Plenković: Temeljna intencija izmjena kaznenog zakonodavstva je daljnje suzbijanje nasilja nad ženama i djecom

Osvrnuvši se na izmjene kaznenog zakonodavstva, premijer Plenković istaknuo je da je njihova temeljna intencija daljnje suzbijanje nasilja nad ženama i djecom. "Ovim izmjenama još jednom šaljemo poruku da je nasilje nad ženama neprihvatljivo", poručio je i podsjetio da se uvodi i posebno kazneno djelo femicida. Što se tiče novog kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, premijer je kako se ono uvodi u cilju zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnost i na pravični postupak. "Ono što u potpunosti otklanjamo su tvrdnje da je namjera uvođenja ovog kaznenog djela ograničavanje medijskih sloboda te da je ono usmjereno protiv novinarske profesije te protiv prava javnosti da bude informirana", naglasio je dodajući da je izrijekom propisano da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari.

Otvarajući današnju, 289. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
 
Jutros je održana sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća na kojoj je glavna tema bila predstojeće hrvatsko članstvo u OECD-u. Premijer je ponovio da će tim članstvom Hrvatska zaokružiti svoje međunarodno pozicioniranje, s obzirom da je to još jedina relevantna organizacija čija još nismo članica.
 
Današnja sjednica bila je i prigoda da se naglasi politika povećanja plaća u cijelom mandatu ove Vlade, s posebnim osvrtom na posljednje veliko povećanje plaća u državnom i javnom sektoru, vrijedno 1,63 milijarde eura, kazao je premijer Plenković, istaknuvši da je prosječan rast plaća za sve zaposlenike oko 32 posto.
 
Ranije ovoga tjedna objavljeni su podaci Hrvatskog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u 2023. godini od 2,8 posto, te o rastu BDP-a u četvrtom kvartalu od 4,3 posto, a premijer je kazao da se radi o itekako ohrabrujućim rezultatima koji su u potpunosti u skladu s projekcijama Vlade.
 
Taj rast, naglasio je, dobiva dodatno na težini s obzirom da je prosječni rast u Europskoj uniji i eurozoni na razini od 0,5 posto.
 
Uz to, istaknuo je, samo u 2023. ostvaren je višak primitaka iz europskih izvora, u odnosu na uplaćenu članarinu, od 3,4 milijarde eura.
 
Projekcija je Vlade da će se gospodarski rast nastaviti i u 2024., na tragu ovogodišnjih rezultata, kazao je.
 
Hrvatska želi pomoći Ukrajini svojom ekspertizom u razminiranju i procesuiranju ratnih zločina
 
Od međunarodnih aktivnosti izdvojio je stratešku raspravu o potpori Ukrajini održanu u ponedjeljak u Parizu, te jučerašnji sastanak u Tirani, također o istoj temi.
 
Prevladavajući je stav da svi prijatelji i partneri unutar Europske unije i NATO-a žele i dalje snažno podržavati Ukrajinu, uključujući i vojnu pomoć.
 
Premijer je pritom još jednom odbacio lažne informacije kako ta vojna pomoć uključuje i slanje vojnika na teritorij Ukrajine.
 
Tijekom boravka u Tirani premijer Plenković sastao se s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim i još jednom mu prenio hrvatsku ambiciju da i dalje pomaže Ukrajini sa svojom ekspertizom u razminiranju i procesuiranju ratnih zločina.
 
Održan je i 6. koordinacijski sastanak Hrvatske i Italije, a u toj prigodi Hrvatsku je posjetio potpredsjednik talijanske Vlade i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani.
 
Danas Hrvatska završava svoje jednogodišnje predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust, a premijer Plenković tom je prigodom istaknuo hrvatsku solidarnost s Izraelom, osobito kada je riječ o politici sjećanja, ali i nakon Hamasovog terorističkog napada na Izrael u listopadu 2023.
 
Posebno je zahvalio potpredsjedniku Vlade Davoru Božinoviću, ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, kao i državnoj tajnici Terezij Gras te posebnoj savjetnici Sari Lustig na nizu aktivnosti koje su provodili tijekom predsjedanja, u suradnji sa Židovskom općinom Zagreb i predstavnicima židovske manjine u Hrvatskoj.
 
Nastavljamo s poslom dok ne pronađemo svaku nestalu osobu u Domovinskom ratu
 
Osvrnuo se i na ekshumaciju šest nestalih osoba, poručivši kako je važno da se nađu posmrtni ostaci svih nestalih u Domovinskom ratu.
 
Istaknuo je da su u proteklih osam godina terenska istraživanja provedena na 387 lokacija i pretraženo je više od 900.000 četvornih metara terena. Pronađene su tri masovne i niz pojedinačnih grobnica te su identificirane 263 osobe, hrvatski branitelji i civili.
 
"Nastavljamo s tim poslom dok god se ne završi jer to je ono što dugujemo onima koji su u Domovinskom ratu dali najviše", poručio je zahvalivši ministru hrvatskih branitelja Medvedu i njegovim suradnicima na predanom radu.
 
Premijer je podsjetio da je postignut dogovor o plaćama pravosudnih dužnosnika, a zakon koji se bavi tom tematikom pušten je u javno savjetovanje. U prijedlog zakona će biti uvrštena i materijalna prava koja do sada pravosudni dužnosnici nisu imali, a to su regres, božićnica, uskrsnica, dar za dijete i sistematski pregled.
 
Potvrđeno povjerenje građana i institucionalnih investitora u javne financije
 
Od ostalih aktivnosti izdvojio je i proces upisa trezorskih zapisa, koji je završio 26. veljače. Ambicija je bila 250 milijuna eura, za zapise ročnosti od 91 dan, a 300 milijuna eura za zapise ročnosti od 364 dana.
 
