Ministar Primorac rekao je u izjavi novinarima nakon sjednice da Vlada nije sklona selektivnom oporezivanju, pa tako ni banaka te da se još uvijek ne zna hoće li se produljiti primjena dodatnog poreza na dobit. Istaknuo je da se u Vladi kontinuirano raspravlja o različitim mjerama, opcijama koje imaju na raspolaganju i učincima primjene pojedinih mogućnosti. "Svaka od tih mogućnosti ima pozitivne i negativne strane i precizno važemo što ćemo primijeniti", naveo je.
Upitan može i Hrvatska uvesti izvanredni dodatni porez za banke koje su neke zemlje već uvele, poput Slovenije i Italije, ministar financija Marko Primorac naglasio je kako vjeruje da će članice eurozone i EU-a o tome razgovarati već na sljedećem neformalnom sastanku Ecofina u Španjolskoj idućega tjedna. Istaknuo je i da su u kontekstu selektivnog oporezivanja banaka u Vladi imali interne konzultacije, ali i da prate što druge države članice eurozone rade.
"Za sada nismo skloni selektivnom oporezivanju", rekao je, pojasnivši kako Vlada općenito nije sklona selektivnom oporezivanju pojedinih sektora. To su specifični oblici poreza, to nije klasičan porez na dobit, naveo je Primorac te kazao da su i dalje sve opcije na stolu, ali je Vlada manje sklona selektivnim opcijama.
Rekao je i da se vezano uz monetarnu politiku i stope obvezne pričuve na vijećima Ecofina ne raspravlja, već da su to teme za Eurogrupu, dakle za države članice eurozone.
Ministri financija, rekao je, ne bi trebali intervenirati u segment monetarne politike, no dodao je da ministri, odnosno vlade mogu u pojedinim prilikama, kada im se učini da je to oportuno, ukazati na postojanje drugih instrumenata kojima bi se moglo utjecati na suzbijanje inflacije, bez prejudiciranja i nametanja bilo čega.
"To što sam rekao jučer da ne razmatramo za sada selektivno oporezivanje banaka, to ne znači da ne razmatramo druge mogućnosti. Ako bude općenito dodatno oporezivanje, to ne znači da banke će iz toga biti izuzete", naglasio je Primorac.
Vladi kontinuirano raspravlja o različitim mjerama
Otkrio je i da još uvijek na snazi dodatni porez na dobit, rekavši je da je to porezni oblik čiju bi primjenu, s obzirom na trendove, bilo prilično jednostavno produljiti na još jednu godinu. Istaknuo je da se u Vladi kontinuirano raspravlja o različitim mjerama, opcijama koje imaju na raspolaganju i učincima primjene pojedinih mogućnosti. "Svaka od tih mogućnosti ima pozitivne i negativne strane i precizno važemo što ćemo primijeniti", naveo je ministar financija.
Što se tiče dodatnog poreza na dobit, kazao je da Vlada ima vremena do kraja godine, kao i lani, donijeti odluku o tome kakav će porez biti i hoće li ga biti, u skladu s trendovima koji nas očekuju u idućem razdoblju.
Rekao je i da je povećanje kamatnih stopa na razini EU doista značajno, odnosno povijesno gledano to je jedno od intenzivnijih kontinuiranih povećanja kamatnih stopa, te da će se to povećanje preliti i na kamatne stope u nas. Po njemu, to je dobro u borbi protiv inflacije, međutim ističe da je pitanje kakvi će biti učinci na standard građana, njihovu mogućnost otplate dugova i općenito gospodarska kretanja. Stoga u situaciji kada postoje i neki drugi monetarni instrumenti, ističe da bi bilo oportuno koristiti i te druge instrumente.
Na pitanje kako ocjenjuje rad guvernera HNB-a Borisa Vujčića, Primorac je kazao kako misli da on dobro radi i da je vrhunski stručnjak te da je operativan. Smatra da korektno obavlja svoju dužnost, kao i da zna kako monetarna politika funkcionira.
Upitan da prokomentira podatak po kojem je HNB u svom jučerašnjem biltenu naveo da hrvatsko gospodarstvo prema prvim pokazateljima u trećem kvartalu usporava na 2,5 posto i je li to približavanje Hrvatske onim pokazateljima koje imaju već veće europske zemlje gdje gospodarstvo skoro pa stagnira, ako ne i pada, odgovorio je da smanjenje gospodarskoga rasta ili gospodarski pad u članicama EU, posebno u onim državama koje su naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri, nije dobro ni za nas. Istaknuo je da je pitanje vremena kada će se negativni učinci tih kretanja preliti i na hrvatsko gospodarstvo, a što ovisi o izraženosti pada gospodarske aktivnosti u tim državama i dugotrajnosti toga pada.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
