Ključna poruka fra Didaka, koji je opismenio oko 13 tisuća odraslih te spasio 17 tisuća gladne djece u vremenima Prvoga svjetskog rata, ostala je trajna uspomena na njegovo veliko djelo, rekao je danas premijer Plenković na obilježavanju 20. obljetnice Didakovih dana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanoj akademiji u povodu obilježavanja 20. obljetnice Didakovih dana, međunarodne kulturne manifestacije posvećene fra Didaku Buntiću.
Tom je prigodom istaknuo kako se nastupom mladih glazbenika na obilježavanju obljetnice šalje poruka umjetnosti i snaga prosvjetiteljstva. Upravo to je ključna poruka fra Didaka, koji je opismenio oko 13 tisuća odraslih te spasio 17 tisuća gladne djece u vremenima Prvoga svjetskog rata, što je ostala trajna uspomena na njegovo veliko djelo, rekao je premijer Plenković. Prisjećamo se, dodao je, njegove uloge u teškim vremenima i njegove snage te ustrajnosti da se prijeđe preko niza nerazumijevanja i pronađu rješenja koja su se tada u takvim okolnostima činila gotovo nemogućim.
Više od 50 Hrvata vratilo se danas iz Izraela, sutra se očekuje povratak hodočasnika
Nakon akademije, premijer Plenković u razgovoru s novinarima osvrnuo se na niz drugih aktualnih tema.
Jutros je održana telefonska sjednica Vlade na kojoj je donesena odluka kojom se značajno snižavaju cijene goriva, a premijer Plenković poručio je da će Vlada i dalje voditi računa o cijenama naftnih derivata, kao što to čini i s cijenama struje i plina, čije tržišno poskupljenje hrvatski građani i gospodarstvo gotovo i nisu osjetili.
Govoreći o situaciji u Izraelu, još jednom je izrazio žaljenje zbog brojnih žrtava istodobno osuđujući terorističke napade Hamasa te dodao kako se radi o izrazito lošem potezu koji će dovesti do destabilizacije stanja na Bliskom istoku.
Što se tiče hrvatskih državljana u Izraelu, izvijestio je da je dio njih već danas sletio u Beč, a sutra dolazi drugi dio. Za sada, dodao je, nema informacija o stradavanju hrvatskih državljana.
Kad je Milanović bio premijer, Josipović je čak 13 puta potpisao zakone u roku manjem od osam dana
Premijer Plenković potom se osvrnuo na jučerašnju izjavu predsjednika Republike Milanovića.
Ustvrdivši da je to što predsjednik Republike nije na vrijeme potpisao Zakon o izbornim jedinicama presedan u hrvatskoj praksi, iznio je podatak da je, u vrijeme dok je Zoran Milanović bio premijer, tadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović čak 13 puta potpisao zakone u roku manjem od osam dana jer je svaki put jedan od tih zakona koje je Sabor usvajao iz različitih razloga imao precizan datum stupanja na snagu.
"Dakle, to je zakonodavna praksa koju hrvatska praksa poznaje", ustvrdio je opovrgnuvši tezu predsjednika Milanovića kako taj zakon "nije smio potpisati" ranije.
Naprotiv, pojasnio je premijer Plenković, članak 80 Ustava kaže da predsjednik Republike u roku osam dana promovira zakone, odnosno potpisuje ih, a onda oni idu u objavu u Narodne novine. To je, dodao je, njegovo pravo, ali taj rok od osam dana je maksimalan rok, dok nigdje ne stoji da se oni ne mogu potpisati odmah prvi dan.
Jedan takav slučaj, da je zakon imao precizan datum stupanja na snagu, dodao je, bio je i kad je predsjednica Republike bila Kolinda Grabar-Kitarović, a jedan put se to dogodilo i u mandatu Vlade Tihomira Oreškovića, a u mandatu premijer Plenkovića bilo je pet takvih situacija.
Milanović je u 28. lipnja potpisao čak dva zakona koja su stupala na snagu 1. srpnja
Zadnja takva situacija, podsjetio je, bila je u lipnju ove godine, kada je Hrvatski sabor 28. lipnja donio Zakon o socijalnoj skrbi koji je stupio na snagu 1. srpnja, a tada ga je predsjednik Milanović potpisao prije kraja maksimalnog roka od osam dana.
