Otvarajući Viroexpo, premijer Plenković čestitao je organizatorima na kontinuitetu te manifestacije, koja je izvrsna prilika za sve izlagače i pokretač razvoja gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede, ali i primjer za cijelu Slavoniju, s obzirom na veliku iskorištenost sredstava iz projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Virovitici na svečanosti otvaranja 27. Međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo, koji je okupio 505 izlagača iz 10 zemalja i trajat će do nedjelje, 18. veljače.
Županija partner ovogodišnjeg sajma je Osječko-baranjska županija, a pokroviteljstvo potpisuju Vlada, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvo turizma i sporta.
Otvarajući sajam, premijer je organizatorima čestitao na kontinuitetu ove manifestacije, koja je izvrsna prilika za sve izlagače i pokretač razvoja gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede, ali i, naglasio je premijer, primjer za cijelu Slavoniju, s obzirom na veliku iskorištenost sredstava iz projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
Istaknuo je kako je i danas na sajmu vidljivo da se u ovom dijelu Hrvatske razvijaju kompanije i brojni obrti i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Govoreći o globalnom kontekstu u kojem se sve to odvija, premijer je kazao kako još uvijek traju brojne sigurnosne i energetske ugroze koje imaju svoje reperkusije i na našu gospodarsku i socijalnu situaciju te inflatorne pritiske.
Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim gospodarskim rastom u ovoj i idućoj godini
No, i jučerašnji podaci zimskih prognoza Europske komisije o gospodarskom rastu Hrvatsku stavljaju među tri, četiri države koje će i na razini Europske unije i na razini europodručja imati najveći gospodarski rast u ovoj i idućoj godini.
"To je još jedan dokaz da smo vođenjem odgovorne politike omogućili da kroz ovu veliku krizu prođemo svi skupa bez vala stečajeva i bez vala otpuštanja, a istodobno s ostvarenim ciljem dublje integracije u Europsku uniju - u Schengenski prostor, europodručje i Europski stabilizacijski mehanizam, sa 70 postotnom zaposlenošću, s najmanjom nezaposlenosti od 6,5 posto, s povećanim minimalnim plaćama za 103 posto, s povećanim prosječnim plaćama za 61 posto i investicijskim kreditnim rejtingom", naglasio je premijer Plenković i dodao da je broja obrta u Hrvatskoj u posljednjih osam godina porastao za 50 posto, a prihod od poljoprivredne proizvodnje narastao je na rekordnih 3 milijarde i 300 milijuna eura.
I jučer najavljenim izdavanjem trezorskih zapisa, kao i još jednom planiranom narodnom obveznicom, kazao je premijer, Vlada želi djelovati antiinflatorno i ponuditi građanima da kroz ulaganja u državne financije na svoju štednju dobiju povoljniju kamatu te na taj način pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju.
Vlada je stavila fokus na Slavoniju u koju je u pet godina uloženo preko tri milijarde eura samo kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem
Posebno je izdvojio je dinamične projekte u izgradnji cestovne infrastrukture poput brze ceste od Farkaševca do Bjelovara prema Virovitici, kao i dovršetak brze ceste od Križevaca do Kloštara Vojakovačkog pa do Koprivnice, koji će dalje integrirati ovu županiju i dati jednaku gospodarsku šansu svim subjektima u ovom dijelu Hrvatske.
Uz to, dodao je, kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem Vlada je stavila u fokus istok Hrvatske, a do sada je uloženo preko tri milijarde eura u sve domene gospodarstva.
U godinama pred nama, dodao je, prioriteti će biti demografska revitalizacija, digitalizacija, dekarbonizacija i obrazovanje.
U razgovoru s novinarima, premijer Plenković osvrnuo se i na druge aktualne teme.
Priča o Turudiću je završena, on je izabran u Saboru
Što se tiče izbora glavnog državnog odvjetnika, premijer je ustvrdio kako je ta priča završena njegovim izborom u Hrvatskom saboru, a sve što je bilo u 2015. godini, dodao je, trebali su rješavati oni koji su tada bili na poziciji.
Dodao je kako u sudstvu svi imaju svoje nadležnosti, a krenuti u nekakav postupak povrede etičkog kodeksa sada je u suprotnosti s onim što je Državno sudbeno vijeće govorilo prije dvije godine kada se birao predsjednik Vrhovnog suda.
"To je sve zakašnjelo", ustvrdio je i dodao kako Ivan Turudić kreće u drugu pravosudnu dužnost.
Premijer je kazao kako je proces izbora glavnog državnog odvjetnika određen zakonskim rokovima, a pokreće se od strane Državnoodvjetničkog vijeća šest mjeseci prije isteka mandata aktualne glavne državne odvjetnice.
Trajanje procesa javnog poziva, dodao je, jest četiri tjedna. U okviru ta četiri tjedna svi pravnici koji imaju uvjete imali su prigodu javiti se na taj javni poziv, na koji se na kraju javilo četvero kandidata.
Trenutkom isteka roka prijava postalo je javno poznato tko su kandidati, što se dogodilo u prosincu prošle godine. Naglasio je da Vlada nikome nije davala nikakve signale da se na taj poziv javi.
