Predsjednik Vlade Andrej Plenković nalazi se u službenom posjetu Azerbajdžanu. S predsjednikom Ilhamom Alijevim, premijerom Alijom Asadovim i predsjednicom parlamenta Sahibom Gafarovom razgovarao je o gospodarskoj suradnji, povećanju prisutnosti hrvatskih tvrtki na azerbajdžanskom tržištu, o posredovanju Europske unije u postizanju mirovnog dogovora s Armenijom te o hrvatskoj pomoći u razminiranju Azerbajdžana.
"Razgovarali smo, prije svega, o bilateralnim odnosima koji su važni za Hrvatsku", poručio je hrvatski premijer nakon susreta.
Naglasio je kako je Azerbajdžan strateški važan za Hrvatsku jer više od 90 posto nafte uvozimo iz te zemlje. Dvije su države 2013. pokrenule strateško partnerstvo, a Alijev je prije pet godina bio u Zagrebu.
"Razgovarali smo o nastavku energetske i gospodarske suradnje. Dogovorili smo da se ekonomski odbor između Azerbajdžana i Hrvatske, koji se zadnji put održao 2021. u Hrvatskoj, održi početkom iduće godine u Azerbajdžanu kako bismo razmotrili sve mogućnosti suradnje", kazao je Plenković, dodavši da su se, osim u energetskom sektoru, založili za unapređenje suradnje u području poljoprivrede, ICT sektora, industrijskog te farmaceutskog sektora koji također želi svoju nišu na ovom tržištu.
Što se tiče sigurnosne situacije, o čemu su također razgovarali, čuli su pojašnjenje azerbajdžanske strane o događajima na području Karabaha.
"Naša je pozicija da treba poštovati teritorijalnu cjelovitost i međunarodno pravo", rekao je Plenković, ocijenivši da je dobro što je izbjegnut velik broj civilnih žrtava, što su potvrdili i Ujedinjeni narodi, te da postoji mogućnost povratke Armenaca koji su otišli s područja Karabaha.
Hrvatska pomoć o procesu razminiranja
Plenković je najavio kako bi se za otprilike tjedan dana trebali održati pripremni sastanci na razini savjetnika armenskog premijera i azerbajdžanskog predsjednika o normalizaciji odnosa, pod posredstvom predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.
Predsjednik hrvatske Vlade ponudio je azerbajdžanskom premijeru pomoć Hrvatske u procesu razminiranja.
"Njihova je procjena da sada imaju na svom teritoriju, otprilike, milijun mina, slično procjeni Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj 1995. i 1996. godine, nakon operacija Bljesak i Oluja i oslobađanja privremeno okupiranih teritorija", ocijenio je Plenković, podsjetivši na nedavno organiziranu prvu međunarodnu humanitarnu konferenciju o razminiranju za Ukrajinu kojoj smo također ponudili naša znanja i iskustva.
Upitan je li se razgovaralo o plinu i plinovodu, Plenković je ponovio da se razgovaralo o svim segmentima energetske suradnje.
Hrvatska zainteresirana za jadransko-jonski plinovod
"Azerbajdžan opskrbljuje plinom ogroman broj europskih zemalja", kazao je, podsjetivši da su se, u trenutku kada je došlo do obustave ili smanjenja količine isporuke ruskog plina mnoge europske zemlje okrenule Azerbajdžanu.
"Hrvatska je tu itekako zainteresirana kada je riječ o jadransko-jonskom plinovodu", ocijenio je Plenković. Dodao je da taj projekt zahtijeva financiranje i suradnju zemalja koje su između Hrvatske i Albanije, osobito Bosne i Hercegovine i Crne Gore koje u ovom trenutku nemaju distribuciju plina.
"Mi smo s naše strane spremni pomoći s južnom interkonekcijom, a Azerbajdžan radi na tome da i drugim pravcima i drugim plinovodima omogući dostupnost i diversifikaciju opskrbe svojim plinom europskim zemljama", poručio je premijer.
Tijekom jednodnevnog boravka u Azerbajdžanu, Plenković će se susresti i s predstavnicima hrvatske zajednice u toj zemlji. U Baku je, uz premijera, doputovao i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Pisane vijesti
