Plenković: Danas je važan dan za hrvatske umirovljenike, činimo sve da njihov položaj bude bolji

Nakon prošlotjedne odluke Vlade, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje danas je započeo s isplatom jednokratnog paketa pomoći za čak 830 tisuća hrvatskih umirovljenika koji imaju mirovinu do 840 eura, istaknuo je danas premijer Plenković. Umirovljenicima koji imaju mirovinu do 300 eura isplatit će se 160 eura, onima kojima je mirovina od 300 do 435 eura - 120 eura, onima kojima je mirovina od 435 do 570 -  80 eura, onima kojima je mirovina od 570 do 700 eura -  60 eura, a novo uvrštenoj kategoriji umirovljenika s mirovinama od 700 do 840 eura isplatit će se 50 eura. Budući da je ovo zadnja sjednica Vlade u 2023., premijer se osvrnuo na nekoliko najvažnijih događaja u godini isporuke u kojoj je, između ostalog, Hrvatska ostvarila članstvo u Schengenskom prostoru i europodručju, a po prvi puta je uvrštena među 38 naprednih gospodarstava.

Otvarajući današnju, 274. sjednicu Vlade, zadnju u ovoj godini, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu, ali i na proteklu 2023. godinu, kao i na nekoliko najava za iduću.
 
Krajem prošloga tjedna održana je sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju, na kojoj je sudjelovala i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.
 
Sa sjednice je u javno savjetovanje upućena Strategija demografske revitalizacije do 2023., usmjerena na izgradnju poticajnog okruženja za obitelji, mlade i uravnoteženu mobilnost stanovništva.
 
Demografska revitalizacija strukturno je pitanje za budućnost hrvatskoga naroda
 
Strategija se, kazao je predsjednik Vlade, nadograđuje na sve dosadašnje poduzete mjere, kroz populacijsku, socijalnu, poreznu i druge politike.
 
Okupljeni su i predstavnici struke, koji su radili na izradi Strategije, akademske zajednice, poslodavaca, sindikata i umirovljenika.
 
"Smatramo da je ovo strukturno pitanje za budućnost hrvatskoga naroda i stoga želimo da ovoj temi svi mogu dati svoj doprinos", poručio je premijer Plenković naglasivši i ulogu društvenoga ozračja za uspjeh na putu demografske revitalizacije.
 
Kako je stopa prirodnoga priraštaja već generacijama niža nego što je bila, kazao je, a stopa mortaliteta se zbog starenja stanovništva povećava, to je izazov i za tržište rada i za socijalni te mirovinski sustav.
 
Jačamo obitelj kao jezgru hrvatskoga društva
 
Stoga će Vlada, u mjere demografske revitalizacije, nastojati ukomponirati useljeničku i stambenu politiku te jačati obitelj kao jezgru hrvatskoga društva.
 
U tom je kontekstu naveo, primjerice, da je Vlada već dosad trostruko povećala roditeljske naknade, s 353 na 995 eura.
 
Udvostručen je i broj obitelji i broj djece koji će primati doplatak na djecu, sa 126 na 271 tisuću obitelji i sa 247 na 511 tisuća djece, za što će se ukupno izdvojiti 262 milijuna eura, odnosno skoro 90 milijuna eura više nego lani. Uvest će se i 12 mjeseci staža po djetetu majkama koje idu u mirovinu.
 
Od ostalih mjera, izdvojio je poticanje zapošljavanja mladih na neodređeno vrijeme, jer je to ključno za njihovu kreditnu i financijsku sposobnost, kao i mjere priuštivoga stanovanja.
 
Nastavit će se intenzivirati aktivnosti koje se tiču obrazovanja, kazao je premijer Plenković podsjetivši da je Vlada do sada osigurala besplatne udžbenike, obrok i prijevoz za učenike osnovnih škola.
 
Ulažu se i nikad veća sredstva u izgradnju dječjih vrtića, škola i dvorana.
 
Poticat će se i bolja prometna povezanost, razvoj društvenih, socijalnih i zdravstvenih usluga u svakom dijelu Hrvatske na ravnomjeran način te zalagati za daljnji povratak iseljenika, istaknuo je predsjednik Vlade govoreći o politici koja se provodi u pogledu demografske revitalizacije.
 
Paket mjera za unaprjeđenje položaja hrvatskih umirovljenika
 
"Danas je važan dan za naše umirovljenike, i to njih čak 830 tisuća", rekao je premijer Plenković podsjetivši da danas Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje počinje s isplatom jednokratnog paketa pomoći za hrvatske umirovljenike koji imaju mirovinu do 840 eura.
 
Umirovljenicima koji imaju mirovinu do 300 eura isplatit će se 160 eura, onima kojima je mirovina od 300 do 435 eura isplatit će se 120 eura, onima kojima je mirovina od 435 do 570 eura isplatit će se 80 eura, onima kojima je mirovina od 570 do 700 eura isplatit će se 60 eura, a novo uvrštenoj kategoriji umirovljenika s mirovinama od 700 do 840 eura isplatit će se 50 eura.
 
Ujedno, s 1. siječnja stupaju na snagu izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije koja se povećava sa 120 na 150 eura te se pojednostavljuju uvjeti za ostvarivanje prava na naknadu.
 
Izmjenama čak četiri zakona u drugom i trećem mirovinskom stupu cilj je jačanje kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima, kazao je premijer.
 
"A ne, kako ih neupućeni predstavnici oporbe straše neistinama da će im se mirovine oduzeti. Cilj je bio da položaj umirovljenika bude bolji", poručio je.
 
Podsjetio je da je u mandatima ove Vlade ukupna prosječna mirovina podignuta za 192 eura i danas iznosi 550 eura, što je povećanje od 54 posto.
 
Uz to, osigurana je i isplata dijela obiteljske mirovine, ukinut je i krizni porez i namet za 10 posto na sve mirovine veće od, tadašnjih, 3.500 kuna, kao i dodatnih 3 posto za zdravstveno osiguranje za mirovine po posebnim propisima.
 
"Sve je to paket mjera koji ide za tim da unaprijedi položaj hrvatskih umirovljenika u pogledu njihovog gospodarskog i socijalnog standarda", poručio je premijer Plenković.
 
Nastavljamo s društvenom i gospodarskom revitalizacijom Banovine
 
Osvrnuo se, potom, na 3. obljetnicu potresa koji je pogodio Banovinu.
 
Podsjetivši da se radilo o potresu magnitude 6,2 prema Richterovoj ljestvici, izrazio je još jednom  žaljenje zbog sedmero ljudi koji su tada izgubili živote, kao i zbog mlade djevojke koja je stradala u zagrebačkom potresu nekoliko mjeseci ranije.
 
Prošloga tjedna premijer je posjetio Glinu i Sisak. U Glini su završeni radovi na četiri višestambene zgrade, s ukupno 52 stana za 107 korisnika.
 
U Petrinji će se sutra obilježiti završetak radova na osam višestambenih zgrada sa 128 stambenih jedinica.
 
Podsjetio je da su na području Banovine zatvorena sva kontejnerska naselja u nekoliko gradova, a u potpunosti su iskorištena sredstva za obnovu od potresa iz Europskog fonda solidarnosti od milijardu i 3 milijuna eura.
 
Dodatno je osigurano milijardu i 550 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za obnovu od potresa.
 
"Nastavljamo s ukupnim naporima za društvenu i gospodarsku revitalizaciju, osobito Sisačko-moslavačke županije", istaknuo je predsjednik Vlade izvijestivši da je do sada u toj županiji ugovoreno čak 417 projekata vrijednih 549 milijuna eura.
 
Na petrinjskom i zagrebačkom području obnova je u potpunosti završila na 11.050 zgrada, od toga 10.507 privatnih zgrada i kuća, a 543 javne zgrade.
 
Svim kućanstvima kojima se financira najamnina u zamjenskim stanovima isplaćuje se i subvencija za režijske troškove, dodao je.
 
Unatoč krizama bez presedana, ostvarili smo gospodarski rast i stabilnost tržišta rada
 
Najavio je da će se na današnjoj sjednici Vlade donijeti mjere aktivnog zapošljavanja za iduću godinu, a cilj im je poticati zapošljavanje, samozapošljavanje, osposobljavanje i obrazovanje.
 
Od 2016. pa do studenoga 2023. te su mjere uključile 245 tisuća ljudi, a izdvojeno je preko milijardu eura.
 
"One će pridonijeti gospodarskom rastu i stabilnosti tržišta rada koje smo ostvarili unatoč krizama koje su bile bez presedana", poručio je predsjednik Vlade.
 
Podsjetio je da je stopa zaposlenosti podignuta sa 63 na 71 posto, dok je stopa nezaposlenosti smanjena s 10 na 5 posto, a omjer zaposlenih i nezaposlenih danas je 16:1.
 
Uz to, Vlada će danas donijeti i Akcijski plan daljnjih administrativnih rasterećenja, koji se odnosi na smanjenje administrativnih i parafiskalnih davanja, a sadrži 73 mjere.
 
Troškovi gospodarstvu smanjit će se za dodatnih 133 milijuna eura, a time će se u potpunosti realizirati sve planirane reforme u okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti, kada je riječ o ovom semestru.
 
"Politika poreznog i administrativnog rasterećenja građana i gospodarstva predstavlja kontinuitet naše Vlada, a ukupno smo ih do sada na ovaj način rasteretili za 1,5 milijardu eura", naglasio je.
 
Iza nas je godina isporuke - Hrvatska je po prvi puta uvrštena među 38 naprednih gospodarstava
 
Budući da je ovo zadnja sjednica Vlade u 2023., premijer se osvrnuo na nekoliko najvažnijih događaja u godini koja je nazvana godinom isporuke.
 
Podsjetio je da je 1. siječnja, kao prva i za sada jedina zemlja, istoga dana ušla i u Schengenski prostor i u europodručje.
 
Ubrzo nakon toga, dodao je, Hrvatska je ušla i u Europski stabilizacijski mehanizam, a sve je to čini duboko integriranom u samoj jezgri europskoga projekta. 
 
"Po prvi puta smo uvršteni među 38 naprednih gospodarstava, što je povijesni iskorak", poručio je predsjednik Vlade.
 
Postali smo, dodao je, i 18. turistička destinacija u svijetu, a na ljestvici ispunjavanja UN-ovih ciljeva održivog razvoja dosegli smo 12. mjesto između 193. države.
 
Sve je to, naglasio je, pratio i povećani investicijski kreditni rejting s pozitivnim izgledima prema sve tri svjetske agencije.
 
Potvrđeno je i povjerenje u javne financije, izdavanjem narodnih obveznica početkom godine, a zatim i trezorskih zapisa. Građani su, podsjetio je premijer, u državnu obveznicu uložili milijardu i 350 milijuna eura, a u trezorske zapise 975 milijuna eura.
 
"Sve su to itekako važni signali povjerenja u smjer politike koju vodimo, u državne financije i odgovorno upravljanje njima", poručio je.
 
Očuvali smo socijalnu koheziju, što je bio najvažniji cilj Vlade
 
Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, na postojećih bespovratnih 5,5 milijardi eura, osigurano je dodatnih 4,5 milijardi eura u obliku izrazito povoljnih zajmova, dodao je.
 
Hrvatska je, naglasio je, prva zemlja koja je prešla 50 posto isplaćenih bespovratnih sredstava od svih članica Europske unije.
 
Sva su ta postignuća, poručio je premijer Plenković, preduvjet veće otpornosti na krize i oporavka gospodarstva i društva u vrlo neizvjesnim geopolitičkim okolnostima.
 
"U tom kontekstu možemo reći da smo očuvali socijalnu koheziju što je bio najvažniji cilj Vlade", kazao je.
 
Hrvatska je 11 kvartala zaredom bilježila rast BDP-a, a rast u zadnjem kvartalu od 2,8 posto bio je među najvećima u Europskoj uniji.
 
Prosječna je plaća u Hrvatskoj iznosila 1.178 eura, što je za 57 posto više nego u listopadu 2016. kada je bila 749 eura.
 
Podsjetio je da je Vlada u Programu za ovaj mandat obećala da će prosječna plaća do kraja mandata biti 1.000 eura, što je već premašeno.
 
Vlada je pomogla svinjogojcima mjerama vrijednim više od 30 milijuna eura
 
U godini na izmaku, kazao je premijer Plenković, Hrvatska se suočila i s posljedicama olujnih nevremena, nizom vremenskih nepogoda, a u posljednje vrijeme i s afričkom svinjskom kugom.
 
U borbi s epidemijom te bolesti, dodao je, politika Vlade, koja je bila utemeljena na propisima i na struci, pokazala se potpuno ispravnom, s obzirom da je ona sada na najnižim razinama i gotovo da i nema novih slučajeva.
 
Samo se na temelju struke i najboljih praksi, dodao je premijer, može nositi s bolesti za koju nema ni lijeka ni cjepiva, a akcijski plan Vlade dobio je pozitivnu ocjenu drugih partnera u Europskoj uniji i sada je situacija dobra i u Vukovarsko-srijemskoj te dijelovima Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije, koje su bile najviše pogođene tom bolešću.
 
Podsjetio je i da je Vlada mjerama vrijednim više od 30 milijuna eura pomogla stvarnim svinjogojcima, a ne onima koji su iz hobija prosvjedno bavili svinjogojstvom, a nemaju veze ni s poljoprivredom, kao ni strankama koje Slavoniju prije ove bolesti nisu niti vidjele.
 
U krizi smo zaštitili najranjivije u hrvatskom društvu, regulirali smo i rad nedjeljom
 
Premijer Plenković poručio je da je Vlada zaštitila najranjivije u hrvatskom društvu, u velikim krizama, priušivom i limitiranom cijenom struje, plina i naftnih derivata. Uz to je ograničila cijene 30 proizvoda iz potrošačke košarice.
 
Upravo je, dodao je, zahvaljujući kombinacijom tih mjera zabilježen pad stope inflacije, a očekuje se da će se on nastaviti i u 2024.
 
Vlada je, naglasio je, itekako spremna i dalje pratiti ponašanje aktera na tržištu najavivši da će ponovno intervenirati štiteći standard građana, ukoliko se uoče neopravdana povećanja cijena.
 
Reguliran je i rad nedjeljom, podsjetio je premijer Plenković, a od 1. siječnja 2024. prelazi se u potpunosti na novi režim Zakona o trgovini od 16 radnih nedjelja godišnje. Uz to, dodao je, rad nedjeljom sada je i adekvatno plaćen.
 
Izdvojio je i donošenje Zakona o hrvatskom jeziku.
 
Nastavlja se i s ulaganjem u položaj hrvatskih branitelja, kazao je premijer, podsjetivši na četiri izgrađena veteranska centra, a gradit će se i nova četiri, kako bi se i na taj način odužili onima koji su za Hrvatsku slobodu dali najviše.
 
Planovi za 2024. godinu
 
U godini koja je pred nama, najavio je premijer, temeljni cilj Vlade jest zaštiti i građane i gospodarstvo od bilo kakvih novih vanjskih šokova, kao što je to uspješno činila i do sada.
 
Nastojat će se, dodao je, stvoriti ozračje koje će na temelju Vladine ekonomske i fiskalne politike omogućiti daljnji rast BDP-a, rast plaća i mirovina uz istovremeno smanjivanje inflacije i udjela javnoga duga u BDP-u.
 
Podsjetivši na ogromne iskorake u fiskalnoj decentralizaciji ostvarene do sada, naglasio je da će novim paketom porezne reforme rasti plaće građanima već u siječnju.
 
Minimalna plaća rasti će sa 700 eura bruto na 840 eura bruto od prvoga siječnja, što je povećanje od 103 posto u odnosu na početak mandata ove Vlade.
 
U idućoj godini završit će se i puni profil Istarskoga ipsilona, druga cijev tunela Učka, autocesta između Zagreba i Siska, a krenut će se i u izgradnju autoceste do Dubrovnika i do Žute Lokve.
 
Nakon donošenja Zakona o osobnoj asistenciji, dodao je predsjednik Vlade, sada slijedi itekako važan za osobe s invaliditetom Zakon o inkluzivnom dodatku.
 
Na snazi je i Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kojim se unaprjeđuje upravljanje državnom imovinom u funkciji šireg društvenog razvoja, a od 1. siječnja na snagu stupa i Zakon o turizmu, koji će omogućiti održiv razvoj turizma i povećanje konkurentnosti ujedno uvažavajući sve ciljeve zelene tranzicije.
 
Stupaju na snagu i izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima, kojima će se osnovati ustanova za trajni smještaj, a osigurat će se i veće invalidnine za hrvatske ratne vojne invalide nakon više od 20 godina.
 
Od Nove se godine u potpunosti ukidaju sva smanjenja mirovina koje su ranije vlade uvodile u različitim kriznim situacijama, a na snagu stupa i odluka o povećanju studentske naknade.
 
Četiri ključne teme Vladine politike - demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalizacija i obrazovanje
 
"Naše će politike u ovom desetljeću biti obilježene s četiri ključne teme - demografskom revitalizacijom, dekarbonizacijom, digitalizacijom i obrazovanjem, uz ravnomjerni regionalni razvoj koji doživljavamo kao konstantu", poručio je premijer Plenković.
 
Bez njih, dodao je, nema adekvatne participacije Hrvatske u procesima koji se odvijaju globalno i europski.
 
Nastavit će se i brojne aktivnosti, kazao je premijer, u međunarodnom pozicioniranju Hrvatske, kao i u borbi s nezakonitim migracijama te jačanjem sigurnosne situacije.



Pisane vijesti