Također, potpisao je istog dana donesen Zakon o osobnoj asistenciji, koji je također stupao na snagu 3 dana kasnije, odnosno 1. srpnja.
"To je recentna praksa između ove iste parlamentarne većine i njega", kazao je predsjednik Vlade.
Pojasnio je i zašto je zakonodavac, odnosno Hrvatski sabor, odredio da Zakon o izvornim jedinicama stupa na snagu 1. listopada.
"Zato što je Ustavni sud ukinuo raniji zakon svojom odlukom s 30. rujna, a želja zakonodavca je bila da nemamo pravni vakuum te da novi zakon stupi na snagu s datumom s kojim stari prestaje važiti", rekao je premijer istaknuvši da se radilo o racionalnom promišljanju zakonodavca.
Dodao je da je navedeni zakon prošao proceduru javnog savjetovanja i dva čitanja u Saboru te da se nije radilo o hitnoj proceduri.
Zakon je izglasan na vrijeme, a nepotpisivanje zakona ranije potez je s ciljem političke opstrukcije
Vlada je Hrvatskom saboru taj zakon u proceduru uputila 31. kolovoza, a Hrvatski sabor prema Ustavu redovno zasjeda od 15. rujna. Proveli su raspravu, dodao je, u ta dva tjedna te odlučili kada će održati glasanje, koje su održali na vrijeme.
"Prema tome ta teza da on to nije smio potpisati je apsolutna laž, jer očito laže hrvatskoj javnosti ako je mogao potpisati dva zakona koja su isto donesena 28. u mjesecu, a stupala na snagu 1. u idućem mjesecu", dodao je ustvrdivši kako je Milanović napravio taj potez samo s ciljem političke opstrukcije i podsjetivši kako bi se predsjednik Republike prema Ustavu trebao baviti upravo usklađenim djelovanjem institucija.
Zakon će ponovno biti izglasan, naglasio je predsjednik Vlade, ali će zbog predsjednikove opstrukcije to izazvati trošak rada Sabora, gubit će se vrijeme jer će se, umjesto da se raspravlja o nečem drugom, ponovo raspravljati zakon koji se već raspravio u dva čitanja.
Milanović si pokušava ex post kupiti bolju prošlost i kao premijera i kao političara
Osvrnuo se potom i na dio jučerašnje Milanovićeve izjave u kojoj je govorio o "bilanci" rada Vlade ustvrdivši kako Milanović ex post pokušava sebi kupiti bolju prošlost i kao premijera i kao političara.
"Nije mogao izabrati ljepšu temu za mene kao premijera koji ga je porazio na parlamentarnim izborima 2016.", kazao je premijer Plenković.
Za Milanovićevu pobjedu na izborima 2011., dodao je premijer Plenković govoreći o Milanovićevoj bilanci, najzaslužniji je Ivo Sanader te DORH koji ga je procesuirao.
Već je iduće izbore, 2015., odigrao "egal", dodao je, da bi već iduće izbore 2016. izgubio od njega sa sedam mandata.
Predsjednikom je postao, naglasio je premijer, ponajviše zahvaljujući Miroslavu Škori čija je kandidatura, što se sada vidi, bila medijski stvorena kula od karata.
O Milanovićevim potezima u mandatu predsjednika Republike, premijer je kazao sljedeće: sve što je bilo strateški, on je bio protiv, podsjetivši na njegove relativizirajuće izjave o europodručju, Schengenskom prostoru, na njegove potpuno proruske stavove u godinu i pol dana od početka najveće krize s kojom je svijet opterećen, na usporedbu korone s karijesom i tako dalje.
U mandatu Zorana Milanovića kao predsjednika Vlade, nastavio je premijer Plenković govoreći o bilanci, BDP per capita je narastao za 880 eura, dok je u mandatu ove Vlade narastao za više od 6.100 eura. Ukupan BDP u Milanovićevom mandatu narastao je za 2 milijarde eura, dok je u mandatu ove Vlade narastao za 20 milijardi eura. Na kraju Milanovićevog mandata odnos zaposlenih i nezaposlenih bio je 5:1, a danas je 16:1.
"Milanovićeva Vlada nije željela raditi projekt druge cijevi tunela Učka, nije željela graditi Pelješki most, za LNG terminal nisu napravili ništa, za Schengen nisu poduzeli ništa, o euru nisu niti pomislili, a već su dobili na poklon članstvo u Europskoj uniji", kazao je premijer Plenković podsjetivši da je Vlada Ive Sanadera odvela Hrvatsku u NATO-, a ona Jadranke Kosor završila pregovore s Europskom unijom.
Jedino, dodao je, što je Milanović uspio napraviti bilo je donijeti takav zakon koji je Angelu Merkel odvratio od dolaska na proslavu hrvatskog članstva u Europskoj uniji 1.srpnja 2013.
"Iza nas će ostati LNG terminal, Pelješki most, druga cijev tunela Učka, autocesta do Siska, Koridor Vc, Rafalei, euro i Schengen", poručio je premijer Plenković.
Sramotno je što je jučerašnja Milanovićeva diskvalifikacija jednog novinara prošla bez reakcije
Osvrnuo se i na Milanovićev odnos prema novinarima, ponukan jučerašnjim istupom predsjednika Republike koji je jednom novinaru odbio odgovoriti na pitanje proglasivši ga suradnikom političara jer je u nekom trenutku radio u nekoj kampanji.
Da je kojim slučajem, ustvrdio je premijer Plenković, to napravio on, vidjeli bismo reakciju Hrvatskog novinarskog društva i pisma Europskoj federaciji novinara.
Ta je situacija jučer, dodao je premijer, prošla bez reakcije.
Da se on vodi tom logikom, dodao je, onda ne bi odgovarao barem na pitanja nekih novinara iz iste medijske kuće koji su ranije bili u nekoj političkoj stranci, koja nijedna nije imala veze s HDZ-om, da danas su novinari.
"To je ozbiljna sramota, njegova prije svega, ali isto i sramota velike nekolegijalnosti svih kuća koje tome ne pridaju pozornost", poručio je ustvrdivši da je Milanović diskvalificirao novinara koji mu je postavio pitanje.
Kroz pregovore ćemo naći kvalitetno rješenje s kojim će biti zadovoljni i sindikati, a proračun će ih moći servisirati
Osvrnuo se na temu pregovora Vlade i sindikata o povećanju osnovice.
Kazao je da su razgovori sa sindikatima u tijeku, a razgovara se o nekoliko tema – pitanju osnovice, božićnici, uskrsnici i tako dalje.
Ti razgovori su, dodao je, proces koji uvijek traje neko vrijeme, a socijalni dijalog i povjerenje među partnerima općenito, ocijenio je, je na najvišoj razini.
No, dodao je, treba i realno sagledati situaciju podsjetivši da je osnovica zadnji put povećana nakon prošlogodišnjih šest posto, za još dva posto 1. travnja.
Nakon toga je 219 tisuća zaposlenika dobilo povećanje od 100, odnosno 80, odnosno 60 eura, u lipnju. Nakon toga su plaće povećane za još 29 tisuća zaposlenika za 10 posto u kolovozu te za 12 posto za zaposlenike u pravosuđu.
Uz novi zakon o plaćama državnih i javnih službenika, do povećanja plaća će doći i kroz nekoliko drugih aspekata – kroz novu poreznu reformu, kroz pregovore o osnovici i kroz povećanje božićnice i vjerojatno po prvi puta reguliranje pitanja uskrsnice.
"Dakle, ima četiri ili pet točaka na temelju kojih će se gotovo na mjesečnoj razini u sljedećih pola godine gotovo na mjesečnoj razini dizati plaće ljudima u državnoj i javnim službama. Ja sam siguran da ćemo kroz pregovore naći kvalitetno rješenje s kojim će i sindikati biti zadovoljni, a mi ćemo imati dovoljno sredstava u proračunu da sve to servisiramo", poručio je predsjednik Vlade.
Upitan boji li se mogućih štrajkova, ustvrdio je da ne, podsjetivši da u 2022. godini, kada je bilo štrajkova po cijeloj Europi, njih u Hrvatskoj nije bilo jer za njih nije bilo nikakvog razloga.
Naglasio je da je u energetskoj krizi hrvatska država, odnosno Vlada čiji je instrument bio HEP, djelovala tako da su cijene struje i plina ostale iste. Dodao je da je prosječna plaća u mandatu ove Vlade narasla za 401 euro.
Pisane vijesti
