Bez mjera Vlade cijena struje bila bi šest puta veća, a cijena plina tri puta

Govoreći u uvodnom dijelu sjednice Vlade o velikom paketu od devet poreznih zakona koji se upućuje Saboru u drugo čitanje, premijer Plenković poručio je da Vlada nastavlja s reformama koje imaju za cilj povećati plaće građanima, a osobito onima s najnižim primanjima,  podsjetivši da su dosadašnji krugovi porezne reforme rasteretili građane i gospodarstvo za 1,3 milijarde eura. Cilj ovih poreznih promjena jest očuvati gospodarstvo u uvjetima krize, osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova i podići životni standard građana, istaknuo je i najavio da će Vlada na idućoj sjednici predstaviti novi paket mjera potpore građanima i gospodarstvu.

Otvarajući današnju, 248. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktivnosti i aktualnih tema u proteklome tjednu.
 
Govoreći o sastanku na vrhu Inicijative triju mora u Bukureštu, s kojeg se vratio uoči sjednice Vlade, podsjetio je da se radi o Inicijativi koju su pokrenule Hrvatska i Poljska 2016.
 
Na Poslovnom forumu u okviru Inicijative, sudjelovalo je preko tisuću sudionika iz brojnih zemalja, od kojih i dvadesetak hrvatskih gospodarstvenika.
 
Ovoj se Inicijativi na summitu u Bukureštu jučer pridružila i Grčka, a Moldova je dobila status pridruženog člana, kao i Ukrajina prošle godine.
 
"Razgovarali smo o energetskim i prometnim projektima, projektima digitalizacije i investicijama u ove zemlje. Vodimo računa da je oko trećina ukupne hrvatske trgovinske razmjene upravo s ovim zemljama sudionicama", istaknuo je premijer Plenković i dodao kako je tijekom boravka u Rumunjskoj održao i nekoliko važnih bilateralnih susreta, između ostalih i s posebnim izaslanikom predsjednika SAD-a za klimatska pitanja Johnom Kerryjem, potpredsjednicom Vlade Ukrajine Julijom Sviridenko te rumunjskim predsjednikom Iohannisom i premijerom Ciolacuom.
 
Izdvojio je i posjet Virovitičko-podravskoj županiji, u povodu obilježavanja 30. obljetnice njezina osnutka, a poručio je kako su u toj županiji izrazito vidljivi rezultati Vladine politike fiskalne decentralizacije s obzirom da u odnosu na 2017. ima 80 posto više prihoda.
 
Realiziraju se, dodao je, brojni projekti vrijedni 300 milijuna eura, od cestovne infrastrukture do vodnog gospodarstva i niza drugih ulaganja.
 
U Novom Marofu obilježen je dovršetak radova na velikoj obilaznici, ulaganje vrijedno 20 milijuna eura, a premijer Plenković kazao je da se radi o projektu strateško važnom za taj grad.
 
U posjetu Hrvatskoj boravio je crnogorski predsjednik Milatović, a s premijerom Plenković razgovarao je o suradnji, ali i nizu otvorenih pitanja.
 
U Zagrebu je boravila i  predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Graciella Gatti Santana, a premijer Plenković kazao je da su joj predstavnici hrvatske Vlade na sastanku izrazili nezadovoljstvo Hrvatske privremenim puštanjem na slobodu osuđenog ratnog zločinca Simatovića.
 
Otvorena je i tema statusa Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji su još uvijek na izdržavanju kazne.
 
Do sada ostvareno 16,2 milijuna dolazaka i 88,5 milijuna noćenja, ohrabrujući podaci o kretanjima na tržištu rada
 
Ranije ovoga tjedna premijer Plenković i ministar Piletić na Braču su sudjelovali na otvaranju Odjela za pružanje izvaninstitucionalnih usluga Centra Juraj Bonači, što je prvi takav centar na jednom hrvatskom otoku, a premijer je projekt ocijenio izvrsnim dodavši kako će taj centar omogućiti da oni kojima je to najpotrebnije dobiju pomoć i potporu.
 