Upitao je zašto svi oni koji su se javili mjesec i deset dana nakon toga, nezakonito puštajući poruke iz jednog drugog spisa vezanog za gospođu Rimac, a slučajno sadri i poruke gospodinu Turudiću, to nisu rekli odmah.
Ako netko radi na nekom predmetu i čita te poruke četiri godine, onda zna da je to tamo, dodao je.
"Onaj tko je pustio poruke, trebao nam je to reći čim je vidio tko se prijavio. Kad je odšutio tada, neka šuti zauvijek", poručio je.
Kad niste ništa učinili 2015., ne moralizirajte i ne glumatajte sada
Što se tiče susreta Turudića s Mamićem, premijer Plenković podsjetio je da je 2015. glavni državni odvjetnik bio gospodin Cvitan, premijer je bio Milanović, ministar unutarnjih poslova Ostojić, ministar pravosuđa Miljenić, a Lozančić šef SOA-e.
Tada, dodao je, gospodin Cvitan ne vjeruje hrvatskoj policiji koju vodi Dominić, kojeg su postavili Ostojić i Milanović, jer je prijatelj gospodina Mamića pa ne koristi redovni put, što je premijer ocijenio nenormalnom situacijom.
Onda oni umjesto policije kojoj ne vjeruju, jer joj je tadašnji šef Dominić prijatelj s Mamićem, koriste Lozančića koji je šef SOA-e.
I tada niti Cvitan, niti Ostojić, niti Lozančić, niti Miljenić, a niti Milanović, koji očito tada imaju te podatke da se netko s nekim nalazi, ne poduzimaju ništa i ne vidi ništa problematično, ustvrdio je predsjednik Vlade.
"Ako ste odšutjeli 2015., ne moralizirajte, ne glumatajte, ne radite problem 9 godina kasnije od nečega gdje ste imali sav naslov i svu informaciju da nešto poduzmete. Kad nište učinili ništa tada, šutite sada", poručio im je premijer Plenković.
Mogli su, dodao je, to reći prvoga dana kad su vidjeli prijave, ocijenivši da svi ti ljudi sve ono što rade sada, nakon što je Sabor izabrao novog glavnog državnog odvjetnika, ne rade radi Turudića nego radi nanošenja nekakve, barem minimalne štete Vladi ili parlamentarnoj većini.
“Nikakve dobronamjernosti, nikakve pravodobnosti, nikakve pravovremenosti. Tu je priča završena. Da misle da će sada vratiti odluku Sabora nazad, neće”, istaknuo je.
Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj djeluje zahvaljujući političkoj volji ove Vlade
Osvrnuo se i na akciju Ureda europskog javnog tužitelja u Ministarstvu kulture.
Kazavši da ta tema traje mjesecima, dodao je kako ovo nije ni prvi ni zadnji puta da je policija došla izuzimati dokumentaciju iz nekog tijela.
Naglasio je da Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj djeluje jedino i isključivo zahvaljujući političkoj volji ove Vlade, podsjetivši da je Vlada još 2017. bila među prvih 16 država članica koje su podržala pojačanu suradnju i omogućile da osnivanjem tog Ureda u Hrvatskoj imamo još jedan instrument za kontrolu trošenja europskih sredstava.
Smisao tog tijela, u Hrvatskoj i drugdje, jest da štiti financijske interese Europske unije, kazao je i dodao kako se za tu inicijativu kontinuirano osobno zalagao i kao europski zastupnik i na razini Europskog vijeća.
Dodao je da u ovoj fazi Hrvatska ima 14 milijardi eura viška u odnosu na ono što uplaćuje kao članarinu.
"Da nije bilo naše Vlade i naše političke volje, Ured europskoj javnog tužitelja danas ne bi bio ovdje", naglasio je.
Nitko nije zainteresiraniji od mene, ministrice Obuljen i cijele Vlade da se sva sredstva moraju trošiti na zakonit način
Što se tiče sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju za povijesnu obnovu Zagreba i Banovine, ona iznose milijardu i tri milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti i milijardu i 550 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
"Ta su sredstva na raspolaganju hrvatskom društvu i hrvatskoj državi zahvaljujući potezima, aktivnosti, procjenama šteta i zahtjevima za financijsku potporu koje je napravila naša Vlada", poručio je.
Istaknuo je da je njegov interes, kao predsjednika Vlade koji je omogućio da sva ta sredstva imamo na raspolaganju, veći od bilo koga drugoga da se i najsitnija nepravilnost ili nezakonitost u trošenju tih sredstava ispita.
"Nitko nije zainteresiraniji od mene, ministrice Obuljen i cijele Vlada da se sva sredstva, bilo da su iz državnog proračuna, bilo da su europska, moraju trošiti na zakonit način", istaknuo je.
Ako je riječ, naglasio je, o projektu koji se odnosi na snimanje zgrada nakon potresa, nedvojbeno je utvrđeno, i od strane Ministarstva kulture i od strane Ministarstva graditeljstva i od strane Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, koja je kontrolirala te procese, a to potvrđuje i Ministarstvo financija, da sredstva za taj projekt nisu korištena iz europskih fondova.
