Plenković: Inflacija u prosincu usporila na 4,5 posto, to je najniža stopa još od listopada 2021.

Osvrnuvši se na najnovije izvješće Državnog zavoda za statistiku prema kojem je stopa inflacije u prosincu 2023. usporila na 4,5 posto, što je najniža stopa inflacije još od listopada 2021., premijer Plenković poručio je kako je to potvrda da je Vlada svojim paketima pomoći vrijednim više od 7,2 milijarde eura u proteklim godinama te odlukama o ograničavanju cijena prehrambenih proizvoda i drugim mjerama pravovremeno reagirala i zaštitila građane. Otklonio je tezu da je rast inflacije "pojeo rast plaća" potkrijepivši to podatkom da je od studenog 2022. do studenog 2023. inflacija porasla za 4,7%, dok je prosječna neto plaća u istom razdoblju rasla za 14,6%.

Otvarajući 277. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu, a izdvojio je i nekoliko važnih točaka koje su na današnjem dnevnom redu.
 
Prošli tjedan Državni zavod za statistiku objavio je da je stopa inflacije u prosincu 2023. usporila na 4,5 posto, što je najniža stopa inflacije još od listopada 2021.
 
U razdoblju od studenog 2022. do studenog 2023. inflacija je porasla za 4,7%, dok je prosječna neto plaća u tom razdoblju rasla za 14,6%, istaknuo je premijer Plenković argumentirano otklonivši tezu kako je rast inflacije "pojeo" rast plaća.
 
"To je potvrda da smo našim paketima pomoći vrijednim više od 7,2 milijarde eura u proteklim godinama te odlukama o ograničavanju cijena prehrambenih proizvoda i drugim mjerama pravovremeno reagirali i zaštitili naše građane", poručio je.
 
Hrvatska čak 11 mjeseci na prvom mjestu među članicama EU prema Indikatoru ekonomske klime
 
Prije tri dana objavljen je podatak o mjesečnom kretanju Indikatora ekonomske klime (ESI - Economic sentiment indicator), koji prati kretanja BDP-a u zemljama članicama Europske unije.
 
Indikator mjeri koliki je optimizam anketiranih poduzeća u pogledu daljnjeg kretanja gospodarstva, pojasnio je premijer.
 
Istaknuo je da je najnoviji indikator potvrdio je pozitivne podatke i trendove za Hrvatsku ako se promatra razdoblje od zadnja 22 mjeseca, odnosno od početka ruske agresije na Ukrajinu te tijekom energetske krize i visoke inflacije.
 
"Hrvatska je u tom razdoblju čak 11 mjeseci bila na prvom mjestu, među državama Europske unije po tom indikatoru, uključujući i zadnja dva mjeseca prošle godine", rekao je premijer.
 
Dodao je da je od ožujka prošle godine prosjek ESI indikatora za Hrvatsku bio je 106,5, što je najviše među državama članicama.
 
Hrvatska je jedina država Europske unije koja je baš svaki mjesec imala razinu ESI indikatora neprekidno iznad 100 što znači da je više ispitanika izrazilo pozitivna očekivanja u odnosu na one koji su izrazili negativna očekivanja.
 
"Indikator potvrđuje da je prepoznata jasan smjer politike Vlade koja se temeljila na odgovornom upravljanju javnim financijama kao i drugim mjerama koje smo poduzimali", kazao je premijer.
 
Promet se s neradnih dana prebacio na radne dane, a u prvih devet dana ove godine iznos računa veći je za 95,5 milijuna eura
 
Od Nove godine, podsjetio je predsjednik Vlade, na snazi je puna primjena Zakona o trgovini od 16 radnih nedjelja koje su raspoređene na 12 mjeseci.
 
"Time smo regulirali rad nedjeljom u svrhu omogućavanja radnicima, prije svega u trgovini, da svoje nedjelje provode sa svojim obiteljima", naglasio je.
 
Dodao je kako su propisane i iznimke zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnih potreba potrošača, a  vodeći računa i o tradiciji, običajima i potrebama jedinica lokalne i regionalne samouprave i građana. 
 