Podsjetio je da je Vlada u hrvatske otoke u proteklih sedam godina uložila 2 milijarde eura, dok je iz nove financijske perspektive planiran program vrijedan 150 milijuna eura namijenjen isključivo otocima kako bi se smanjila nejednakost i povećala kvaliteta života na hrvatskim otocima.
 
Osvrnuo se i na recentne podatke o turističkoj sezoni prema kojima je do sada ostvareno 16,2 milijuna dolazaka i 88,5 milijuna noćenja. Dodao je da je predsezona bila najbolja do sada, a i najave za posezonu su vrlo dobre.
 
"Hrvatska će imati više prihoda nego ikada od turizma i s njime povezanih djelatnosti u ovoj godini", najavio je.
 
Govoreći o najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, istaknuo je da je broj osiguranika u kolovozu veći za gotovo 40 tisuća, odnosno 2,4 posto u odnosu na srpanj.
 
"Sada smo na milijun i 680 tisuća osiguranika, a ovi su podaci itekako ohrabrujući", naglasio je premijer i dodao kako trenutni broj nezaposlenih iznosi oko 100 tisuća, a omjer zaposlenih i nezaposlenih osoba je 16:1, što upućuje na pozitivna kretanja na tržištu rada.
 
Novi paket mjera pomoći će svima onima kojima je to potrebno
 
Potpisan je i novi Sporazum o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća, a idućeg tjedna, uoči usvajanja novog paketa mjera potpore građanima i gospodarstvu, održat će se konzultacije sa socijalnim partnerima.
 
Najavio je da će na idućoj sjednici u četvrtak Vlada predstaviti novi paket mjera potpore građanima i gospodarstvu.
 
"Kao i uvijek do sada, u okolnostima energetske krize, pomoći ćemo onima kojima je to potrebno kako bismo im omogućili da održe ekonomski i socijalni standard", poručio je predsjednik Vlade.
 
U kontekstu upravljanja krizama, o čemu je govorio jučer na godišnjoj konferenciji Europske skupine za javnu upravu, premijer je podsjetio da je Vlada u protekle tri godine donijela više paketa pomoći građanima i gospodarstvu ukupno vrijednih 6,8 milijardi eura.

Da nije bilo mjera Vlade, cijene energenata, struje i plina bile bi višestruko veće
 
Te su mjere, istaknuo je, prije svega očuvale radna mjesta, likvidnost poduzeća, spriječile valove otkaza, omogućile egzistenciju hrvatskih obitelji.
 
Podsjetio je da su za 800 tisuća radnika u privatnom sektoru isplaćene plaće, a Vlada je osigurala i sigurnost opskrbe energentima, ali i priuštive cijene.
 
"Da nije bilo mjera Vlade, cijene plina i struje bile bi višestruko veće, a to bi ugrozilo egzistenciju naših obitelji, kućanstava, gospodarstva, da ne govorim o funkcioniranju općina, gradova, županija, bolnica, domova za starije i raznih drugih institucija", upozorio je i dodao da bi tržišna cijena struje prošle godine bila šest do sedam puta veća za kućanstva i malo i srednje poduzetništvo, primjerice, od one koju su plaćali.
 
Ove godine mjere će omogućiti da se ne plaća cijena struje koja bi bila tri puta viša od one koje će se plaćati, dodao je.
 
Kada je riječ o plinu, prošle bi se godine, da nije bilo mjera Vlade, plaćala tri do četiri puta viša cijena, a ove godine jedan i po do dva puta.
 
Slično je i s toplinskom energijom - u Zagrebu, Sisku, Osijeku, Velikoj Gorici i Zaprešiću cijena grijanja ove bi godine bila tri do četiri puta veća, a prošle godine čak i deset puta veća od osigurane.
 
"Stoga je važno osvijestiti da su te mjere omogućile da se kroz ovu krizu, osobito njen energetski segment, prođe tako da smo očuvali socijalnu koheziju, što je bila i glavna politička misao vodilja aktivnosti Vlade", poručio je.
 
Snažan doprinos Hrvatske europskom sustavu civilne zaštite
 
Od ostalih aktivnosti izdvojio je pomoć Hrvatske Sloveniji u saniranju posljedica katastrofalnih poplava od prošlog mjeseca, podsjetivši da je Hrvatska vojska, između ostalog, postavila lansirni most u mjestu Lačja Vas.
 
Izdvojio je i pomoć Grčkoj, s obzirom da su hrvatski kanaderi treći puta ove godine tamo i pomažu u gašenju požara.
 
"Pokazujemo ogromnu sposobnost pomoći susjednim i prijateljskim zemljama, jačamo sustav domovinske sigurnosti i doprinosimo europskom sustavu civilne zaštite", istaknuo je premijer Plenković.
 
Smanjuje se porezno opterećenje plaća
 
Kada je riječ o današnjoj sjednici Vlade, premijer je izdvojio veliki paket od devet poreznih zakona koje Vlada upućuje Saboru u drugo čitanje.
 
"Nastavljamo s reformama koje imaju za cilj povećati plaće našim građanima, a osobito onima s najnižim primanjima", poručio je premijer Plenković podsjetivši da su dosadašnji krugovi porezne reforme rasteretili građane i gospodarstvo za 1,3 milijarde eura.
 
Cilj ovih poreznih promjena jest očuvati gospodarstvo u uvjetima krize, osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova i podići životni standard građana.
 
Paket zakona, dodao je, stupit će na snagu od 1. siječnja 2024.
 
"Smanjuje se opterećenje plaća, dakle porez na dohodak, odnosno briše se i osnovica osobnog odbitka povećavanjem iznosa osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji. Zaokružujemo sve iznose u korist poreznih obveznika. Podižemo prag za primjenu više stope s 47.780 eura na 50.400 eura godišnje. Također, smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu, čime će se također povećati plaća našim građanima", naveo je premijer Plenković.
 
Izmjenama poreza na dohodak povećava se i fiskalna autonomija gradova i općina
 
Pojasnio je da se na taj način novac koji građani danas uplaćuju odmah isplaćuje za mirovine i ne čeka se da oni koji danas uplaćuju u budućnosti odu u mirovinu.
 
Također, izmjenama poreza na dohodak povećava se fiskalna autonomija jedinicama lokalne samouprave, odnosno gradovima i općinama, propisuju se ostali elementi oporezivanja i ukida prirez porezu na dohodak.
 
"Podsjećam da čelnici jedinica lokalne samouprave, to jest njihova predstavnička tijela, mogu samostalno propisati iznose poreza na dohodak čime još jednom podcrtavam načelo porezne autonomije jedinica lokalne samouprave", naglasio je premijer Plenković.
 
U okviru ovoga paketa, dodao je, nalazi se i dio koji se odnosi na oporezivanje dohotka od kapitala, imovine i imovinskih prava kroz povećanje poreznih stopa, a radi načela pravednosti i smanjenja nejednakosti porezne stope povećat će se za mali iznos, s 10 na 12, s 20 na 24 i s 30 na 36 posto.
 
Riječ je, pojasnio je, o neznatnom povećanju, ali povećanju koji je također dio prihoda jedinica lokalne samouprave čime im se daje prostor da s druge strane idu prema nižim stopama poreza na dohodak i tako iskoriste pravo da građanima koji žive u njihovim sredinama povećaju plaće.
 
Ogromna ulaganja u vodno gospodarstvo
 
Na kraju se osvrnuo na ulaganja u vodno gospodarstvo, s obzirom da je danas Dan Hrvatskih voda.
 
Podsjetio je da je 280 milijuna eura uloženo u izgradnju regulacijskih zaštitnih vodnih građevina, a dovršena su 104 projekta kojima je izgrađeno 227 kilometara nasipa.
 
U tijeku je provedba 43 projekta kojima će se izgraditi ili rekonstruirati dodatnih 75 kilometara nasipa i zidova.
 
Alocirano je 950 milijuna eura za projekte vodno-komunalne infrastrukture iz europskih izvora, a do rujna ove godine realizirani su projekti u vrijednosti od 914 milijuna eura.



 
 
 

Pisane vijesti