeku je prikupljanje podataka o cjelovitim razmjerima tih šteta, dodao je.
Oštećeno 14 domova zdravlja i četiri hitne službe
Prema privremenim podacima, u nevremenu je oštećeno više od 20.000 obiteljskih kuća i višestambenih zgrada te drugih objekata javne namjene, škola, zdravstvenih objekata, sakralnih objekata i drugih.
Na bolničkoj razini zdravstvenog sustava, u 25 zdravstvenih ustanova utvrđena su oštećenja 14 domova zdravlja te u četiri zavoda za hitnu medicinu.
Ogromna je šteta nanesena poljoprivrednim usjevima, objektima u stočarstvu, šumskim gospodarstvima, gospodarskim subjektima te brojnim objektima javne namjene, kao što su škole, vrtići i drugi javni objekti.
Ministar Medved podsjetio je da je neposredno nakon nevremena počelo sagledavanje posljedica i organiziranje pomoći stradalim područjima. Angažirane su snage i stožeri na razinama jedinica lokalne samouprave u županijama, a s državne razine upućena je pomoć svih sastavnica sustava domovinske sigurnosti, dodao je.
Procijenjeni trošak samo nužne sanacije elektrodistribucijskog sustava iznosi oko 21 milijun eura.
Naime, rekao je Medved, prema podacima Hrvatske elektroprivrede, bez električne energije ostalo je preko 150 tisuća korisnika. Do danas, opskrba električnom energijom vraćena je gotovo u potpunosti.
Za preostalih oko 600 korisnika, koji nisu priključeni, u tijeku je rješavanje pitanja na stambenim objektima kao preduvjet za dovođenje u tehnički ispravno stanje.
U sanaciji sudjelovalo gotovo 19.000 pripadnika vatrogasnih snaga
Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) angažirala je snage po županijama koje su najviše bile zahvaćene nevremenom na čak 6.478 intervencija, a sudjelovalo je oko 19.000 pripadnika.
"Hrvatska se, kao i ostatak svijeta, suočava s posljedicama globalnih klimatskih promjena. Olujno nevrijeme koje je pogodilo Hrvatsku pokazalo je jedinstven odgovor i reakciju sustava domovinske sigurnosti te izrazitu solidarnost i humanost hrvatskih građana", rekao je Medved.
Poručio je kako je nužno nastaviti jačati sposobnosti prevencije, odgovora i upravljanja krizama, kako na državnoj, tako i na svim razinama unutar Hrvatske.
"S obzirom na razmjere nevremena i nastale štete, u ovom trenutku prioritet je osigurati pomoć za hitne intervencije i sanacije na stambenim objektima koji su nužni za život. Prema preliminarnim procjenama, troškovi sanacije nastale štete na tim objektima značajno premašuju financijske kapacitete proračuna županija", rekao je ministar financija Marko Primorac.
Stoga je Vlada odobrila sredstva na teret proračunske zalihe državnog proračuna za 2023. ukupnog iznosa od 20.000.000 eura za hitnu sanaciju štete na stambenim objektima nužnima za život.
"Sredstva će se raspodjeljivati s obzirom na intenzitet nastale štete, a najveći dio sredstava u iznosu od nešto više od sedam milijuna eura bit će namijenjen za sanaciju šteta na području Vukovarsko-srijemske županije", rekao je Primorac.
Potrebna sredstva osigurat će se preraspodjelom unutar financijskog plana Ministarstva financija.
Prema tekstu rješenja, u Vukovarsko-srijemsku županiju ide 7.234.905 eura, u Zagrebačku županiju 4.518.618 eura te u Brodsko-posavsku županiju 3.227.584 eura.
Pomoć će dobiti i Požeško-slavonska županija i to 2.883.309 eura, Karlovačka - 1.344.827 eura, Osječko-baranjska - 376.551 eura, Sisačko-moslavačka - 252.827 eura te Krapinsko-zagorska županija - 161.379 eura.
Jedinice lokalne samouprave dužne su sredstva utrošiti u roku od godine dana od dana primitka sredstava.
Vojska pokazala da se na nju možemo osloniti
Ministar obrane Mario Banožić rekao je da Hrvatska vojska ponovno pokazuje kako se na nju uvijek možemo osloniti i kako je spremna na profesionalnu i brzu reakciju u najzahtjevnijim zadacima te se pripadnicima vojske zahvalio na svemu što su učinili kako bi pomogli stanovništvu da se što lakše nosi s posljedicama olujnog nevremena.
Dodao je kako je jedan vid zahvale i nova odluka o 100-postotnom povećanju naknade za posao koje obavljaju na terenu.
Naveo je kako je donio odluke o angažiranju vojske na području Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije, a vojnici su bili u stanju pripravnosti za potrebe otklanjanja posljedica olujnog nevremena na području Zagreba i Zagrebačke županije.
