Ministar financija Marko Primorac izjavio je danas da bi bilo poželjno da neto izvoz ima značajniju ulogu u rastu domaćeg BDP-a, rekavši i da Vlada ostaje pri prognozi gospodarskog rasta u ovoj godini od 2,8 posto.
"Rast našeg BDP-a dominantno je potaknut domaćom potražnjom i potrošnjom, pa onda i investicijama, a ono što bi nas svakako veselilo je da značajniju ulogu u rastu BDP-a ima i neto izvoz, odnosno povećanje izvoza", izjavio je Primorac na 38. susretu Kluba izvoznika poslovnog tjednika Lider, održanom u sjedištu Končara.
U tom kontekstu je apostrofirao i značajne napore hrvatskih tvrtki na "vrlo konkurentnom" međunarodnom tržištu, istaknuvši da Vlada te napore podupire i nastavit će to činiti, između ostalog i kroz mjere koje im osiguravaju stabilne i predvidljive cijene energenata.
Upitan o nedavnoj DZS-ovoj reviziji na niže gospodarskog rasta u prvoj polovini ove godine, rekao je da smo nažalost suočeni s relativno čestim korekcijama vremenskih serija, no i da to nije specifičnost samo Hrvatske, a posljedica je i toga što se statistički sustavi još uvijek usklađuju s kriterijima Eurostata.
"Mi unatoč tome ostajemo kod naših prognoza od 2,8 posto, mislimo da su one realne i očekujemo i u slijedećem kvartalu, a posebno u četvrtom kvartalu značajniji gospodarski rast, koji će onda na razini prosjeka godine upravo rezultirati i s tom konačnom procjenom od 2,8 posto", izjavio je Primorac.
Rekao je i da su očekivanja Vlade da će hrvatsko gospodarstvo po stopi od 2,8 posto rasti i u idućoj godini.
Naime, Državni zavod za statistiku (DZS) je godišnju realnu stopu rasta BDP-a revidirao na 1,6 posto u prvom kvartalu, a na 2,6 posto u drugom tromjesečju, čime je realna ekonomska aktivnost u prvih šest mjeseci ove godine bila niža za 0,6 postotnih bodova u odnosu na prvu procjenu te je iznosila 2,1 posto.
DZS je prvotno procjenjivao da je hrvatski BDP u prvom tromjesečju 2023. porastao za 2,8 posto, a u drugom kvartalu za 2,7 posto.
Daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u
Ministar se osvrnuo i na ostale makroekonomske pokazatelje, istaknuvši kako će se i ove godine smanjiti udio javnog duga u BDP-u, na projiciranih 60,7 posto, dok bi deficit konsolidirane opće države trebao iznositi 0,3 posto.
Iduće godine predviđeno je povećanje deficita na 1,9 posto, no uz gospodarski rast od 2,8 posto trebalo bi doći do daljnjeg smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, na 58 posto, rekao je Primorac.
Na pitanje novinara oko dogovora sa sindikatima javnih i državnih službi o rastu plaća, Primorac je ustvrdio da su svi složni oko toga da plaće u javnom trebaju rasti jer za razliku od nekih drugih vremena, posao u javnom sektoru je sve manje atraktivan, pri čemu su i pojedina ministarstva suočena s poteškoćama u pronalasku adekvatne radne snage.
Govoreći na temu izvoza, Primorac je između ostalog istaknuo nedavno potpisane sporazume o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Egiptom i Ciprom, što povećava potencijale za daljnji rast gospodarske razmjene, otkrivši i da su upravo ministri financija Egipta i Cipra spomenuli Končar kao pozitivan primjer tvrtke prisutne na tržištima njihovih zemalja.
Primorac je posjetio i Laboratorijski centar Končar - Institut za elektrotehniku, apostrofirajući njegove aktivnosti u području istraživanja i razvoja, gdje i neke poznate svjetske tvrtke testiraju svoju opremu.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
