Nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a predsjednik Vlade Andrej Plenković se u izjavi novinarima osvrnuo na aktivnosti posljednjih dana, a pritom je posebno izrazio zadovoljstvo upisom trezorskih zapisa od strane građana.
Više od 37 i pol tisuća građana ukupno je upisalo 985 milijuna eura. Ministarstvo financija i Vlada očekivali su upis oko 440 milijuna eura, dok je odaziv građana bio više nego dvostruk, ''što pokazuje visok stupanj povjerenja građana u državne financije, u ovaj financijski proizvod koji smo prvi put, nakon izdanja narodne obveznice na početku godine, otvorili građanima s prinosom od 3,75 posto'', poručio je Plenković.
Sutra kreće upis trezorskih zapisa za institucionalne investitore.
Na sjednici je bilo riječi i o brojnim prošlotjednim međunarodnim kontaktima. Plenković je podsjetio da su Zagreb posjetili premijeri Italije, Poljske i Malte te predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji su razgovarali o mnogim bitnim temama, poput sigurnosne, gospodarske i socijalne situacije, odnosno o svemu što će biti na dnevnom redu uoči usvajanja Strateškog plana Europske unije 2024.-2029. te o ključnim temama kao što je proširenje Unije o kojem će biti riječi na Europskom vijeću u prosincu.
Novinari su premijera pitali o kritikama oporbe da je proračun za iduću godinu predizborni potez.
Proračun je socijalno osjetljiv, održiv i ambiciozan
''Kad predlažete osmi proračun zaredom gledate da bude primjeren trenutku. A proračun primjeren trenutku znači da smo jedna smo od zemalja koja se nakon 2020. i pada BDP-a agilno i žilavo oporavlja u gospodarskom smislu, ima kontinuirani rast BDP-a i ubrzani pad udjela javnog duga u BDP-u. Mi ćemo ovu godinu završiti sa 60,7 posto'', rekao je.
Dodao je da je Hrvatska 2016. godine imala kreditni rejtnig četiri stupnja ispod aktualnoga. Vlada je kroz proteklih sedam godina korak po korak dizala kreditni rejtnig Hrvatske koja je došla na investicijski kreditni rejting po sve tri svjetske agencije s pozitivnim izgledima.
Nedostaje još jedna mala stepenica kako bi se Hrvatska ubrajala među one sa stabilnim i čvrstim investicijskim kreditnim rejtingom, poručio je Plenković. To znači da je proeuropski orijentirana politika Vlade, ulazak u europodručje i schengenski prostor, napori za ulazak u OECD i kontinuirano poduzimane reforme prepoznati od strane onih međunarodnih aktera koji nas promatraju.
Sve se to reflektira i u proračunu koji je socijalno osjetljiv, održiv, ambiciozan, sadrži i sredstva za pakete mjera pomoći i potpore što se vidi i u većim plaćama i mirovinama, a vidjet će se i u novom zakonu o inkluzivnom dodatku i dječjem doplatku.
''Da bi se to moglo riješiti treba dovesti Hrvatsku u ekonomskom i financijskom smislu u stanje da se to može financirati. A mi smo je doveli. Mi smo u dobroj poziciji'', rekao je premijer.
O Anušiću i Banožiću
Na upit novinara, premijer se osvrnuo na zamrzavanje studentskog statusa Ivana Anušića. ''On je to sve objasnio. Odstupanje od obrazovanja nije nužno za bavljenje politikom. Politika je ogledalo društva. Tko ima mandat u Saboru, on predstavlja. I on ima mandat kao većina članica i članova Vlade'', rekao je.
Također je potvrdio da je smijenjenom ministru obrane Mariju Banožiću Vlada odobrila zahtjev da u idućih godinu dana iskoristi povlasticu 6+6.
“Mi smo dobili i odobrili zahtjev za 6+6 njega kao člana Vlade i to je potpisano. Idućih 6 mjeseci će primati punu plaću koju je imao kao ministar, a nakon toga, sukladno zakonu, pola te plaće”, kazao je Plenković.
Što se tiče iskorištavanja EU sredstava u Ministarstvu kulture i slučaja na Geodetskom fakultetu rekao je da to nisu novci Fonda solidarnosti EU-a.
''Radi se o trenutku i situaciji, kako je rekla ministrica, neposredno nakon potresa kako bi se napravile odgovarajuće snimke nastalih šteta i kako bi se smanjila moguća ugroza ljudi koji procjenjuju štetu. Za sve moguće nepravilnosti eventualno nastale kasnije u postupanju Geodetskog fakulteta, treba pitati tamo. Normalno je da se država u takvim izvanrednim okolnostima okreće fakultetima. Sporno je da li je netko kasnije nezakonito koristio sredstva. Ako je bilo nepravilnosti, mi smo najzainteresiraniji da se to otkrije i kazni', poručio je premijer.
Osvrnuo se i na dva mjeseca od zamrzavanja cijena.
''Zadovoljni smo. Limiti su određeni, cijene nisu rasle i svi su proizvodi na policama. Nemam dojam da nešto nedostaje u hrvatskim dućanima. Bilo bi dobro da cijene idu još dolje, da sami nađu prostora da idu dolje. To bi bilo itekako dobro, da ne moramo još veći broj proizvoda ograničavati. Što je isto opcija'', zaključio je Plenković.
Pisane vijesti
