Sjednica Vlade: U Sabor upućen konačan prijedlog izmjena i dopuna Kaznenog zakona

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je poručio kako se ovim izmjenama korjenito mijenja sustav zaštite žena od nasilja; uvodi se kazneno djelo femicida, a kao važnu novinu je istaknuo i uvođenje definicije rodno utemeljenog nasilja nad ženama.

Nakon uvodnog izlaganja premijera Plenkovića, potpredsjednici Vlade i ministri Tomo Medved i Branko Bačić izvijestili su o aktivnostima vezanim uz obnovu od potresa na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, te Grada Zagreba.
 
Obnovom škola u Sisačko-moslavačkoj županiji povećan broja učenika
 

Ministara Medved je podsjetio kako su Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija pretrpjele velike štete od razornog potresa i u području obrazovanja.
 
„Do danas su u Sisačko-moslavačke županije završeni radovi na 22 škole i jednom učilištu, a ugovoreni su radovi i usluge u iznosu više od 66 milijuna eura za 27 škola, dva fakulteta i dva učilišta“, izvijestio je.
 
Obnova škola u Sisačko-moslavačkoj županiji rezultirala je i povećanjem broja učenika, rekao je Medved, pa je tako u školskoj godini 2023/24., u odnosu na prethodnu školsku godinu, broj upisanih učenika u prvi razred osnovnih škola na području cijele županije povećan za 10,5%, odnosno 116 učenika, dok na području Petrinje povećanje broja upisane djece iznosi čak 45 posto.
 
U Petrinji su, također, u tijeku radovi na srednjoj školi, a završetak građevinskih radova se, kako je kazao ministar, očekuje krajem ožujka.
 
Iznio je podatke i o stanju u Karlovačkoj županiji, gdje je krajem prošle godine završena obnova četiri škole i jednog učeničkog doma, u ukupnoj vrijednosti većoj od tri milijuna eura.
 
Uz obnovu škola, važna je i potpora učenicima kroz prijevoz i organiziranu prehranu, istaknuo je Medved, dodajući kako je na području Sisačko-moslavačke županije prijevoz učenika osnovnih škola organiziran za 1883 učenika, a financira  se iz decentraliziranih sredstava, u vrijednosti od 2.906.000 eura godišnje, što je utvrđeno Odlukom Vlade.
 
Isto tako, kazao je, kroz organizaciju, pripremu i podjelu toplih obroka u Sisačko-moslavačkoj županiji, osigurana je prehrana za 5264 učenika u svim osnovnim školama, što financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, temeljem odluke Vlade iz srpnja 2023.
 
Ministar je naglasio i činjenicu kako se u Sisačko-moslavačkoj županiji u tri osnovne škole provodi eksperimentalni cjelodnevni program za 719 učenika.
 
U Karlovačkoj županiji organiziranim prijevozom učenika osnovnih škola obuhvaćeno je 1736 učenika, izvijestio je ministar, a vrijednost ugovorenih prijevoza za proračunsku 2023. godinu iznosila je 1.426.000 eura.
 
Istaknuo je i kako učenici srednjih škola koriste javni linijski prijevoz, te im se sufinancira kupnja mjesečne karte, a jedan dio srednjoškolaca putuje besplatno vlakom, zahvaljujući projektu Vlade, a prema Odluci Vlade iz kolovoza prošle godine.
 
Na području zagrebačkog i petrinjskog potresa do sada dovršena 11.493 objekta

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić iznio je podatke vezane uz proces obnove nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa.

Kazao je kako je, sukladno donesenom Programu stambenog zbrinjavanja na području Sisačko-moslavačke županije, koji je na prošlotjednoj sjednici donijela Vlada, nastavljeno sa izgradnjom višestambenih zgrada na području te županije, pa je tako jučer položio kamen temeljac za zgradu u Kutini i jednu zgradu u Jasenovcu, a danas je položen kamen temeljac za višestambenu zgradu u Sunji.

Ministar je izvijestio kako je do sada, od navedenih 36 višestambenih zgrada, u izgradnji njih 12, dok će gradnja dodatnih devet zgrada biti započeta do kraja ožujka, a tijekom travnja će se, prema predviđenoj dinamici i dinamici javne nabave, nastaviti s gradnjom dodatnih 15 stanova, čime će se zaokružiti ovaj projekt izgradnje 36 zgrada, s ukupno 666 stanova.

Izvijestio je i kako je u utorak obišao gradilišta zamjenskih obiteljskih kuća u Čučerju i sjevernom Zagrebu, gdje se gradi 41 obiteljska kuća, a sve bi, sukladno predviđenoj dinamici, trebale biti gotove tijekom proljeća, odnosno do kraja lipnja.

U ovom trenutku, na području Zagreba je otvoreno 414 gradilišta, istaknuo je ministar, a riječ je o 41 zamjenskoj obiteljskoj kući, 178 višestambenih zgrada na području Donjeg grada, koje se konstrukcijski obnavljaju, a  pored toga se, na području zagrebačkog potresa, obnavlja još 175 obiteljskih kuća.

Kad gledamo zagrebački i petrinjski potres, napominje Bačić, onda su do sada dovršena 11.493 objekta, od čega se 11 tisuća odnosi na privatne zgrade, višestambene zgrade, te 571 projekt zgrada javne namjene, čija je konstrukcijska obnova, a nakon toga uglavnom i cjelovita obnova, financirana iz Fonda solidarnosti. Dodao je i kako je trenutno na spomenutim područjima aktivno 1635 gradilišta.

„Mi smo u ovoj 2024. nastavili  tom istom dinamikom, pa u financijskom smislu, u protekla dva mjeseca, s jučerašnjim danom, utrošeno je samo za izgradnju zamjenskih kuća, ili konstrukcijsku i nekonstrukcijsku obnovu ukupno 36.600.000 eura“, istaknuo je.

Ministar Bačić je na kraju svog izlaganja zahvalio građevinskom sektoru, a posebno Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo, na čelu s prof. Atalićem, na organizaciji humanitarne akcije Građevinari za dječju hematoonkologiju KBC-a Zagreb, u kojoj je prikupljeno više od 250.000 eura za obnovu ovog bolničkog odjela.

Produljenje niže stope PDV-a na plin, grijanje i ogrjevni materijal

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ministar financija Marko Primorac istaknuo je da se on predlaže s ciljem produljenja razdoblja primjene snižene stope PDV-a od pet posto na isporuke prirodnog plina, ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, kao i grijanja iz toplinskih stanica, uključujući naknade vezane za te isporuke. Dodao se je da se razdoblje produljuje do 31. ožujka 2025. godine.

Vjerujemo, kazao je ministar, da ćemo na ovaj način pridonijeti očuvanju stabilnih, nižih cijena ovih energenata za naše građane.

"Ovaj prijedlog zakona je 'de facto' dio budućeg paketa mjera koji će Vlada donijeti u ožujku na dobrobit naših građana i gospodarstva, kao i do sada", istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Ukidanjem vodnog doprinosa gospodarstvo se rasterećuje za 16,5 milijuna eura

Vlada je Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva.

Ukidanjem vodnog doprinosa jedinice lokalne samouprave ostaju bez 812.905 eura godišnje. No, zbog ukidanja proširit će se namjena korištenja prihoda od naknade za uređenje voda i za sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura, a mjere obrane od poplava nastavit će se financirati iz prihoda od naknade za uređenje voda.

Procjenjuje se da će se ukidanjem vodnog doprinosa rasteretiti gospodarstvo za 16,5 milijuna eura na godišnjoj razini budući da je opterećivao investitore gradnje.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan rekao je da se ukidanje vodnog doprinosa predlaže u skladu s Akcijskim planom za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja u 2023. za 2024. godinu koji je donesen u prosincu prošle godine.

Naglasio je da zbog ukidanja vodnog doprinosa, predviđenog za 1. srpnja neće biti ugrožena gradnja i održavanje objekata za obranu od poplave i sustava navodnjavanja.
Vodni doprinos plaća investitor na gradnju građevina, a naplaćuju ga Hrvatske vode.

Jedinicama lokalne samouprave pripada osam posto vodnog doprinosa naplaćenoga na njihovom području, a sredstva od vodnog doprinosa koriste jedinice za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje.

Prihod od vodnog doprinosa koristi se i za gradnju građevina za navodnjavanje te sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura i dr.

Hrvatskom saboru upućeni su i konačni prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (EU), o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (EU), o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, o upravnim sporovima te o dostavi sudskih pismena.

Cilj paketa zakonskih izmjena je suzbiti nasilje nad ženama i osnažiti prava žena žrtava nasilja

Ministar Ivan Malenica kazao je da je Ministarstvo pravosuđa i uprave izradilo paket ovih zakonskih izmjena kojima je cilj suzbiti nasilje nad ženama i osnažiti prava žena žrtava nasilja.

"Ovim izmjenama se korjenito mijenja sustav zaštite žena od nasilja", poručio je.

Malenica je kazao da se uvodi novo kazneno djelo Teško ubojstva ženske osobe, tzv. femicid koji neće zastarijevati.

Važna novinom je istaknuo i uvođenje definicije rodno utemeljenog nasilja nad ženama, kao nasilja usmjerenog na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene. To znači, pojasnio je ministar, da će kod počinjenja bilo kojeg kaznenog djela nasilja sud kao otegotnu okolnost uzimati u obzir je li motiv počinjenja bio rodno utemeljen.
 
Povećavaju se kazne za silovanje
 
Povećavaju se kazne za silovanje, teška kaznena djela protiv spolne slobode, spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina i starijeg od 15 godina.
 
Ukida se i zastara za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
 
"Ovim se zakonskim izmjenama onemogućuje izricanje rada za opće dobro za temeljni oblik silovanja, a odredbe o uvjetnoj osudi silovanja moći će doći u primjenu samo u slučaju istodobne primjene instituta ublažavanja kazne", rekao je Malenica.
 
Tim odredbama, dodao je, uz povećanje kazne zatvora koja se može izreći za silovanje, osiguravamo dodatno strože kažnjavanje silovatelja.     
 
S ciljem snažnije borbe protiv rodno utemeljenog nasilja, kazao je Malenica, preciznije definiramo kaznena djela nasilja u obitelji, nametljivog ponašanja i spolnog uznemiravanja, koja će se sada isključivo progoniti kao kaznena djela, a ne kao prekršaj te se jasno propisuje da se spolnim uznemiravanjem može smatrati samo jedan čin, ako je riječ o grubom uznemiravanju.

Izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku uvodi se i kvalificirani (teži) oblik kaznenog djela neovlaštenog slikovnog snimanja i strože će se kažnjavati oni koji takav sadržaj učine dostupnim većem broju ljudi.

Uvodi se i kvalificirani oblik kaznenog djela - sudjelovanje u tučnjavi

Uvodi se i kvalificirani oblik kaznenog djela - sudjelovanje u tučnjavi, te će se oni koji to kazneno djelo počine iz mržnje ili prema bliskoj osobi ili osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, kazniti zatvorom od 6 mjeseci od 5 godina.

"Ova izmjena važna je novina u borbi protiv suzbijanja svih oblika diskriminacije i suzbijanja zločina iz mržnje", istaknuo je Malenica.

U Konačnom prijedlogu izmjena zakona o kaznenom postupku novine se odnose na osnaživanje prava žrtava nasilja te se, primjerice, u slučaju kršenja mjera opreza sud u roku od 24 sata morati donijeti rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom.

Također, žrtve će imati pristup službama za podršku dok god za tim postoji potreba, a uvodi se i obvezna anonimizacija podataka žrtava kako se u takvim postupcima ne bi mogao otkriti njezin identitet.

Konačnim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, među inim, uvodi se istražni zatvor za kršenje zaštitnih mjera te se uvodi minimalna udaljenost u zaštitnoj mjeri zabrane približavanja od 100 metara.

Skraćuje se trajanje upravnog spora

Konačnim prijedlogom Zakona o upravnim sporovima osuvremenjuje se i skraćuje trajanje upravnog spora, a novim Zakonom o dostavi sudskih pismena standardiziraju se, pojednostavnjuju i ujednačavaju pravila o dostavi u svim sudskim postupcima.

Saboru su upućeni i Konačni prijedlog zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske, kao i konačni prijedlozi izmjena i dopuna zakona triju iz područja kulture -Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Zakona o muzejima i Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.

Odluka o produljenju privremene zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine
 
Na današnjoj je sjednici prihvaćena i Odluka o produljenju privremene zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine do 4. ožujka 2025.
 
Vlada je 7. ožujka 2022. donijela Odluku o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine zbog vojne agresije i invazije Rusije na tu zemlju, a Vijeće EU 19. listopada prošle godine usvojilo je Odluku kojom se privremena zaštita produljuje do 4. ožujka 2025. godine, rekao je potpredsjednik Vlade ministar Božinović.
 
„S obzirom da se u mnogim područjima Ukrajine nastavljaju sukobi te da se broj raseljenih osoba koji uživaju privremenu zaštitu u Hrvatskoj vjerojatno neće smanjiti sve dok rat protiv Ukrajine bude trajao, potrebno je produljiti privremenu zaštitu za raseljene osobe koje trenutačno uživaju taj status“, dodao je.
 
Radna skupina za Zapadni Balkan o suradnji u borbi protiv krijumčarenja migranata
 
Na Vladi je prihvaćen zaključak da od 1. ožujka, s radom započinje i operativna radna skupina čije je vođenje Europol povjerio Hrvatskoj, a u kojoj će participirati policijski službenici iz Bosne i Hercegovine, Slovenije te Njemačke.
 
„Krijumčarenje migranata je postalo posebna vrsta organiziranog kriminaliteta, u ovoj trenutku možda i najprofitabilnija, s obzirom da krijumčari za krijumčarenje jednog migranta zarade i do pet tisuća eura“, rekao je ministar Božinović.
 
Naglasio je kako hrvatska policija u zadnjih nekoliko godina bilježi rekordne brojke uhićenih krijumčara, što ukazuje da je ova vrsta kriminaliteta u svojevrsnoj ekspanziji.
 
Božinović je također iznio podatak kako je prošle godine hrvatska policija uhitila 1880 krijumčara i pomagača, a taj trend nastavlja rasti. Naime, zaključno s jučerašnjim danom, u veljači 2024. u odnosu na veljaču 2023. bilo je 415 uhićenja, što predstavlja rast za 205 posto.
 
S obzirom  da ove kriminalne skupine djeluju na širem europskom području vrlo je važna suradnja policijskih organizacija većeg broja zemalja, naglasio je Božinović.
 
„Na tom tragu potpisana je i Zajednička izjava o namjeri Radne skupine za Zapadni Balkan o suradnji u području borbe protiv krijumčarenja migranata. Njome se uspostavlja 24-satni sustav za brzu razmjenu podataka u stvarnom vremenu uz stratešku analizu informacija čime će se olakšati provedba međunarodnih akcija osiguravanjem koordiniranog i pravovremenog djelovanja policijskih tijela potpisnica, a to su tijela 20 europskih država", rekao je ministar Božinović.
 
Razmjena ove vrste operativnih podataka ima dodatnu vrijednost za rad hrvatske policije koja ima najbolje rezultate u borbi s počiniteljima ove vrste kaznenih djela, istaknuo je.

Znanstveni skup Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka u Vinkovcima u travnju

Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad znanstvenim skupom Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, koji će se održati u Vinkovcima od 18. do 20. travnja 2024.

Znanstveni skup organizira se povodom obilježavanja 150 godina organiziranog i na znanstvenim temeljima razvijenog gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u jugoistočnoj Slavoniji.

Izvor: Vlada/Hina



Pisane vijesti