Premijer Andrej Plenković poručio je u Valletti kako je problem nezakonitih migracija potrebno rješavati na izvoru, snažno čuvati vanjsku schengensku granicu Europske unije, primjenjivati sve norme međunarodnog prava, poštovati europsko, kao i nacionalno pravo i pronaći jedan zajednički odgovor koji bi prisutnost Europske unije u zemljama sjeverne Afrike i zemljama istočnog Mediterana, u odnosu na druge globalne aktere, učinio najutjecajnijim.
Drugog dana boravka na Malti, gdje sudjeluje na 10. sastanku na vrhu skupine EU MED-9, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije.
Izvijestio je da je prvi dio summita u Valletti bio posvećen pitanjima južnoga susjedstva, migracijama, klimatskim promjenama, te ekonomskoj suradnji s državama sjeverne Afrike i istočnog Mediterana.
Dodao je da su sve zemlje članice skupine EU MED, njih devet, suglasne da se nastavi jačati partnerstvo sa zemljama sjeverne Afrike i istočnog Mediterana, u kojima je, podsjetio je Plenković, kroz zadnjih 15-ak godina došlo do velike nestabilnosti, pa i disfunkcionalnosti, bilo iz razloga da nemaju vlade koje dobro funkcioniraju, bilo da postaje međusobni konflikti, ili da partnerstva s tim zemljama ne daju određene rezultate u zaustavljanju nezakonitih migracija.
Kazao je da te nezakonite migracije nerijetko dolaze iz zemalja porijekla koje su južnije od afričkih zemalja na obali Mediterana.
Plenković je pojasnio da zbog toga veliki broj ilegalnih migranata dolazi u države Europske unije, u zadnje vrijeme osobito u Italiju i Cipar, koji imaju probleme u upravljanju migracijama, a s druge strane staraju veliki politički i socijalni pritisak.
Problem nezakonitih migracija treba riješiti na izvoru
„Zato je cilj ovog današnjeg sastanka bio ojačati sve zajedničke mehanizme koje imamo na raspolaganju, a to su sve dimenzije vanjske politike Europske unije, od sigurnosne, razvojne, ekonomske do humanitarne, ali i jačanje institucija u onim državama koje imaju problem funkcioniranja“, rekao je Plenković.
Predsjednik Vlade smatra da problem treba riješiti na izvoru, snažno čuvati vanjsku schengensku granicu Europske unije, primjenjivati sve norme međunarodnog prava, poštovati europsko pravo, kao i nacionalno pravo i pronaći jedan zajednički odgovor koji bi prisutnost Europske unije u zemljama sjevera Afrike i zemljama istočnog Mediterana, u odnosu na druge globalne aktere koji su također vrlo aktivni, učinio najutjecajnijim.
Premijer je izvijestio da će se na drugom dijelu sastanka na vrhu razgovarati o pripremi za sastanak Europske političke zajednice i neformalni sastanak Europskoga vijeća u Granadi, na kojem će najviše biti riječi o reviziji Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, s obzirom da su se promijenile okolnosti u odnosu na 2020. kada je donesen.
U tom kontekstu izdvojio je klimatske promjene koje su dovele do velikih elementarnih nepogoda na cijelom Mediteranu, uzevši za primjer veliko nevrijeme koje je pogodilo Hrvatsku sredinom srpnja.
„To zahtjeva da na nacionalnoj i europskoj razini imamo odgovarajuće mehanizme, prije svega civilne zaštite, ali i dovoljno materijalnih i financijskih sredstava da se pruži pomoć onima koji su u ugrozi od posljedica takvih nepogoda“, kazao je Plenković.
Sprječavanje nezakonitih migracija glavna tema sastanka na vrhu EU MED-9
Sprječavanje nezakonitih migracija bit će glavna tema sastanka na vrhu čelnika mediteranskih zemalja članica EU na Malti, poručio je jučer po dolasku u Vallettu predsjednik Vlade Andrej Plenković, istaknuvši da nezakonite migracije dovode brojne europske zemlje u ozbiljne političke probleme.
''Sutra očekujemo temeljitu raspravu o zajedničkim naporima kako bi se proces nezakonitih migracija što više spriječio, pomoglo zemljama koje su izvorište, surađivalo s onima koji su tranzitne zemlje i na određeni način spriječilo da krijumčari na nesreći mnogih zarađuju, a da pritom se brojne europske zemlje dovode u ozbiljne političke probleme'', kazao je Plenković.
Dodao je da Hrvatska nema problem sa srednje-mediteranskom rutom kao što ima Italija, ali se nalazi na istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti o čemu se danas razgovaralo na sastanku ministara unutarnjih poslova u Bruxellesu.
Na pitanje novinarke je li sa slovenskim premijerom Robertom Golobom razgovarao o suradnji po pitanju nezakonitih migracija, Plenković je kazao da sa slovenskim kolegom sjajno surađuje.
Poručio je kako nedavno uvedeni slovenski kontrolni punktovi uz granicu s Hrvatskom nisu "usmjereni na bilo kakvo usporavanje prometa između dvije države", već je riječ o mjerama koje Slovenija poduzima u dubini svog teritorija, kao što i Hrvatska radi s takozvanim kompenzacijskim mjerama.
''Te mjere ni na koji način neće utjecati na slobodan protok ljudi, a osobito hrvatskih državljana prema Sloveniji", kazao je Plenković.
Plenković je odmah po dolasku održao bilateralni sastanak s malteškim kolegom, premijerom Robertom Abelom, nakon kojeg je naglasio da su hrvatsko-malteški odnosi jako dobri te da dvojica premijera odlično surađuju u okviru Europskog vijeća.
Hrvatsku i Maltu povezuje upravo mediteranska suradnja jer su obje zemlje orijentirane na turizam, pomorstvo i trgovinu, a tu su još i međusobne investicije te suradnja u znanosti i kulturi.
EU MED skupinu čini devet mediteranskih i južnih zemalja članica Europske unije – Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska.
Deseti samit EU MED-9 održava se u danas i sutra u Valletti, a prisustvovat će mu i malteški premijer Robert Abela, predsjednik Cipra Nikos Christodoulides, predsjednik Francuske Emmanuel Macron, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, talijanska premijerka Giorgia Meloni, portugalski premijer António Costa, slovenski premijer Robert Golob, kao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Izvor: Vlada/Hina
Pisane vijesti