"Ovim zakonom željeli smo postići ravnotežu između sloboda i prava zaposlenih u trgovini u odnosu na poduzetničke slobode trgovaca", kazao je premijer.
 
Sve zlouporabe Zakona i omogućavanje rada nedjeljom suprotno važećim odredbama idu na štetu radnika, dodao je.
 
Izvijestio je o podacima Ministarstva financija iz sustava fiskalizacije, u pogledu broja i iznosa računa za prvih devet dana 2024. u odnosu na iste dane 2023. za sve djelatnosti i djelatnost trgovine na malo, ocijenivši ih itekako indikativnima.
 
Naime, usporedbom podataka o izdanim računima u promatranom razdoblju, vidljivo je da je 5. siječnja 2024. u odnosu na 2023. izdan veći broj računa za 16,5 %, dok je iznos računa veći za 35%.
 
Iz podataka je evidentno da je u ponedjeljak 08. siječnja 2024., dan nakon neradnog vikenda, u odnosu na  08. siječnja 2023. zabilježen veći broj računa za 96,5 %, dok je iznos računa veći za čak 135,43%.
 
"Politička poruka ovoga što govorim je da se promet s neradnih dana prebacio na radne dane te u prvih devet dana ove godine imamo 817.927 veći broj računa odnosno, a iznos računa veći je za 95,5 milijuna eura", naglasio je premijer Plenković poručivši da se, kao i u drugim državama, potrošači privikavaju na novi zakonski okvir.
 
Odlična suradnja s nacionalnim manjinama unutar parlamentarne većine
 
Od aktivnosti prošloga tjedna izdvojio je posjet Dubrovniku, gdje je otvoren jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u tom gradu u zadnjih 50 godina.
 
Riječ je o novouređenoj Lapadskoj obali, u čiju je rekonstrukciju i proširenje uloženo 9,3 milijuna eura.
 
Otvoreno je i 36. Europsko prvenstvo u vaterpolu ujedno, koje se ovih dana održava u Dubrovniku i u Zagrebu, kazao je premijer poželjevši Hrvatskoj vaterpolskoj reprezentaciji uspjeh u nastavku njihovog puta prema medalji.
 
Krajem prošloga tjedna premijer Plenković sudjelovao je u Parizu na komemoraciji za bivšeg predsjednika Europske komisije od 1985. do 1995. godine Jacquesa Delorsa.
 
Sudjelovao je i na primanju Srpskog narodnog vijeća u prigodi obilježavanja pravoslavnog Božića.   
 
"Poslali smo važne poruke o položaju nacionalnih manjina u Hrvatskoj, o odličnoj suradnji u okviru parlamentarne većine u proteklih osam godina, o doprinosu posebno srpske nacionalne manjine u toj suradnji te o svemu što smo učinili za unaprjeđenje položaja manjina u hrvatskoj, a isto tako vrlo jasno postavili okvir i očekivanja za unaprjeđenje daljnjeg položaja Hrvata koji žive u Srbiji", poručio je premijer Plenković.
 
Premijer Plenković podsjetio je da je Vlada osudila brutalan napad na maloljetnike u Vukovaru naglasivši kako očekuje da se u okviru daljnjeg procesa počinitelji primjereno kazne.
 
Proces izbora novog glavnog državnog odvjetnika odvija se prema zakonskoj proceduri
 
Osvrnuvši se na proces izbora novog glavnog državnog odvjetnika, premijer je kazao kako se on odvija onako kako je zakonski predviđeno.
 
Državno odvjetničko vijeće dalo je rok od mjesec dana za kandidature, a taj je rok zaključen krajem prosinca.
 
Četiri kandidata podnijela su odgovarajuće kandidature i ispunila formalne preduvjete, o čemu je Državno odvjetničko vijeće Vladi dostavilo dokumentaciju, a Vlada je dokumentaciju, sukladno Zakonu, proslijedila Hrvatskom saboru na daljnje postupanje nadležnog odbora za pravosuđe.
 
Nakon mišljenja toga Odbora, procedura se vraća u Vladu, koja će zatim obaviti intervjue s kandidatima te jednoga od njih predložiti Hrvatskom saboru za izbor.
 
Sutra u Đakovu sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem
 
U Splitu je prošli tjedan otvorena „Godina Marka Marulića“ kojom se obilježava 500. obljetnica smrti tog hrvatskog velikana.
 
"U ovoj jubilarnoj obljetnici prisjećamo se ključne uloge Marka Marulića u oblikovanju hrvatskoga kulturnog identiteta i hrvatske književnosti", poručio je predsjednik Vlade.
 
Najavio je da će se sutra u Đakovu održati sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
 
Tom prigodom, naveo je, podsjetit će se na niz aktivnosti i projekata koje je Vlada provela u proteklih gotovo osam godina za razvoj pet slavonskih županija, kao i na aktivnosti u sklopu suzbijanja afričke svinjske kuge.
 
U tom je kontekstu naglasio kako je sada potpuno jasno da su prosvjedi lažnih svinjogojaca i poljoprivrednika bili u cijelosti politički orkestrirani.
 
Podsjetio je na mjere Vlade u suzbijanju te bolesti, protiv koje nema ni cjepiva ni lijeka, kao i na potpore svinjogojcima vrijedne više od 30 milijuna eura.
 
Epidemija se smanjila, naglasio je, te je sada omogućena i svinjokolja i trženje svježim mesom unutar Hrvatske.
 
Idućeg tjedna premijer će otputovati u Davos gdje će sudjelovati na godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma, najavio je.
 
"Ima niz važnih globalnih tema u godini kada čak 4,2 milijarde ljudi izlazi u različitim zemljama na izbore", naglasio je.
 
Što se tiče današnje sjednice Vlade, premijer je izdvojio nekoliko važnih točaka.
 
Najopsežnije i najznačajnije promjene kaznenog zakonodavstva do sada, u cilju daljnjeg suzbijanja nasilja nad ženama i djecom
 
Govoreći o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, naglasio je da su sva ta tri zakona izraz političke volje usmjerene na daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i nasilja u obitelji.
 
"Ovo je čak treći krug izmjena u našem mandatu usmjerenih na borbu protiv nasilja, a on u svom sadržajnom pogledu uvodi i najopsežnije i najznačajnije promjene", naglasio je.
 
Izmjenama Zakona o kaznenom postupku znatno proširujemo i osnažujemo prava žrtava nasilja, naglasio je premijer Plenković.
 
Tako se, između ostaloga, uvodi pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, propisuje 100 metara kao minimalnu udaljenost prilikom nalaganja mjere opreza. Kod kršenja mjera opreza policija će imati ovlast uhititi nasilnika, a sud u roku od 24 sata obvezu odlučiti o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom. Žrtva dobiva pravo na pratnju osobe od povjerenja kroz cijeli postupak.
 
Uvodi se i niz drugih prava o kojima je opširnije izvijestio ministar Malenica u nastavku sjednice Vlade.
 
Iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj spolno uznemiravanje i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti, naglasio je premijer.
 
"Pooštravamo prekršajne kazne i propisujemo da će se za kršenje zaštitnih mjera moći izreći isključivo zatvorska kazna", dodao je.
 
Uvođenjem femicida šaljemo jasnu poruku svim segmentima društva - da je ubojstvo žene i nasilje nad ženama samo zato jer su žene, neprihvatljivo
 
Izmjenama Kaznenog zakona povisuju se kazne za kazneno djelo silovanja, teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zlouporabe djeteta.
 
Naglasio je da se ukida zastara kaznenog progona i izvršenja kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
 
"Ujedno, uvodimo posebno kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe to jest femicid- za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora", naglasio je predsjednik Vlade.
 
U odnosu na članak koji je upućen u javno savjetovanje, pojasnio je, dorađeni su opis i obilježja ovog kaznenog djela, koje u Europskoj uniji danas imaju definirano u svojim kaznenim zakonima još samo četiri države članice - Cipar, Malta, Španjolska i Belgija.
 
Uz femicid, a u skladu s Istanbulskom konvencijom Vijeća Europe, uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenu kaznenog djela.
 
"Uvođenjem femicida i definicije rodno utemeljenog nasilja šaljemo jasnu poruku svim segmentima društva - da je ubojstvo žene i nasilje nad ženama samo zato jer su žene, neprihvatljivo", poručio je predsjednik Vlade.
 
Zahvalio je svim članovima Radne skupine i akademske zajednice koji su radili na ovim opsežnim izmjenama, a posebno brojnim nevladinim udrugama koje se svakodnevno bave problemom nasilja, na angažmanu i suradnji.
 
Novo kazneno djelo  "Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje" uvodi se s ciljem zaštite presumpcije nevinosti
 
Pored ovih izmjena Kaznenim zakonom uvodi se i novo kazneno djelo „Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“, kojim se će se adresirati problem curenja informacija u nejavnoj fazi kaznenog postupka.
 
Ovaj prijedlog nastao je s ciljem zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnosti sudionika kaznenog postupka te prava na pravični postupak, pojasnio je predsjednik Vlade.
 
"Ono što u potpunosti otklanjamo su tvrdnje da je namjera uvođenja ovog kaznenog djela ograničavanje medijskih sloboda - da je ono usmjereno protiv novinarske profesije te protiv prava javnosti da bude informirana", ustvrdio je premijer Plenković poručivši da su takve tvrdnje netočne te da ne proizlaze iz predložene zakonske norme.
 
Počinitelji ovog kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka - a to nisu novinari već primjerice pravosudni dužnosnici, okrivljenici, odvjetnici, svjedoci, vještaci, naglasio je.
 
Izrijekom se propisuje da počinitelji tog kaznenog djela ne mogu biti novinari
 
Kako bi se u potpunosti uklonile pogrešne interpretacije, u odnosu na tekst iz javnog savjetovanja, sada se izrijekom propisuje da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari.
 
Osvrnuo se i na tvrdnje da se predloženom odredbom ograničava pravo javnosti da bude informirana o predmetima od javnog interesa, koje su također netočne.
 
Pojasnio je da se ova odredba odnosi se na nejavnu fazu kaznenog postupka u kojoj se tek prikupljaju dokazi i utvrđuje ima li osnove za vođenje postupka pred sudom.
 
"U ovoj fazi javnost nema pravo uvida u sam sadržaj pojedinih dokaznih radnji, no podsjećam da potvrđivanjem optužnice kazneni postupak postaje javan", naglasio je.
 
Međutim, u svim fazama postupka javnost ima pravo na provjerene i objektivne informacije, dodao je premijer.
 
To znači da ima pravo znati protiv koga se vodi istraga, koje kazneno djelo se toj osobi stavlja na teret te koje se radnje u postupku poduzimaju.
 
U zemljama koje se temelje na vladavini prava postupci se ne vode u medijima, već pred nadležnim institucijama
 
"O svemu navedenom javnost treba biti informirana od strane tijela koje provode kazneni progon -  a to je nešto što uporno ponavljamo i zagovaramo -  proaktivniji pristup u pogledu komuniciranja od strane Državnog odvjetništva", kazao je predsjednik Vlade.   
 
Premijer je naglasio kako propisivanjem ovog kaznenog djela Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, uključujući i zemlje najrazvijenijih demokracija poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske ili Luksemburga, koje čak kriminaliziraju curenje informacija iz istrage.
 
"U zemljama koje se temelje na vladavini prava postupci se ne vode u medijima već pred za to nadležnim institucijama - to je jamstvo i preduvjet pravičnosti postupka i neovisnosti pravosuđa", poručio je predsjednik Vlade.
 
Od ostalih točaka, izdvojio je i važnu odluku koja se odnosi na inkluzivni dodatak izvijestivši kako će osnovica na temelju koje se izračunava njegov iznos biti 120 eura.
 
Tu su i tri odluke vezane uz poslovanje HEP-a, koji je podnio velik teret u provedbi mjera zaštite  i ograničenja cijena energenata.
 
O tim će odlukama, dodao je premijer, detaljnije na sjednici Vlade izvijestiti resorni ministri.
 



Pisane vijesti