Ogromne štete na odgojno-obrazovnim institucijama
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs kazao je kako je nevrijeme napravilo ogromne štete na odgojno-obrazovnim institucijama.
"Tu je zahtjev sanacije tim veći što te objekte treba dovesti u operativno stanje prije početka školske godine kako bi na jesen djeca mogla krenuti u škole", pojasnio je.
U Zagrebu je stradala 51 osnovna škola, 16 srednjih škola i 71 vrtić.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji je stradalo 27 škola, od čega pet teško, koje zahtijevaju ozbiljnu rekonstrukciju. Procjena šteta u ovom trenutku je u toj županiji negdje oko 3,5 milijuna eura samo za školske objekte, naveo je Fuchs.
U Brodsko-posavskoj županiji je pogođeno 18 objekata, od čega 11 znatno ili jako, a procjena štete je oko milijun eura. Požeško-slavonska županija je pretrpjela nešto manje oštećenja, ali je stradalo 16 objekata.
Fuchs je također ocijenio kako je ovo prilika da se niz starih objekata digne na modernu i primjerenu infrastrukturnu razinu.
Zbog olujnog nevremena 90 jedinica lokalne samouprave proglasilo elementarnu nepogodu
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković navela je da je olujno nevrijeme pogodilo osam hrvatskih županija 19. srpnja i do današnjeg dana je 90 jedinica lokalne samouprave zbog olujnog nevremena proglasilo elementarnu nepogodu na područjima tih županija.
Dodatno, u dvije županije na području četiri jedinice lokalne samouprave proglašena je elementarna nepogoda tuča.
Ministrica je kazala da je nevrijeme ostavilo velike štete u poljoprivredi i šumarstvu, posebno u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji, a samo u šumama stradalo je oko 1,4 milijuna kubika drvne mase.
Prve procjene govore o 1,38 milijuna kubika drvne mase u zahvaćene vjetrolomom, od čega su najveće štete u Vukovarsko srijemskoj županiji - 856 tisuća kubika, rekla je ministrica Vučković.
Slijede šume u novogradiškom području s 246 tisuća kubika i bjelovarskom 106 tisuća, a preostale se odnose na područja koja pokrivaju podružnice Hrvatskih šuma u Zagrebu, Senju, Požegi, Gospiću, Osijeku, Buzetu i Koprivnici.
Hrvatske šume su prema njezinim riječima na sanaciji posljedica nevremena angažirale 270 ljudi.
Ministarstvo je, kako je rekla, zbog šteta na poljoprivrednim nasadima i objektima angažiralo 71 savjetnika iz Uprave za stručnu podršku. Njihova zadaća je pomoći lokalnim povjerenstvima u preliminarnim procjenama šteta te savjetovati poljoprivrednike u mogućnostima prijave na natječaje za sredstva za obnovu i sl.
Podsjetila je da je Vlada prošli tjedan donijela program pomoći vrijedan 10 milijuna eura, a u javnom savjetovanju je natječaj za obnovu uništenih i oštećenim poljoprivrednih gospodarstava.
Što se tiče situacije s afričkom svinjskom kugom, kazala je da je ta bolest od prve registrirane pojave 26. lipnja, potvrđena na područjima 13 jedinica lokalne samouprave, od kojih je 11 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a dvije u Brodsko-posavskoj. Provode se propisane mjere, a svinjogojcima koji su morali usmrtiti životinje trošak će biti nadoknađen, rekla je.
Odluka o isplati dodatka na plaću u pravosuđu
Na sjednici je donesena i Odluka o isplati dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima u visini od 12 posto te je izvan snage stavila odluku o umanjenju plaće i dodataka na plaću za vrijeme njihova sudjelovanja u štrajku.
"Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) prihvatio je ponudu Vlade o uvećanju plaća u pravosudnim tijelima za 12 posto pa se ovom odlukom određuje isplata dodatka državnim službenicima i namještenicima u tijelima sudbene vlasti i državnim odvjetništvima", rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Također, Vlada je izvan snage stavila odluku o umanjenju plaća i dodatka plaći koju je Vlada donijela prije koji tjedan, a kojom je smanjila plaću i dodatak na plaću počevši od 17. srpnja za sve državne službenike i namještenike koji sudjeluju u štrajku.
Premijer Andrej Plenković je nakon usvajanja odluka zahvalio predstavnicima Sindikata na uspješno okončanim razgovorima koji su se vodili proteklih tjedana.
Štrajk službenika i namještenika u pravosudnim tijelima počeo je 5. lipnja.
Trajao je 52 dana, što ga čini drugim najdužim štrajkom u Hrvatskoj, nakon onoga Hrvatskog liječničkog sindikata 2013. koji je trajao 58 dana.
Potpora biljnim proizvođačima, stočarima i pčelarima
Vlada je odobrila novčanu kompenzaciju stočarima i biljnim proizvođačima zbog rasta troškova proizvodnje, te pomoć pčelarima zbog šteta od pomora pčela.
Ukupna vrijednost Programa državne potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje je 30,96 milijuna eura. Od toga je 21.67 milijuna eura osigurano u državnom proračunu za 2023. i projekcijama za 2024. i 2025. godinu. Preostala sredstva u iznosu od 9.29 milijuna eura za 2024. godinu planirati će se prilikom izrade državnog proračuna za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.
Cilj programa je financijski poduprijeti proizvođače u osjetljivim sektorima stočarstva (govedarstva, svinjogojstva, ovčarstva, kozarstva, peradarstva, konjogojstva i pčelarstva) i biljne proizvodnje (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjeme povrća i sjemenskog kukuruza) kako bi se ublažila iznimno velika povećanja cijena inputa proizvodnje, dok istovremeno cijene primarnih poljoprivrednih proizvoda iz tih sektora ne prate u potpunosti rast troškova.
Donesen je i Program potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2023. godini. Financijska sredstva za provedbu toga programa u iznosu od 150 tisuća eura osigurana su u proračunu za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu.
U Hrvatskoj je lanjskog proljeća izbio masovni pomor pčela koji je uzrokovao velike štete za pčelarsku proizvodnju na područjima na kojima se dogodio pa i u cjelini na razini cjelokupne pčelarske proizvodnje.
Cilj programa potpore pčelarima je nadoknada izgubljene dobiti zbog naglog prestanka proizvodnje. Program sadrži mjeru naknade izgubljene dobiti pčelarima zbog prestanka proizvodnje uzrokovane pomorom pčelinjih zajednica.
Potpora je 130 eura po pčelinjoj zajednici.
Potpora će se dodijeliti pčelarima kod kojih državni inspektori potvrde pomor pčelinjih zajednica.
U okviru mjere omogućit će se naknada za pokriće dijela izgubljene dobiti od trženja pčelinjih proizvoda (med, pelud, propolis i matična mliječ).
Ugovoreni radovi i usluge za 23 projekta u iznosu većem od 61 milijun eura
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved izvijestio je da su s ciljem obnove i revitalizacije Sisačko-moslavačke županije u području obrazovanja ugovoreni radovi i usluge za 23 projekta u iznosu većem od 61 milijun eura.
Ugovoreni su projekti cjelovite obnove na 15 objekata, a Medved je istaknuo radove na Pučkom otvorenom učilištu Hrvatski dom u Petrinji, Srednjoj školi u Petrinji, Glazbenoj školi Frana Lhotke Sisak, Metalurškom fakultetu, Gimnaziji Sisak, Učiteljskom fakultetu u Petrinji, OŠ Ivan Goran Kovačić u Gori, Strukovnoj školi Sisak te Srednjoj školi u Glini.
"Uz hitne mjere sanacije i cjelovitu obnovu zgrada potrebno je istaknuti i dodatne aktivnosti i projekte u Sisačko-moslavačkoj županiji koji su omogućeni učenicima i studentima koji pohađaju obrazovne ustanove poput prijevoza učenika u izmještene objekte, najma privremenog prostora za rad oštećenih obrazovnih objekata i nabave opreme za učenike na potresom zahvaćenom području", zaključio je Medved.
Ukupno aktivna 774 gradilišta
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izvijestio je da je danas obišao radove na cjelovitoj obnovi Specijalne bolnice za plućne bolesti u Rockefellerovoj ulici u Zagrebu.
Ministar je prije dva dana posjetio Sisak, gdje je u društvu sisačko-moslavačkog župana Ivana Celjaka obišao radove na konstrukcijskoj samoobnovi zgrada te izgradnju jedne zamjenske obiteljske kuće u Celjakovoj ulici.
Kazao je da se na području petrinjskog i zagrebačkog potresa obnavljaju zgrade i kuće te su ukupno aktivna 774 gradilišta.
Najavio je da idući tjedan slijedi najveća nabava radova za 975 lokacija.
Sufinanciranje troškova režija za korisnike privremenog stambenog zbrinjavanja
Vlada je donijela i Odluku o sufinanciranju troškova režija za korisnike privremenog stambenog zbrinjavanja prema broju članova kućanstva, a najviše do iznosa od 160 eura mjesečno.
"Odluka je nastavak realizacije našeg programa stambenog zbrinjavanja, a proizašla je kao rezultat ranije donesene odluke Vlade iz svibnja, kada smo donijeli odluku o financiranju najamnine za privremeno stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu, a koje se trenutno nalaze u mobilnim stambenim jedinicama, odnosno u kontejnerskim naseljima", rekao je ministar Bačić.