"No, to ne znači da ne treba istražiti ako je bilo nekih nepravilnosti", istaknuo je i dodao kako će se kasnije vidjeti je li to nadležnost Ureda europskog javnog tužitelja ili DORH-a.
Premijer Plenković naglasio je, govoreći o svojoj perspektivi, da radi na tome da su Hrvatskoj u ovom desetljeću na raspolaganju 25 milijardi eura bespovratnih sredstava, što je gotovo cijeli jedan državni proračun.
"Pa nema nikog zainteresiranijeg od mene da u tom procesu nema nezakonitosti ili nepravilnosti", ustvrdio je poručivši da se mora ispitati je li tko god nešto skrivio.
Pojasnio je da je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u cijelu tu proceduru s Geodetskim fakultetom krenuo, ne zbog 3 D snimanja šteta nakon potresa, nego zbog nekih jahti koje su oni nabavili za neke svoje projekte pa su prijavljeni da ih ne koriste za to za što su ih kupili nego privatno.
Ako su te jahte kupljene iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija tu EPPO ima vrlo jasnu i nedvojbenu nadležnost i time se bavi.
Ukoliko Državno odvjetništvo ili USKOK smatraju da su za 3D snimanje korištena nacionalna sredstva i da je tu nešto nezakonito i ako oni pokrenu neke izvidne radnje, onda dolazi do pozitivnog sukoba nadležnosti ako se time bave i DORH i EPPO, o čemu netko mora odlučiti, a to je glavna državna odvjetnica.
Zlonamjerno tempiranje aktivnosti s ciljem činjenja političke štete
Suprotno tome, negativni sukob nadležnosti, kazao je kao primjer, je kad 2015. premijer zna za susret gospodina kojeg DORH prati, SOA izvršava, a policiju zaobilaze, a to zna i ministar pravosuđa, a nitko od njih se "ne bi štel mešati".
“Znali ste za poruke između Rimac i Tudrudića, a mi nismo znali, znali ste za operativna izvješća SOA-inih agenata iz ožujka i kolovoza 2015., a niste rekli. Nego nam to puštate na kapaljku dva dana prije glasanja, ne biste li nas uplašili, valjda. Pa šta je vama? Jeste vi normalni ljudi? Pa nismo mi budale”, naglasio je premijer Plenković.
Ponovno je ustvrdio je da se radi o zlonamjernim ljudima koji tempiraju svoje aktivnosti i žele počiniti političku štetu te da je tu Turudić potpuno nebitan.
"Ne bore se oni protiv njega, oni se bore protiv mene. A nećemo se baš tako borit protiv mene. Nismo mi veslo sisali ovdje osam godina. Spasili smo hrvatske građane, gospodarstvo, obrtnike, poljoprivrednike, energetsku krizu, inflacijske pritiske, donijeli ljudima 25 milijardi eura za cijelu zemlju, doveli nas u Schengen, doveli nas u europo, izgradili Pelješki most, drugu cijev tunela Učka, spasili brodogradnju i nitko nije europskiji od nas ", poručio je predsjednik Vlade.
Prosvjed oporbe je dio kampanje, a mi radimo najbolje u globalnom kriznom kontekstu za hrvatske građane i gospodarstvo
Osvrnuo se i na sutrašnji prosvjed oporbe poručivši hrvatskim građanima da se radi o dijelu kampanje te da niti jedan od tih zastupnika koji ih zove sutra na prosvjed nije digao ruku za Zakon o hrvatskom jeziku, povijesni zakon donesen na inicijativu Matice Hrvatske.
To su ljudi, dodao je, koji ne vide značaj identitetskih, kapitalnih pitanja hrvatskoga naroda, hrvatske kulture i hrvatskog identiteta.
"To su ljudi koji imaju političke hrabrosti, obraza i snage dizati ruku protiv Zakona o hrvatskom jeziku, biti suzdržani prema Zakonu o hrvatskom jeziku ili, što je najlošije i najslabije, ne doći na glasovanje", kazao je.
Uz to su, osim Socijaldemokrata, bili protiv pomoći Ukrajini, zemlje koju Putin gazi i ruši i ubija desetke tisuća ljudi.
To su, kazao je, te dvije političke Hrvatske. Jedna koja neće Zakon o hrvatskom jeziku, ne bi pomogla Ukrajini koja je žrtva ruske agresije, i sada ex post problematizira odabir glavnog državnog odvjetnika koji je u svojoj karijeri suca rehabilitirao blaženog kardinala Alojzija Stepinca i donio odluku o izručenju Perkovića.
"Moramo biti čvrsti i jasni da shvatimo gdje tko stoji i tko je na kojim političkim opcijama i kojim političkim vrijednostima", poručio je ustvrdivši da je riječ o političkoj igri koja ne cilja na Turudića nego na Vladu i parlamentarnu većinu.
"Svatko radi svoje, a mi radimo najbolje u vrlo zahtjevnom kriznom globalnom kontekstu za hrvatske građane i gospodarstvo", zaključio je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti
