Sjednica Vlade: Novi model samoobnove polučio uspjeh, isplaćeno 19 milijuna eura >
Objavljeno: 27.09.2023.
Sjednica Vlade: Novi model samoobnove polučio uspjeh, isplaćeno 19 milijuna eura
Potpredsjednik Vlade Branko Bačić naglasio je da je novi model samoobnove, kojim se građanima unaprijed isplaćuje iznos troškova obnove njihovih kuća ili izgradnje zamjenskih kuća, polučio uspjeh jer je u protekla 4 mjeseca isplaćeno 19 milijuna eura. Vlada je donijela i Odluku o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića za pedagošku godinu 2023./2024. Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je riječ o važnoj odluci jer se njome omogućuje financijska održivost dječjih vrtića u svim jedinicama lokalne samouprave, posebno onima koje imaju najmanje prihode.
Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved govorio je o aktivnostima na revitalizaciji Sisačko-moslavačke županije te posebno istaknuo ulogu Hrvatske elektroprivrede, odnosno ukupna ulaganja u obnovu elektroenergetskih objekata uništenih u potresu, koja iznose više od 20 milijuna eura.
„Posebno naglašavam izgradnju transformatorske stanice u Petrinji, ukupne vrijednosti čak 7 milijuna i 700 tisuća eura, što predstavlja najveću kapitalnu investiciju HEP-a na području Sisačko-moslavačke županije“, rekao je.
Uz ovu investiciju, Elektra Sisak od potresa do 1. rujna ove godine izgradila je ili obnovila više od 240 trafostanica, 38 niskonaponskih mreža, 6 dalekovoda i 18 srednjonaponskih mreža, a ukupna vrijednost ulaganja je 12,3 milijuna eura.
„Ove aktivnosti jasno ukazuju na realizaciju zacrtanih ciljeva Vlade za revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije“, zaključio je ministar Medved.
Obnovljeno više od 10 000 privatnih kuća
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, govoreći o programu stambenog zbrinjavanja građana u mobilnim stambenim jedinicama, istaknuo je da je dosad završeno ili se privode kraju aktivnosti na osiguranju 600 novih stambenih jedinica na području Sisačko-moslavačke županije.
Radi se o 305 stanova u višestambenim zgradama, 166 drvenih kuća, 140 mobilnih niskoenergetskih kuća koje su u izradi te 5 kuća i stanova koje je kupio APN.
„Ove godine iz proračuna ministarstava uložili smo 137 milijuna eura“, rekao je ministar Bačić i dodao da je novi model samoobnove kojim se građanima unaprijed isplaćuje iznos troškova obnove njihovih kuća ili izgradnje zamjenskih kuća, doista polučio uspjeh jer je u protekla 4 mjeseca isplaćeno 19 milijuna eura.
Kazao je da su u nabavi 1182 nove lokacije, koje se odnose i na izgradnju zamjenskih kuća te na konstrukcijsku i nekonstrukcijsku obnovu na području petrinjskog i zagrebačkog potresa, a s današnjim danom obnovljeno je više od deset tisuća privatnih kuća.
Uvodi se visoka zajednička razina mjera kibernetički sigurnosti
Određena centralizacija upravljanja kibernetičkom sigurnošću, kroz transformaciju postojećeg Centra za kibernetičku sigurnost SOA-e u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost, previđa se Prijedlogom zakona o kibernetičkoj sigurnosti (EU), koji je Vlada uputila Hrvatskom saboru.
Predloženim bi se zakonom u hrvatsko zakonodavstvo implementirala EU Direktiva o mjerama za visoku razinu kibernetičke sigurnosti (tzv. EU NIS2 direktiva) koju države članice Unije u nacionalna zakonodavstva moraju prenijeti najkasnije do 17. listopada 2024. U skladu s njom povećao bi se broj sektora koji će biti obveznici jačanja mjera kibernetičke sigurnosti.
"Zakon predviđa određenu centralizaciju upravljanja kibernetskom sigurnošću odnosno transformaciju postojećeg Centra za kibernetičku sigurnost Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost", kazao je potpredsjednik Vlade Medved.
Medved je rekao da svaka članica Europske unije osnivanje nacionalnog centra određuje temeljem vlastitih specifičnosti i već razvijenih kapaciteta. "S obzirom na to da je SOA-in centar trenutno najrazvijeniji nacionalni resurs kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj, najučinkovitije je rješenje za transformaciju postojećeg centra u nacionalni centar za kibernetičku sigurnost", dodao je.
Kazao je da je velik dio država članica EU implementirao model centralizacije kibernetičke sigurnosti kroz sigurnosno obavještajne sustave.
Zakonom se uređuju postupci i mjere za postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti, kriteriji za kategorizaciju ključnih i važnih subjekata, zahtjevi kibernetičke sigurnosti za ključne i važne subjekte, posebni zahtjevi za upravljanje podacima o registraciji naziva domena, dobrovoljni mehanizmi kibernetičke zaštite, nadležna tijela u području kibernetičke sigurnosti i njihove zadaće i ovlasti, stručni nadzor nad provedbom zahtjeva kibernetičke sigurnosti, prekršajne odredbe.
Nadležna tijela, naveo je potpredsjednik Vlade, bit će zadužena i za provedbu kategorizacije subjekata obveznika pri čemu u su primarni cilj NIS2 direktive veliki i srednji subjekti, prema EU kriterijima veličine, a kao iznimka mogu se posebnim kriterijima kategorizirati i manji subjekti.
"Zakon uvodi visoku zajedničku razinu mjera kibernetički sigurnosti kakva je propisana za sve države članice Europske unije. Pri tome, mjere trebaju biti razmjerne stupnju izloženosti pojedinog subjekta rizicima, a dužni su ih provoditi sami subjekti obveznici i to sukladno vlastitoj procjeni rizika", zaključio je Medved.
Razmjena i uzajamna zaštita klasificiranih podataka između Hrvatske i Njemačke
Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka.
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved izvijestio je da je ovaj Ugovor potpisan 18. travnja ove godine u Zagrebu.
Kazao je i kako se Ugovorom uspostavlja pravni okvir za osiguranje zaštite klasificiranih podataka koji zajednički nastaju ili se razmjenjuju između ugovornih stranaka, utvrđuju se istoznačni stupnjevi tajnosti, kao i obveze u vezi s nacionalnim mjerama za zaštitu klasificiranih podataka, određuju se nadležna tijela za provedbu Ugovora, mehanizmi prijenosa klasificiranih podataka, te postupanje s klasificiranim podacima.
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Isplata novca za fiskalnu održivost dječjih vrtića
Sukladno Uredbi o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, Vlada je donijela Odluku da se u ovoj pedagoškoj godini jedinicama lokalne samouprave i Gradu Zagrebu za financiranje fiskalne održivosti dječjih vrtića ukupno isplati 17,6 milijuna eura, a u tu je svrhu za iduću godinu osigurano 47 milijuna eura.
Riječ je o važnoj odluci, istaknuo je premijer Plenković, jer se njome omogućuje financijska održivost dječjih vrtića u svim jedinicama lokalne samouprave, posebno onima koje imaju najmanje prihode.
Na taj način pomažemo i tim institucijama, ali nadam se i roditeljima djece u vrtićima, dodao je.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je da je Vlada u proteklih šest godina uložila više od pola milijarde eura u izgradnju vrtićkih kapaciteta, a samo u zadnje dvije godine oko 215 milijun eura iz NPOO-a.
Današnja Odluka donesena je, naglasio je, jer smo svjesni činjenice da neke od jedinica lokalne samouprave neće imati fiskalne mogućnosti za održavanje vrtićkih jedinica i budući da je reformom obrazovanja predviđeno da sva djeca iznad treće godine života imaju mjesto u dječjem vrtiću, a obavezno pohađaju dječji vrtić godinu dana prije polaska u osnovnu školu.
Istaknuo je i da će se izgradnjom dodatnih vrtićkih kapaciteta Hrvatska do 2028. godine izjednačiti sa standardima EU te će obuhvat djece koja idu u vrtiće biti veći od 90 posto.
Vlada je donijela i Odluku da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) isplatiti bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država i kojima su osnivači županije, za podmirivanje dijela dugovanja prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, ukupno 107,1 milijuna eura (26.845.869 eura zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači županije i 80.279.538 eura zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država).
U obzir je uzet kriterij dospjelosti nepodmirenih obveza starijih od 120 dana, na dan 31. kolovoza 2023.
Odbijen prijedlog oporbenih zastupnika za pokretanjem pitanja povjerenja ministru Radmanu
Vlada je odbila navode iz prijedloga 37 oporbenih saborskih zastupnika za pokretanje pitanja povjerenja ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu koji će, kako je rekao premijer Andrej Plenković, ažurirati i ispraviti sve nedostatke u imovinskoj kartici.
"Vlada odbija prijedlog skupine oporbenih zastupnika, ali isto tako konstatiramo da je ministar propustio upisati godišnje dividende u imovinsku karticu. On će ažurirati svoju imovinsku karticu, dopuniti podatke, ispraviti sve nedostatke te postupiti po odlukama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa" rekao je Plenković obrazlažući Vladino očitovanje Saboru na prijedlog oporbenih zastupnika.
Vlada odlučna u promociji kulture tolerancije i unaprjeđenju prava nacionalnih manjina
Prihvaćeno je Izvješće o provedbi Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2021. - 2024., za 2022. godinu.
Potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga kazala je da se Operativni programi sastoje od Operativnog programa za zaštitu i unaprjeđenje postojeće razine prava svih nacionalnih manjina, ali i od posebnih operativnih programa koji sadrže aktivnosti koje se odnose na pojedine nacionalne manjine s obzirom na njihove specifičnosti i potrebe unaprjeđenja postojeće razine njihove zaštite.
Istaknula je da se u odnosu na 2021. provodi 28 aktivnosti više, rekavši da su za provedbu Operativnih programa u 2022. godini utrošena značajna sredstva.
Potpredsjednica Šimpraga je naglasila da je iz Izvješća vidljiv znatan napredak na svim područjima, kao i odlučnost Vlade u promociji kulture tolerancije i unaprjeđenju prava nacionalnih manjina.
Hrvatska visoko na ljestvici reprodukcijske medicine
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 40. godišnjice uspješne izvantjelesne oplodnje - in vitro fertilizacije u Republici Hrvatskoj.
Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je da u Hrvatskoj medicinski potpomognuta oplodnja obilježava višedesetljetnu tradiciju.
Podsjetio je da je prije 40 godina u Klinici za ženske bolesti i porode u Zagrebu rođeno prvo dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom, čime se, naglasio je, Republika Hrvatska svrstala visoko na ljestvici reprodukcijske medicine.
Ministar je rekao da, prema procjenama hrvatskih stručnjaka u području ginekologije i reprodukcijske medicine te Hrvatskog androloškog društva, neplodnost danas obuhvaća oko 17 posto populacije reproduktivne dobi. Nadalje, dodao je, podaci govore kako se od svih neplodnih parova u Republici Hrvatskoj liječi samo njih 15 posto.
Međutim, istaknuo je, tijekom zadnjih godina svjedoci smo trenda porasta liječenja neplodnosti postupcima medicinski pomognute oplodnje, kao i povećanja broja rođene djece iz istih od čak 76 posto.
Beroš je naglasio važnost praćenja kvalitete i uspješnosti provedbe postupaka medicinski pomognute oplodnje, kao i uspostavu jedinstvenog sustava kvalitete na nacionalnoj razini, zbog čega je i predložio prihvaćanje pokroviteljstva nad obilježavanjem 40. godišnjice uspješne izvantjelesne oplodnje u Hrvatskoj.
Proslava obljetnice održat će se 23. listopada 2023. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