Tom odlukom iz svibnja im je osigurano plaćanje najamnine do 9,3 eura po metru četvornom u stanovima i kućama na području Sisačko-moslavačke županije i području zahvaćenom zagrebačkim potresom.
Ovom Odlukom sada im se omogućuje, kao što su to i svima drugima koji su i ranije bili obuhvaćeni prijašnjim odlukama Vlade, da im se osim najamnine, financiraju i troškovi režija tako da se za jednog člana kućanstva isplaćuje 100 eura mjesečno, za dva 120, za tri 140 i za četiri i više članova kućanstva 160 eura mjesečno, objasnio je ministar.
Do sada je na ovaj način zbrinut 1.741 građanin u više od 700 stanova ili kuća na području zagrebačkog ili petrinjskog potresa, rekao je Bačić.
"Ovakvom odlukom sada nastavljamo za sve one koji, u međuvremenu, nisu stambeno zbrinuti", rekao je Bačić, dodavši kako odluku donose kako bi program stambenog zbrinjavanja mogli privesti kraju.
Nastavlja se sufinanciranje prehrane u osnovnim školama
Radi izjednačavanja mogućnosti svih učenika osnovnih škola na prehranu, Vlada je također donijela Odluku o nastavku provedbe mjera financiranja, odnosno sufinanciranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola za školsku godinu 2023./2024.
Sredstva se osiguravaju za učenike koji redovito pohađaju osnovnu školu te ostvaruju pravo na financiranje, odnosno sufinanciranje prehrane u iznosu od 1,33 eura po nastavnom danu.
Iznimno od toga, za učenike koji redovito pohađaju osnovnu školu koja je uključena u eksperimentalni program "Osnovna škola kao cjelodnevna škola", osiguravaju se sredstva u iznosu od dva eura po nastavnom danu.
Predviđeni trošak ove mjere za školsku godinu 2023./2024. je 26,8 milijuna eura za prvo polugodište, a za drugo 40,2 milijuna eura, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Vlada je i osigurala namjensku pomoć zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Republika Hrvatska te jedinice lokalne i regionalne samouprave za pokriće troškova po isplaćenim pravomoćnim sudskim presudama, a koje se odnose na sporove za isplatu razlike plaće zbog neuvećanja osnovice za šest posto u 2016. za javne službe.
Visina i raspodjela financijskih sredstava za namjensku pomoć specificirana je za 92 zdravstvene ustanove u ukupnom iznosu od 16.918.283 eura, a financijska sredstva za tu namjenu osigurana su u državnom proračunu za 2023. i u projekcijama za 2024., obrazložio je ministar zdravstva Vili Beroš.
Za programe pomoći hrvatskog naroda u BiH pet milijuna eura
Donesena je i Odluka o raspodjeli sredstava za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2023., za što je osigurano pet milijuna eura.
"Suradnja s Hrvatima u BiH, potpora povratku i održivom ostanku te očuvanju njihove pune ravnopravnosti od posebnog su interesa za RH, a, između ostalog, ostvaruje se i pružanjem potpore obrazovnim, znanstvenim, kulturnim, zdravstvenim, poljoprivrednim i drugim projektima", objasnio je državni tajnik Zvonko Milas.
Potpora sportskom timu ukrajinskih branitelja s invaliditetom za sudjelovanje na Invictus Games
Također, Vlada je dala potporu sportskom timu ukrajinskih branitelja s invaliditetom u svrhu provedbe pripremnih sportskih aktivnosti u Hrvatskoj u 2023. za sudjelovanje na međunarodnom sportskom natjecanju Invictus Games, koje se ove godine održava u rujnu, u Düsseldorfu u Njemačkoj.
U sklopu priprema u Hrvatskoj će u kolovozu boraviti 25 ukrajinskih branitelja te njihovi liječnici, njegovatelji i drugo stručno osoblje, a Ministarstvo hrvatskih branitelja osigurat će smještaj, prehranu i prijevoz u okviru Veteranskog centra u Sinju, rekao je Tomo Medved.
Dodao je da se time nastavlja iskazivati potpora prijateljskom ukrajinskom narodu.
DAVIS CUP 2023. od 12. do 17. rujna u Splitu
Vlada je dala suglasnost za sufinanciranje troškova organizacije međunarodnog ekipnog natjecanja u muškom tenisu DAVIS CUP 2023., koji će se od 12. do 17. rujna održati u Splitu.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac kazala je da je Davis Cup najstarije i najprestižnije međunarodno ekipno natjecanje u muškom tenisu, koje organizira Međunarodna teniska federacija (ITF), a u kojem se natječu reprezentacije iz više od 140 zemalja svijeta.
Split je domaćin grupe D, u kojoj uz Hrvatsku, nastupaju Nizozemska, Finska i Sjedinjene Američke Države.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade
