Strategija demografske revitalizacije u svojoj provedbi zahtijeva sinergiju svih razina vlasti i napor cijelog društva

Od točaka s današnje sjednice Vlade, premijer Plenković izdvojio je Strategiju demografske revitalizacije, naglasivši da se radi o prvom strateškom dokumentu iz područja demografije nakon usvajanja Nacionalne populacijske politike 2006. "Upotpunjujemo ključne obrise naših razvojnih prioriteta u ovom desetljeću, a to su demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalizacija i obrazovanje", poručio je i dodao da se radi o dokumentu dugoročnog karaktera koji zahtijeva u svojoj provedbi međuresornu suradnju, sinergiju središnje, županijske, gradske i općinske razine te napor cijelog društva.
 

Otvarajući današnju, 285. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema i aktivnosti u proteklome tjednu.
 
Krajem prošloga tjedna premijer Plenković sastao se u Ateni s grčkim premijerom Mitsotakisom, a tom su prilikom, kazao je, potvrđeni kvalitetni odnosi dviju zemalja i u političkom i u gospodarskom smislu.
 
Razgovarali su, dodao je, i o zajedničkim aktivnostima na razini Europske unije i NATO saveza.
 
Posebno su se dotaknuli aktivnosti Hrvatske i Grčke u vezi provedbe nacionalnih planova oporavka i otpornosti u okviru Instrumenta EU iduće generacije.
 
Hrvatska i Grčka su dvije države koje su 2020. izborile najviše sredstava iz tog Instrumenta u odnosu na svoj BDP, Grčka 18 posto, a Hrvatska 15 posto, i u krugu su onih zemalja koje su najučinkovitije i najbrže u apsorpciji tih sredstava, podsjetio je premijer Plenković.
 
"Hrvatska taj instrument zaista odlično koristi, komplementarno sa sredstvima iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa, i za ulaganja u niz sektora i ravnomjerni regionalni razvoj", istaknuo je.
 
Prošli tjedan napustio nas je istaknuti francuski pravnik, profesor i političar Robert Badinter, koji je bio na čelu arbitražne komisije u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, kazao je premijer Plenković.
 
Naglasio je kako su Badinterova mišljenja bila vrlo važna za međunarodno priznanje granica i uopće za proces međunarodnoga priznanja Hrvatske.
 
Podrška Zakonu o hrvatskom jeziku pokazala je tko se zalaže za kakve vrijednosti
 
Premijer Plenković sastao se jučer s predstavnicima Matice Hrvatske i članovima radne skupine koja je izradila Zakon o hrvatskom jeziku.
 
"Riječ je o povijesnom iskoraku u očuvanju bogatstva hrvatskoga jezika koji ovim zakonom dobiva primjeren i status i skrb", poručio je premijer Plenković zahvalivši još jednom Matici Hrvatske na inicijativi te svima koji su pridonijeli da se taj zakon donese.
 
Posebno je zahvalio 95 zastupnika u Hrvatskom saboru koji su 26. siječnja pokazali odgovornost i prepoznali trenutak nacionalnog zajedništva u zaštiti hrvatskoga jezika.
 
Pritom je istaknuo zanimljivim da je i 17 zastupnika bilo protiv toga zakona, 10 suzdržanih te čak 29 onih koji nisu došli na glasanje.
 
Na taj su način propustili da svoj mandat i povjerenje koje su im dali hrvatski građani okrune s jednim od najbitnijih glasanja koja je ovaj saziv Sabora imao.
 
"No, po tome se političke opcije i političari i prepoznaju, ali i razlikuju. U ovako velikom nacionalnom trenutku za zajedništvo i za zadovoljstvo svatko pokazuje one vrijednosti iza kojih stoji i za koje se zalaže", poručio je uvjeren da to hrvatski građani itekako vide.
 
Povijesna obnova zagrebačke zdravstvene infrastrukture vrijedna 700 milijuna eura
 
Prije dva dana premijer Plenković s nadležnim je ministrima obišao nekoliko lokacija gradilišta u Zagrebu - Učiteljski fakultet, zgradu u državnom vlasništvu u Ilici te KBC Sestre milosrdnice.
 
Projekt na Učiteljskom fakultetu, u kojem se ujedno nalazi i 11. gimnazija i osnovna škola, vrijedan je 23 milijuna eura, bit će gotov do početka iduće školske, odnosno akademske godine.
 
Obnavlja se i KBC Sestara milosrdnica, druga najveća bolnica u Hrvatskoj koja zapošljava 3.850 ljudi. Investicija u taj ogroman projekt cjelovite obnove 33 tisuće kvadrata ukupno je vrijedna 145 milijuna eura.
 
Kada se tome pridodaju ulaganja u obnovu drugih bolnica u Zagrebu, istaknuo je premijer Plenković, ukupna ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu iznose preko 700 milijuna eura.
 
Vlada pritom, naglasio je, ne zanemaruje ni ostale gradove podsjetivši na velika ulaganja u zdravstveni sustav u Rijeci, Osijeku, Splitu, Bjelovaru, Varaždinu, Puli i tako dalje.
 
"Mi smo već kroz naš mandat napravili toliko unaprjeđenja u zdravstvenoj infrastrukturi da praktički nema županije, grada i kraja Hrvatske gdje zdravstvena zaštita nije dignuta na puno višu razinu", poručio je.
 
Vlada je riješila problem odlagališta otpada Brezje koji je Varaždin opterećivao 18 godina
 
Od ostalih aktivnosti, izdvojio je i početak radova na sanaciji zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji Brezje, odnosno varaždinskih bala koje su stajale 18 godina kao ruglo grada, kazao je.
 
"Drago mi je zbog Varaždinaca da smo taj problem riješili", istaknuo je podsjetivši da je Vlada alocirala 29 milijuna eura putem Fonda za zaštitu okoliša kako bi riješila taj dugogodišnji problem.
 
Uoči današnje sjednice Vlade premijer Plenković susreo se s predsjednicom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasnom Vojnić.
 
"Nastavljamo sa snažnom potporom hrvatskoj manjini u Srbiji", istaknuo je i dodao da Vlada, nakon što je financirala kapitalni objekt Hrvatska kuća - Matica u Subotici, nastavlja s financiranjem niza projekata hrvatske manjine u Srbiji kako bi ojačala njihov položaj i osnažila ih u očuvanju svog identiteta i kulture.
 
Naglasio je da je briga i skrb o Hrvatima izvan Hrvatske jedan od najvažnijih zadataka hrvatske Vlade, kao što je to briga i potpora svim nacionalnim manjinama koje žive u Republici Hrvatskoj, a koje su ovdje i dio vladajuće koalicije.
 
Novo izdanje trezorskih zapisa u koje želimo uključiti građane
 
Ministar financija Primorac danas je predstavio novo izdanje trezorskih zapisa, u koje se želi uključiti i građane i to i  putem novih tehnologija odnosno nove aplikacije e-Riznica.
 
Dva su roka dospijeća, jedan je tromjesečni, a drugi jednogodišnji. Za tromjesečni rok moći će se upisati 250 milijuna eura, s prinosom od 3,75 posto, a za jednogodišnji 300 milijuna eura, s prinosom od 3,65 posto.

Proces započinje u ponedjeljak, 19. veljače i trajat će tjedan dana.
 
"Ova aktivnost je dobra i za poticaj rasta kamata na depozite u bankama, a to je ujedno i antiinflatorna mjera i važna je uopće za politiku štednje građana", kazao je predsjednik Vlade.
 
Premijer je podsjetio da je prošle godine po prvi put izdana narodna obveznica otvorenu građanima sa sjajnim odazivom. Tada se upisala milijarda i 335 milijuna eura samo od građana, te više od 500 milijuna eura od institucionalnih investitora.  
 
"Na taj je način pokazano povjerenje koje hrvatski građani poklanjaju hrvatskoj Vladi i hrvatskoj državi, smjeru ekonomske i fiskalne politike koju vodimo", poručio je.
 
Nakon toga izdani su i trezorski zapisi, a i taj je projekt polučio sjajan uspjeh, kazao je premijer podsjetivši da su građani upisali 970 milijuna eura.
 
Strateški dokument o demografskoj revitalizaciji
 
S današnje sjednice Vlade izdvojio je Strategiju demografske revitalizacije do 2033.
 
Prvi je to strateški dokument iz područja demografije nakon usvajanja Nacionalne populacijske politike 2006., kazao je premijer Plenković.
 
"Upotpunjujemo ključne obrise naših razvojnih prioriteta u ovom desetljeću, a to su demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalizacija i obrazovanje", istaknuo je.
 
Dodao je da je ova Strategija u potpunosti u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom i njenim ciljevima i nadograđuje se na brojne dosadašnje mjere demografske, porezne, socijalne i drugih politika te je komplementarna nizu mjera koje je Vlada poduzimala do sada prema djeci, mladima, obiteljima i umirovljenicima.
 
Dokument je dugoročnoga karaktera i zahtijeva u svojoj provedbi međuresornu suradnju, sinergiju središnje, županijske, gradske i općinske razine te napor cijelog društva.




Pisane vijesti