Glavni tajnik Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Mathias Cormann, bio je 21. rujna 2023. u službenom posjetu Hrvatskoj, prilikom javnog predstavljanja Ekonomskog pregleda Republike Hrvatske, koji je važan korak na putu prema članstvu Hrvatske u tu međunarodnu organizaciju koja okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta. Nakon što je podnijela zahtjev za članstvo 2017. godine, Hrvatska je službeno započela pregovore o pristupanju u srpnju 2022., a pristupanje toj međunarodnoj organizaciji bit će potvrda značajnog napretka u ekonomskom razvoju Hrvatske.
Ekonomski pregled
Ekonomski pregledi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) periodični su pregledi zemalja članica OECD-a i odabranih zemalja nečlanica, koji pružaju sveobuhvatnu analizu ekonomskih kretanja, ključnih gospodarskih i strukturnih izazova te preporuka za rješavanje tih izazova.
Prije nego što pojedina zemlja postane punopravna članica OECD-a nužno je da budu objavljena najmanje dva Ekonomska pregleda posvećena toj zemlji.
Drugi Ekonomski pregled Republike Hrvatske bit će objavljen tijekom 2025. godine.
Glavni nalazi i preporuke prvog Ekonomskog pregleda Republike Hrvatske
Ekonomski pregled Republike Hrvatske pruža uvid i detaljnu analizu hrvatskog gospodarstva, ističući njegove prednosti i područja u kojima su potrebne daljnje reforme. Ekonomski pregled Republike Hrvatske sadrži poglavlja koja se bave ključnim ekonomskim izazovima i glavnim preporukama politika koje se bave tim izazovima, kao i dva tematska poglavlja.
Prema procjenama, OECD Hrvatskoj predviđa rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,0 posto ove godine, dok se u 2024. godini očekuje rast od 2,4 posto, što je više od trenutnih hrvatskih prognoza koje se kreću na razini 2,2%, a potom u 2024. očekuje se rast o BDP-a od 2,6%.
Priznaju se i rezultati iz protekle godine, kada je stopa rasta BDP-a prošle godine procijenjena na 6,3%, što je u skladu s prognozom Europske komisije te je gotovo dvostruko više od prosjeka Europske unije, koji se procjenjuje na oko 3,5% prošle godine.
Samo tri države Europske unije imale su prošle godine veću stopu rasta BDP-a od Hrvatske (Irska 12,2%, Portugal 6,7%, Malta 6,6%).
Ekonomski pregled potvrđuje da je Hrvatska imala snage, otpornosti, žilavosti i umijeća da se uspješno nosi s velikim globalnim krizama koje su sve bile vanjskog i horizontalnog karaktera i čije je trajanje nemoguće procijeniti.
Vlada je u posljednje tri godine donijela pakete pomoći ukupno vrijedne 8,5 milijardi eura čime je sačuvana socijalna kohezija. Pružena je pomoć najranjivijima u društvu, zadržana je zaposlenost, smanjena je nezaposlenost i zaštićena je egzistencija hrvatskih obitelji. Spriječen je val stečaja hrvatskih poduzeća, omogućeno je privatnom sektoru da isplati plaće svojim radnicima i zaposlenicima u vremenu kada tvrtke za to nisu imale sredstava kako bi premostile to teško razdoblje.
U Ekonomskom pregledu i danim preporukama navode se nalazi OECD-a, koji potvrđuju iskorake Hrvatske u oporavku gospodarstva, ali i prema jačanju njegove dugoročnijoj otpornosti.
Prepoznati su napori i uspjeh Vlade prilikom provođenja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Od ukupno 372 pokazatelja na razini cijelog NPOO-a, zaključno s kolovozom ove godine ispunjeno je svih 114 planiranih pokazatelja.
Hrvatskoj je za provedbu investicija definiranih Planom oporavka do sada uplaćeno 2,2 milijarde eura iz Mehanizma oporavka i otpornosti (40% od 5,5 milijardi eura odnosno od ukupno raspoloživih bespovratnih sredstava).
No, OECD navodi i izazove i rizike s kojima se Hrvatska suočava na području javne uprave, pravosuđa, obrazovanja, korporativnog upravljanja tvrtkama u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu, tržištu rada.
Nužno je jačanje produktivnosti gospodarstva, pronaći najbolja rješenja za djelotvoran odgovor na demografske izazove, uključujući i starenje stanovništva, te ubrzati zelenu tranziciju.
Vlada je svjesna da su osnovni preduvjeti za daljnji dugoročni razvoj i napredak Hrvatske politička stabilnost i daljnje jačanje institucija. Drugi važan preduvjet je i usmjerenje Vlade k ispunjenju strateških nacionalnih ciljeva koji stvaraju povoljan okvir za veću za jačanje otpornosti i konkurentnosti u narednom razdoblju te sve politike Vlade. I treće, sve politike Vlade, a pogotovo ekonomska politika, koje daju Hrvatskoj snažan međunarodni kredibilitet i pridonose njezinom međunarodnom pozicioniranju.
Dane preporuke u mnogome su usklađene s reformama i ulaganjima čije je provođenje temeljni cilj Vlade koja će i dalje nastaviti provoditi politike koje će pridonositi pozicioniranju Hrvatske kao male, otvorene, ali snažne ekonomije i društva u krugu najrazvijenijih zemalja svijeta.
Vlada pridaje veliku važnost Ekonomskom pregledu jer će pridonijeti razmjeni iskustava među dionicima i spremna je odmah započeti s radom na provedbi preporuka koje će dovesti do dugoročnih pozitivnih promjena za državu, gospodarstvo i društvo.