Interes građana, naglasio je, ponovno je nadmašio očekivanja pa je ukupno upisano milijardu i 50 milijuna eura.
 
"Na taj je način potvrđeno povjerenje građana i institucionalnih investitora u naše javne financije i smjer politike koju vodimo", poručio je premijer Plenković.
 
Jučer je predstavljen i u javno savjetovanje pušten Prijedlog zakona o strancima, a premijer je istaknuo da će taj zakon odgovoriti i na očekivanja tržišta rada, naročito u graditeljstvu, ugostiteljstvu, turizmu i industriji, s obzirom na radne dozvole.
 
Zakon se mijenja, dodao je, i kako bi se uskladili hrvatski propisi s tzv. Plavom kartom Europske unije koja želi privući visokokvalificiranu radnu snagu, osobito u sektoru informacijsko-komunikacijske tehnologije.
 
Produljuje se i mogućnost dozvole za tzv. digitalne nomade za dodatnih šest mjeseci, odnosno s 12 na 18 mjeseci, a premijer je podsjetio da je Hrvatska bila jedna od prvih zemalja koja je uredila zakonski okvir u tom pogledu.
 
Taj je zakon, naglasio je, povezan i sa Strategijom demografske revitalizacije.
 
Izmjenama kaznenog zakonodavstva štitimo prava, sigurnost i dostojanstvo žena, uvodi se posebno kazneno djelo - femicid
 
Vlada danas Saboru u drugo čitanje upućuje izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
 
Premijer Plenković podsjetio je da je temeljna intencija toga zakonskog paketa daljnje suzbijanje nasilja nad ženama i djecom te da su najopsežnije i najznačajnije promjene one gdje se proširuju i osnažuju prava žrtava nasilja.
 
Kaznenim zakonom povisuju se kazne za kazneno djelo silovanja, za teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zlouporabe djeteta, ukida se zastara kaznenog progona i izvršenje kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
 
Uvodi se i posebno kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe, femicid, za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora.
 
Takvo kazneno djelo danas u Europskoj uniji u svom kaznenom zakonodavstvu imaju regulirano Cipar, Malta, Španjolska i Belgija.
 
Uz femicid, a u skladu s ratificiranom Istanbulskom konvencijom, uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama, koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela.
 
"Ovim izmjenama štitimo prava, sigurnost i dostojanstvo žena i još jednom šaljemo poruku da je nasilje nad ženama neprihvatljivo", poručio je premijer Plenković zahvalivši svima koji su radili na ovim izmjenama na doprinosu, osobito udrugama koje se bave pitanjem sprječavanja nasilja nad ženama.
 
S ciljem zaštite pretpostavke nevinosti uvodi se novo kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, izrijekom propisano da novinari ne mogu biti počinitelji
 
Izmjenama kaznenog zakonodavstva uvodi se i novo kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, kojim se adresira problem curenja informacija o nejavnoj fazi kaznenog postupka.
 
Taj je prijedlog, naglasio je, nastao s ciljem zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnost  sudionika kaznenog postupka te prava na pravični postupak.
 
"Ono što u potpunosti otklanjamo su tvrdnje da je namjera uvođenja ovog kaznenog djela ograničavanje medijskih sloboda te da je ono usmjereno protiv novinarske profesije te protiv prava javnosti da bude informirana", naglasio je premijer Plenković.
 
Takve je teze nazvao netočnima istaknuvši kako one ne proizlaze iz predložene zakonske norme.
 
Ponovio je da počinitelji ovoga kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka, što novinari nisu, već su to pravosudni dužnosnici, okrivljenici, odvjetnici, svjedoci, vještaci itd.
 
Izrijekom je propisano da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari.
 
Otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje neće biti kazneno djelo ako je ono počinjeno radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane ili u nekom drugom pretežitom javnom interesu. U takvim će situacijama protupravnost biti isključena.
 
Premijer je istaknuo kako propisivanjem ovog kaznenog djela Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, uključujući zemlje najrazvijenijih demokracija poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske, Luksemburga, koje kriminaliziraju curenje informacija iz istrage.
 
"U zemljama koje se temelje na vladavini prava postupci se ne vode u medijima, već pred za to nadležnim institucijama. To je jamstvo i preduvjet pravičnosti postupka i neovisnosti pravosuđa", poručio je predsjednik Vlade.
 
Vlada će, u dogovoru s predsjednikom Republike, za načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga predložiti generala-bojnika Tihomira Kundida
 
Na kraju uvodnog dijela sjednice premijer Plenković najavio je da će Vlada danas, u dogovoru s predsjednikom Republike, predložiti novog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.
 
Riječ je o generalu-bojniku Tihomiru Kundidu, a prijedlog njegovog imenovanja Vlada će danas formalno proslijediti nadležnom Odboru za obranu Hrvatskog sabora radi pribavljanja mišljenja.
 
Premijer je istaknuo kako je kandidata, u dogovoru s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Ivanom Anušićem, sugerirao predsjednik Republike.
 
Tihomir Kundid, dodao je, časnik je Hrvatske vojske i hrvatski branitelj, pripadnik Druge gardijske brigade s kvalitetnom karijerom, koji je trenutno zapovjednik Hrvatske kopnene vojske, čiji doprinos Vlada poštuje i cijeni i zato će ga i predložiti.
 
Na temelju dogovora koji je vodio potpredsjednik Anušić, naglasio je premijer, Vlada očekuje da predsjednik Republike prihvati prijedlog koji će doći u sljedećem razdoblju, kada je riječ o imenovanju čelne osobe Sigurnosno-obavještajne agencije.  
 
Dodao je da će Vlada ponovno predložiti aktualnog šefa SOA-e Daniela Markića.



Pisane vijesti